| | Sin Josipa i Tereze r. Magyar. Mađarske narodnosti, jugosl. i kanadskoga državljanstva, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Školovao se u Somboru: osnovnu školu završio je 1937., a realnu gimnaziju 1945. god. | |
| | Studirao je na Poljoprivrednošum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je 1951. god., a 1964. doktorirao je na Šum. fak. u Zagrebu iz šum. genetike, obranivši tezu pod naslovom "Varijabilnost na nasljednost pravnosti stabala crne topole srednjeg Podunavlja". | |
| | U istraživačkom ogranku ontarijskog Ministarstva prirodnih bogatstava (Kanada) obavio je poslijedoktorsku praksu 1966.-1967., a nakon toga do 1981. bio je znanstvenik - istraživač. Od 1981. do 1984. glavni je znanstvenik u Ontarijskom istraživačkom institutu. Na Šum. fakultetu Univerziteta u Torontu izvanredni je prof. od 1984. do 1988., a redoviti od 1988. do 1995. godine. Bio je mentor mnogim doktorantima iz svih krajeva svijeta. | |
| | Za uspješan znanstveni i stručni rad primio je brojna priznanja i nagrade u Kanadi, SAD, Europi i Japanu. | |
| | Registrirani je FAO ekspert, predsjednik je Tehničke komisije za genetiku u Kanadi. Radio je u međunarodnoj komisiji za topole pri FAO kao zamjenik voditelja. Bio je predsjednik (1986-1990.) i dopredsjednik (1982-1986.) IUFRO grupe P1.09.00. Vodio je brojne projekte. Član je ure-đivačkog odbora lista Journal of Sustainable Forestry. | |
| | Recenzent je brojnih radova, član velikog broja međunarodnih udruga. Sudjelovao je na pedesetak znanstvenih i stručnih skupova te u projektima u zemljama u razvoju. | |
| | Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih članaka, poglavlja u knjigama i članaka u svjetskim časopisima. Njime se Šum. fakultet u Zagrebu može ponositi kao svojim studentom i doktorandom, koji je mnogo postigao u svjetskim razmjerima. | |
RADOVI |
| 1 | Lj. Zsuffa, 1951: Katastrofalno propadanje bukve u Istočnoj Kanadi. Š.L. 5, s.210
PDF | |
| 2 | Lj. Zsuffa, 1951: Što uvjetuje prirodnu otpornost borovine prema truleži. Š.L. 6, s.244
PDF | |
| 3 | Lj. Zsuffa, 1951: Trulež na živom stablu. Š.L. 8-10, s.334
PDF | |
| 4 | Lj. Zsuffa, 1951: Otpornost nekih speciesa i hibrida pitomog kestena prema raku. Š.L. 8-10, s.346
PDF | |
| 5 | Zsuffa ing. Lajoš, 1954: Rakavost bagremovih stabala. Š.L. 5-6, s.232
PDF | |
| 6 | Vidaković M. i Žufa L., 1966: Sačuvanje genofonda prirodnih šuma za genetska istraživanja. Š.L. 1-2, s.55
PDF | |
| 7 | Žufa L. i Živanov N., 1966: Pokazatelji značajnosti i specifičnosti odnosa: tip zemljišta klon topole. Š.L. 1-2, s.137
PDF | |
| | -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
LITERATURA |
| | *** ŠL 1954., s. 232; 1966., s. 137; 1988., s. 282. (Žufa, Zsuffa). | |
| | *** ŠN, s. 364 (Žufa Ljudevit). | |
| | Jovančević, M.: Rad međunarodnog savjetovanja o šum. genetici u Zagrebu. ŠL 1965., s. 595-606. | |
| | *** PŠH 1846-1976., s. 45, 116, 420, (Žufa, Zsuffa). | |
| | *** Zbornik o A. Levakoviću. HAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci 1992., s. 142, 144, (Žufa). | |
| | *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 643, 688, (Žufa Lajoš, Ljudevit). | |
| | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
