HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID12560
ime B., Saša
zvanje
zanimanje     
mr. sc., dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (12559 /12560)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

apsolvirao1996.ŠF Zagreb
magistrirao15. 11. 2002.
trenutno, od Šumarski fakultet ZagrebZavod za šumarsku genetiku,
dendrologiju i botaniku, asistent
dodatne listeautori u bazama HŠD

član HŠD ogranak
Zagreb

1998

isčlanjeni

diplomirani inženjer šumarstva

 Doc. dr. sc. Saša Bogdan rođen je 23. lipnja 1973. godine u Sisku, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1991. godine, a diplomirao 1997. godine s temom “Utvrđivanje prirasta u gospodarskoj jedinici Sungerski lug“.

Iste godine zapošljava se kao pripravnik u tvrtki “Hrvatske šume“ u Upravi šuma podružnici Sisak, gdje radi na poslovima uređivanja šuma. Od 7. rujna 1998. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu, na Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, u suradničkom zvanju asistenta na predmetima “Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća“ i “Klonsko šumarstvo“.

Poslijediplomski znanstveni studij pod nazivom “Oplemenjivanje šumskog drveća“ upisao je 1998. godine, a magistarski rad pod nazivom “Procjena genetskih parametara i produkcije biomase mekih listača u pokusnim kulturama kratkih ophodnji“ obranio je 15. studenoga 2002. godine. Disertaciju pod naslovom: “Varijabilnost posavskih populacija poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u testovima polusrodnika“, obranio je 12. srpnja 2006. godine.

U suradničko zvanje višeg asistenta izabran je 20. listopada 2006. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta u području biotehničkih znanosti, polje šumarstvo, znanstvena grana uzgajanje šuma, izabran je 25. travnja 2007. godine. Početkom akademske godine 2007/2008., odlukom Vijeća Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, povjerena mu je nastava iz predmeta “Genetika s oplemenjivanjem drveća i grmlja“ koji se izvodi u 3. semestru preddiplomskog studija “Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša“.

Do sada je, samostalno ili u koatorstvu, objavio 30 znanstvenih radova iz područja šumarske genetike i oplemenjivanja. U travnju 2001. godine, završio je međunarodni tečaj na temu očuvanja genofonda šumskih vrsta drveća istočne i jugoistočne Europe, održanom pod pokroviteljstvom EUFORGEN organizacije i austrijskog Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva. U svibnju 2001. godine, boravi u istraživačkom laboratoriju švedske kompanije Svalöf Weibull, gdje je upoznat s njihovim programom oplemenjivanja vrba za bioenergetske potrebe. Od 23. 5. do 10. 6. 2005. godine pohađao je tečaj iz kvantitativne šumarske genetike na švedskom Sveučilištu agronomskih znanosti (SLU, Umea - Research School Forest Genetics and Breeding). U Hrvatskoj je završio tečajeve iz: statističke obrade podataka uporabom SAS programskog paketa; analize molekularne raznolikosti, te izrade on-line tečaja pomoću WebCT alata. Sudjelovao je na 16 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Do sada je bio član Povjerenstava za obranu šest diplomskih radova, a na jednom je bio mentor. Član je Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskog genetičkog društva, Hrvatskoga ekološkog društva i Hrvatskoga biometrijskog društva.

Trenutno se bavi znanstvenim radom u okviru istraživačkih projekata financiranih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i poduzeća “Hrvatske šume“ d.o.o., te nastavnim radom u okviru predmeta “Genetika s oplemenjivanjem drveća i grmlja“ “Šumarska genetika“ i “Očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća“ na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

1Kajba, D., Bogdan, S., 1999: Procjena genetskih parametara u klonskim testovima crnih topola (Sekcija Aigeiros). Š.L. 1-2, s.3 pdf
2Kajba, D., Bogdan, S., Vratarić, P., 1999: Uspijevanje klonova bijele vrbe (Salix alba L.) u mješovitoj kulturi s crnom johom (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) na tresetno-glejnom tipu tla u Podravini. Š.L. 11-12, s.523 pdf
3Mirko Vidaković, Davorin Kajba, Saša Bogdan, Vlatko Podnar, Josip Bećarević, 2000: Estimation of genetic gain in progeny trial of pedunculate oak (Quercus robur L.). GŠP vol. 37 s. 375
4Kajba, D., Bogdan, S., 2002: Sedmi sastanak Euforgen Populus nigra radne mreže, Osijek, Hrvatska, 25. - 27. listopada 2001.. Š.L. 1-2, s.69 pdf
5Kajba, D., Bogdan, S., Katičić-Trupčević, I., 2004: Produkcija biomase klonova bijele vrbe u pokusnoj kulturi kratkih ophodnji Dravica. Š.L. 9-10, s.509 pdf
6Davorin Kajba, Saša Bogdan, 2005: Dostignuća na oplemenjivanju vrsta poplavnih šuma. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 206
7Davorin Kajba, Joso Gračan, Mladen Ivanković, Saša Bogdan, Marija Gradečki-Poštenjak, Tibor Littvay, Ida Katičić, 2006: Očuvanje genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj. GŠP vol. P5 s. 235
8Davorin Kajba, Saša Bogdan, Ida Katičić, 2006: Procjena genetskoga poboljšanja bujnosti rasta putem klonskih sjemenskih plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). GŠP vol. P5 s. 251
9Saša Bogdan, Davorin Kajba, Ida Katičić, 2006: Produkcija biomase u klonskim testovima stablastih vrba na marginalnim staništima u Hrvatskoj. GŠP vol. P5 s. 261
10Bogdan, Kajba, D., Franjić, J., Idžojtić, M., Škvorc, Ž., Katičić, 2007. Genetic variation in quantitative traits within and among Croatian narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) populations assessed in an open-pollinated progeny test. Periodicum Biologorum 109(1): 1-11.
11Kajba, D., N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičić, 2007: Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača. Š.L. 11-12, s.523 pdf
12Ivanković, M., S. Bogdan, G. Božič, 2008: Varijabilnost visinskog rasta obične bukve (Fagus sylvatica L.) u testovima provenijencija u Hrvatskoj i Sloveniji. Š.L. 11-12, s.529 pdf
13Šporčić,M., M. Landekić, M. Lovrić, S. Bogdan, K. Šegotić, 2010: Višekriterijsko odlučivanje kao podrška u gospodarenju šumama – modeli i iskustva. Š.L. 5-6, s.275 pdf
14Davorin Kajba, Joso Gračan, Saša Bogdan, Mladen Ivanković, 2011: Dostignuća na oplemenjivanju vrsta drveća sredozemnih šuma. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 339
15Saša Bogdan, Davorin Kajba, Mladen Ivanković, Joso Gračan, 2011: Očuvanje genetske raznolikosti crnoga bora (Pinus nigra Arnold). Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 352
16Ivanković,M., M. Popović, I. Katičić, G. von Wuehlisch, S. Bogdan, 2011: Kvantitativna genetska varijabilnost provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica l.) iz jugoistočne Europe. Š.L. 13, s.* pdf
17Ivanković,M., M. Popović, S. Bogdan, 2011: Varijabilnost morfometrijskih svojstava žireva i visina sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Š.L. 13, s.* pdf
18Maja Popović, Mladen Ivanković, Saša Bogdan, 2014: VARIJABILNOST VISINSKOG RASTA I PREŽIVLJENJA POTOMSTAVA IZ SJEMENSKIH SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U POKUSNOM NASADU "JASTREBARSKI LUGOVI" – PRVI REZULTATI. Š.L. 3-4, s.155 pdf
19Ida Katičić Bogdan, Karla Švorinić, Saša Bogdan, Davorin Kajba, 2015: GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI. Š.L. 7-8, s.339 pdf
20Krunoslav SEVER, Matija HRUST, Željko ŠKVORC, Saša BOGDAN, Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ, Jozo FRANJIĆ, 2016: POUZDANOST PROCJENE STANJA ISHRANE HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) S DUŠIKOM POMOĆU PRIJENOSNOG KLOROFILMETRA CCM-200. Š.L. 9-10, s.465 pdf
21Krunoslav SEVER, Saša BOGDAN, Jozo FRANJIĆ, Željko ŠKVORC, 2018: NEDESTRUKTIVNA PROCJENA KONCENTRACIJE FOTOSINTETSKIH PIGMENATA U LIŠĆU HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.). Š.L. 5-6, s.247 pdf
22Ida Katičić Bogdan, Davorin Kajba, Saša Bogdan, 2019: Varijabilnost klonova u proizvodnji žira i njezin učinak na efektivne veličine populacija i genetsku raznolikost potomstva u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. Š.L. 3-4, s.111 pdf
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

thanks to:
HŠ&HŠD&BM