HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID12963
ime DESPOT, Radovan
zvanje
zanimanje     
doc. dr. sc., dipl. ing. drvne industrije
     


lokacija

rođen14. 10. 1955.Zagreb
diplomirao1980.Šumarski fakultet u Zagrebu
magistrirao21. 6. 1991.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao4. 11. 1996.Šumarski fakultet u Zagrebu
karijera1982.Industrogradnja Lomnica
4. 1986.Šumarski fakultet u Zagrebuasistent - Zaštita drva
26. 6. 1997.Šumarski fakultet u Zagrebudocent - Zaštita drva
21. 2. 2007.Šumarski fakultet u Zagrebuizvanredni profesor
2011.Šumarski fakultet u Zagreburedoviti profesor
umro24. 4. 2012.Zagreb
dodatne listeautori u bazama HŠD

 Osnovno i srednje obrazovanje završio je na Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu šk. god. 1973/74. Iste se godine upisao na Šumarski fakultet, Drvnotehnološki odjel u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1980. Tijekom studija, te trajanja apsolventskog staža, bio je uključen u nastavni rad u Katedri za anatomiju i zaštitu drva kao demonstrator na predmetu Anatomija drva, a 1978/79. uključen je honorarno kao tehnički suradnik na znanstvenoistraživačkim temama spomenute Katedre.

Godine 1982. zaposlio se u Tvornici furnira Finel u Petrinji, ali nakon mjesec dana prelazi u tadašnju RO Industrogradnja, OOUR Proizvodnja i ugradba građevne stolarije u Lomnici. U spomenutom poduzeću radio je na poslovima rukovoditelja ugradbe i samostalnog projektanta na projektiranju građevne stolarije. Tijekom mjeseca travnja 1986. god. napušta RO Industrogradnja i prelazi za asistenta predmeta Zaštita drva i drvnih proizvoda, znanstvene discipline Zaštita drva, na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu, gdje je i danas zaposlen.

God. 1985. upisao je poslijeplomski studij biotehničkih znanosti, područje Šumarstvo, smjer Zaštita drva i drvnih proizvoda. Apsolvirao je 1989. kada je prijavio, a u lipnju 1991. i obranio magistarski rad s nazivom Poboljšanje permeabilnosti jelovine djelovanjem bakterija. Time je stekao titulu magistra znanosti iz područja šumarstva. U zvanje znanstvenog asistenta izabran je u siječnju 1992. god.

Početkom 1993, kao voditelj ekipe stručnjaka sa Šum. fakulteta, započinje na interdisciplinarnom projektu zaštite umjetničkih i sakralnih drvenih predmeta korištenjem nove metode fumigacije dušikom. Tijekom ožujka 1994. god. prvi puta kao gost znanstvenik boravi u BRE Institutu (Building Research Establishment Institutu) u Garstonu u Velikoj Britaniji, gdje se upoznaje s tehnikama istraživačkog i laboratorijskog rada spomenutog instituta. Iste godine boravi i u Slovačkoj gdje aktivno sudjeluje na simpoziju u Zvolenu. Već početkom mjeseca ožujka 1995. godine ponovno odlazi na tromjesečni studijski boravak u BRE Institut, ali ovaj put kao istraživač suradnik na znanstvenom projektu ALIS, ugovorenom između Britanskog Savjeta za Hrvatsku, BRE-a i Šum. fakulteta Sveuč. u Zagrebu. Istražujući problematiku biotske razgradnje drva u uporabi na otvorenom, i ujedno obavlja pripremne radove na doktorskoj disertaciji, izrađuje uzorke i obavlja prve laboratorijske pokuse i mjerenja. Doktorsku disertaciju pod naslovom, Prilog poznavanju mehanizma infekcije i trulenja jelove građevne stolarije, prijavio je 1995. god., a 4.XI.1996. god., obranio na Šum. fakultetu u Zagrebu, čime je stekao akademski naziv doktora znanosti u polju drvne tehnologije. Početkom 1997. izabran je za višeg asistenta iz predmeta Zaštita drva i drvnih proizvoda, a 26.VI. iste godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz istog predmeta za razdoblje od 5 godina. God. 1998. postaje članom IRG-a (International Research Group of Wood Preservation) svjetske asocijacije koja objedinjuje sve znanstvenike iz područja zaštite drva. Godine 1999 izabran je za pročelnika Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji (ZIDI) na razdoblje od dvije godine. ZIDI koji kao samostalni zavod djeluje u sklopu drvno-tehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu te ima za cilj objediniti i voditi znastveno-istraživački rad iz područja drvne tehnologije, odnosno ima za zadatak suradnju kako sa drugim znastvenim institucijama tako i sa drvnoprerađivačkom privredom. Članom COST E22 (Environmental optimisation of wood protection) akcije postaje iste te 1999. godine. Spomenuta akcija djeluje pod patronatom Europske zajednice i ima cilj okupljanja i međusobne suradnje znanstvenika cijele Europe iz područja zaštite drva, sa svrhom ekološkog poboljšanja zaštite drva s aspekta očuvanja ljudi i okoliša. Godine 2001. ponovno ie izabran (reizabran) za pročelnika ZIDI-ja. U periodu od 3 godine kao pročelnik ZIDI-ja svake je godine u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom i Ministarstvom znanosti i tehnologije organizirao po 2 savjetovanja, od kojih je jedno (Ambienta) dugi niz godina bilo već tradicionalno, a drugo je savjetovanje s naslovom Drvo u graditeljstvu započeto 1999, postalo je tradicionalno pod njegovim vodstvom. U sklopu znanstvenog rada na projektima Fakulteta, odnosno Ministarstva znanosti i tehnologije, god. 1998, imenovan je na mjesto glavnog istraživača toga projekta na kojem je zajedno sa suradnicima uspješno radio na istraživanjima makroskopskih i mikroskopskih svojstava domaćih i stranih vrsta drva, i njihovih varijacija, na utvrđivanju uzroka i uzročnika propadanja drva u uporabi, odnosno utjecaja spomenutih svojstava, varijacija, uzroka i uzročnika na odabir optimalnih postupaka i sredstava za zaštitu drva. Sredinom 1999. godine odobren mu je u suradnji sa slovenskim partnerom međunarodni hrvatsko-slovenski projekt pod naslovom Zaštita drva ekološki primjerenim sredstvima.
 U sklopu tog projekta proširena je suradnja sa tuzemnim i međunarodnim institucijama i znastvenicima koji se bave restauracijom i obnovom drvenih predmeta kulturne baštine, između ostalih Hrvatskim restauratorskim zavodom, Restauratorskim zavodom Republike Slovenije i Metropolitan muzejom iz New Yorka. U sklopu tog projekta u ljeto 2001. god. u Hrvatskoj je u Rovinju i Puli boravio istakniti znanstvenik iz Metropolitan muzeja, prof. dr. sc Robert Koestler. Tijekom njegovog boravka upriličen je i prvi "anoxi" postupak sterilizacije insekata u drvenim predmetime kulturne baštine korištenjem plemenitog plina argona. U periodu od 1998. do danas aktivno je sudjelovao na više međunarodnih znanstvenih kongresa i savjetovanja od kojih svakako treba istaknuti 33. IRG kongres 1999. godine u Rosenhaimu (Njemačka), sudjelovanje na kongresima "Wood science and properties" u Zvolenu (Slovačka 1994, 1998. i 1999), sudjelovanje u COST E22 u Bruxelesu (1999), Gozd Martuljeku (Slovenija 2000), Antibesu (Francuska 2001), Hamburgu (2001). Kao pročelnik ZIDI-a i član spomenutih međunarodnih udruženja uspostavio je značajniju suradnju sa Institutom u Hamburgu (Federal researc Centre for Forestry and Forestry Products), a nastavio suradnju sa institutima u Garstonu (Building Establishment Research Institute), Zvolenu (Tehnicka universita) i Ljubljani (Biotehniška fakulteta), odnosno sa više europskih instituta i fakulteta koji djeluju u sklopu COST-a i IRG-a. Značajno je pripomenuti da je 2001. god., na zasjedanju COSTA E22 u Hamburgu Hrvatska dobila organizaciju COSTA E22 2003. godine u Dubrovniku. Do sada je objavio 19 znanstvenih i preglednih radova i više desetaka stručnih radova i ekspertiza u publikacijama u zemlji i inozemstvu. Autor i koautor je više projekata, a ovdje svakako treba istaknuti uspješan rad kojeg je sa grupom stručnjaka godine 2001. obavljao na zaštiti i obnovi paviljona jeke u perivoju Maksimir. Bio je članom povjerenstava za ocjenu i obranu doktorske disertacije i mentorom više diplomskih radova. U periodu od 1998. pa do 2001. obnašao je dužnost predsjednika podružnice Sindikata znanosti i tehnologije na Šumarskom fakultetu.

1The International conference “Wood in the Construction industry”, 26 April, Zagreb, p 13-17.
2Petrić B., Ščukanec V., Despot R., Trajković J., (1989): Zaštita jelove građevne stolarije metodom dvostrukog vakuuma, Drvna Industrija, Vol. 40, br. 11-12 str. 231-5.
3Petrić B., Trajković J., Despot R., (1990): Varijacije strukture jelovine iz Gorskog kotara, Drvna Industrija, Vol. 41, br. 3-4, str. 43 - 49.
4Despot R.: Poboljšanje permeabilnosti jelovine djelovanjem bakterija, Magistarski rad obranjen 21.VI.1991. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu.
5Petrić, B., Trajković, J., Despot, R., Krstinić, A., 1991: Varijacije dužine vlakanaca drva breze (Betula pendula Roth) iz prirodne populacije na području Hrvatske. Š.L. 6-9, s.273 PDF
6Despot R., (1991): Povećanje permeabilnosti drva obične jele s aspekta njegove zaštite, Zbornik radova znanstveno stručnog skupa, Zagreb, str. 81 - 89.
7Despot R., (1992): Bakterijsko djelovanje na svojstva drva, Drv. Industrija, Vol. 43, br. 4, str. 127-135.
8Despot R., (1993): Poboljšanje permeabilnosti jelovine djelovanjem bakterija, Drvna Industrija, Vol. 44, br. 1 , str. 5 - 14.
9Petrić B., Trajković J., Despot R., (1994): Some structural charasteristics of Ashwood (Fraxinus angustifolia, Vahl.), Wood Structure and properties 94, The 2 - nd International symposium, Zvolen, Slovakia, September 5 - 9, str. 5 -12.
10Despot R.: Prilog poznavanju mehanizma infekcije i trulenja jelove građevne stolarije, Doktorska disertacija obranjena 4.XI.1996. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
11Despot R.; 1996: Micro-organisms in the wooden exterior joinery-recent cognition about mechanism of infection, decaying and protecting. Proceedings (book “Use of Wood”) from the International congress for 150. aniversary of Croatian Forestry Society, pg 97-106. Zagreb.
12Despot R., Grbac I.; 1997: Prilog unapređenja zaštite drva u drvno -prerađivačkim tvrtkama i proizvodnji namještaja, Drvna industrija 48 (3), 137-150.
13Despot R.; 1998: Mechanism of infection of firwood joinery; Part 1: Exposure conditions, moisture content and permeability, Drvna industrija 49 (2),67-80.
14Despot R.; 1998: Mechanism of infection of firwood joinery; Part 2: Sequence and intensity of attack of microorganisms, Drvna industrija 49 (3), 135-144.
15Despot R., Petrić B., Šefc B; 1998: Bacterial colonisation of exterior fir-wood joinery, Wood Structure and Properties ’98, Zvolen, Slovakia, 169 – 173.
16Trajković J, Despot R, Govorčin S; 1999: Moisture content in Pine wood and Fir wood exterior joinery, The International conference “Surface properties and durability of exterior Wood building components”, Paper 6, 30 April, Zagreb, pp 5.
17Despot R, Trajković J, Sinković T; 1999: The influence of type and colour of coat on durability of exterior Fir wood joinery, The International conference “Surface properties and durability of exterior Wood building components”, Paper 8, 30 April, Zagreb, pp 8.
18Jirouš V, Bogner A, Despot R; 1999: The Efficiency of various treatments in protecting wood surfaces against weathering, The International conference “Surface properties and durability of exterior Wood building components”, Paper 9, 30 April, Zagreb, pp 8.
19Despot R, Glavaš M; 1999: Gloeophyllum trabeum and Gloeophyllum abietinum, the most frequent brown rot fungi in fir wood joinery, The International Research Group on Wood preservation, 30th Annual Meeting Rosenheim, Germany, Doc. No. IRG/WP 99 – 10319, pp 15.
20Despot R, Hrašovec B, Trajković J; 1999: Experimental sterilization of Wooden artifacts by Nitrigen (N2), Reconstruction and conservation of Historical Wood ’99, 2nd International Symposium, 15-17 June 1999, Technical Universitiy in Zvolen, Slovakia, 145-148,
21Despot R, Trajković J; 2000: Alternaria alternata (Fr.) Keissler, the most frequent blue stain and soft rot fungus in Fir wood joinery, The International conference “Wood in the Construction industry”, 26 April, Zagreb, p 13- 17.
22Slavko Govorčin, Vladimir Sertić, Radovan Despot, Jelena Trajković, Tomislav Sinković, 2001: Jelovina. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 733
23Rapp A., Despot R., Grbac I.; 2001: On harmful effects of wood dust and some of its ingredients, Proceedings of the International conference “Wood – future material in future design», AMBIENTA , 19 October, Zagreb, pp 41-50.
24Slavko Govorčin, Tomislav Sinković, Jelena Trajković, Radovan Despot, 2003: Bukovina. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 652
25Jambreković,V., R. Despot, M. Hasan, 2010: Prikaz i ocjena fitosanitarnog sustava u tvrtkama ovlaštenim za tretiranje i označavanje drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu. Š.L. 3-4, s.125 pdf
26Radovan Despot, 2011: Prirodna trajnost, postupci i sredstva za zaštitu nekih komercijalnih vrsta drva hrvatskih sredozemnih šuma. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 692
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 ***: Hrvatski leksikon drvnih tehnologa, Šumarski fakultet Zagreb i TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 2002. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 Hasan, Marin: Prof. dr. sc. Radovan Despot (1955–2012), ŠL 5-6/2012, s.322 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM