HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID8492
ime A., Istvan
drugo ime
zvanje
zanimanje     
dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga5/8492)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

apsolvirao1935.
diplomirao22. 6. 1936.
dodatne listeautori u bazama HŠD

 Sin Istvana i Terezije r. Keller. Po narodnosti je Mađar. Od 1913. do 1920. imao je mađarsko državljanstvo, od 1920. do 1939. jugoslavensko, a od 1943. mađarsko. Rimokatoličke je vjere. Otac mu je bio diplomirani učitelj, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Bezdanu 1925., a Državnu dječačku gimnaziju 1931. u Subotici.
 Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 1936. godine.
 U šumarskoj struci zaposlio se najprije kao volonter (1937.) u Šumskoj upravi Kozara, općina Bezdan. God. 1938. dobiva mjesto u Voćinu kod firme Gutmann d.d. gdje radi na uređivanju šuma i vodi stručni nadzor u iskorišćivanju šuma. Naredne godine (1939.) vršilac je dužnosti šefa Šumske uprave u Ljubinju, Direkcije šuma u Mostaru. Zatim prelazi u Mađarsku gdje radi kao ugovorni inženjer na pošumljavanju nizinskih parcela u Županiji Hajdu, Direkcija Debrecen (1939.-1940.). Potom je u službi u šum. građevinarstvu kod Direkcije Bustvahaza u podkarpatskoj Rusiji (1940.-1941.). God. 1941. postavljen je za šefa Šumske uprave u Bezdanu (Kozara), a zatim 1942.-1944. nalazio se na mjestu šefa Šum. upr. u Doroslovu (Bačka).
 Nakon II. svj. rata odlazi u Mađarsku gdje radi na održavanju šuma (1945.) u Šumskom nadzorništvu Pecs, zatim je šef Šumske uprave u gradu Dombovar (1946.-1949.) te nad-inženjer u privrednom odjeljenju Direkcije šuma Županije Baranya i Tolna (1950.), a 1951.-1952. predvoditelj je šumskih grupa u Zemaljskoj Direkciji šuma u Budimpešti. Dvadesetak godina (1953.-1973.) bio je voditelj šumskih grupa, odnosno Odjeljenja u Ministarstvu poljoprivrede (sa šumarstvom). Nakon toga radi kao ugovorni inženjer istraživač u Znanstvenom institutu za preradu drveta (1975.-1976.).
 Dipl. ing. Istvan Abonvi u tijeku radnog vijeka sudjelovao je na većem broju stručnih kongresa i savjetovanja. God. 1957. bio je u Moskvi na FAO-kongresu o organizaciji šumskih radova i zaštiti šum. radnika od nezgoda, te na FAO-kongresu u Pragu (1959.). Sudjelovao je i na kongresu Saveza šum. društava Jugoslavije na Bledu (1957.). Bio je u Danskoj na obučavanju šumara za nastavnike šum. radnicima (1967.), na simpoziju europskih instituta za istraživanja u šumama (1970.) u Budimpešti i Sopronu. Bio je u Poljskoj na razmjeni iskustva o temi zaštite zdravlja šum. radnika (1976.) i na Svjetskoj izložbi lovstva u Budimpešti. Sudjelovao je i na Međunarodnom simpoziju specij. šumskih strojeva i briketiranja u Bosanskom Grahovu i poljoprivredno-šum. izložbi strojeva u Novom Sadu (1987.). Bio je i u Australiji na znanstvenom šum. putovanju (1981.).šumarstvu (1955.); Medalju izvrsnog radnika u šum. praksi (1958.); Medalju izvrsnog namještenika drvne industrije (1963.) te Srebrnu medalju Ministarskog savjeta za rad na sociološkom terenu (1966.) i Medalju izvrsnog službenika Ministarstva poljoprivrede (uz šumarstvo) (1973.).
 Od 1957. do 1989. uspješno je surađivao sa hrvatskim šumarskim stručnjacima: sa prof. dr. sc. Brankom Kraljićem u šumsko-privrednim temama, osim toga, medu ostalim, u temama iz povijesti šumarstva sa šum. savjetnikom dipl. ing. šumarstva Oskarom Piškorićem (Zagreb) i sa dr. sc. Vicom Ivančevićem (Senj).
 Napisao je i znatan broj zapaženih stručnih radova na hrvatskom i mađarskom jeziku. Sa kongresa i savjetovanja objavio je nekoliko ogleda i članaka u mađarskim časopisima. Surađivao je i u Šumarskom listu.
 Od stručnih udruga član je Zemaljskog šum. udruženja Mađarske, a od političkih član je Narodne demokratske partije kršćana Mađarske.
 Kao umirovljenik živi u Budimpešti (1999.).

1Šumsko gospodstvene radne i vremenske norme, sa plaćom za akord., (u suradnji). Naklada Poljopr. ministarstva, Budapest 1953., pp. 1-150 (mađarski).
2Premiranje radnika i službenika u Šum. gospodarenju. Naklada Ministarstva državnog gospodarstva, Budapest 1953., pp. 1-30.
3Vremenske norme za traktorske radove u šumi. Naklada Ministarstva poljopr., Budapest 1954., pp. 1-30.
4Udžbenik za stručne radnike u Šumarstvu, (u suradnji). Naklada Poljoprivrednih poduzeća, Budapest 1962., pp. 1-150, (mađarski).
5Udžbenik za Šum. tehničare o osnovama nacionalne ekonomije, (u suradnji). Naklada Poljoprivr. poduzeća, Budapest 1965., pp. 1-120, (mađarski).
6Radne norme u drvnom gospodarstvu, njihove izrade i praktične primjene. Ministarstvo FM u Budimpešti, 1975., pp. 1-348, (mađarski).
7Abony, I., 1986: VIŠE AUTORA: A fagazdasag okonomiai alapjai. Š.L. 1-2, s.75 PDF
8Abony, I., 1986: VIŠE AUTORA: A fagazdasagi vallatok okonomiai alapjai. Š.L. 1-2, s.78 PDF
9ABONYI, Istvan, 1988: Dr. L. Markus — ERDÖERTEK — ES ERDEMENY — SZAMITAS Budapest 1986.. Š.L. 3-4, s.170 PDF
10Povijest jedne kraljevske Šum. uprave od početka do kraja. Šum. povijest. Natječajni rad nagrad. 1. nagradom. Naklada Erdeszeti Lapok 1995., (mad).
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 *** ŠL 1934., s. 124; 1938., s. 34; 1939., s. 321, (Ruff).
 Borošić, J.: SIS, s. 9, (II. god. Ruff).
 *** ŠN, s. 359, SŠN 2, s. 684, (Ruff).
 *** Smatranje vrijednim (s osobnim podacima i fotograf.). Časopis Erdog. es Faip., Budapest 1968., br. 2.
 Piškorić, O.: Stanje šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji prema Divald-Eltzu. ŠL 1991., s. 76.
 Ivančević, V.: Šume i šumarstvo dijela hrv. prim. krša tijekom XIX i XX vijeka, (disertacija), Zagreb 1995.
 Piškorić, O.: O proslavi HŠD u časopisu Erdeszeti Lapok. ŠL 1997., s. 553-554.
 Maričević, L: Kazalo autora... Šum. lista. ŠL 1997., s. 183.
 *** HŠŽ Leksikon 4, Zagreb 1999., s. 218 (Ruff, Stevan).
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM