HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID8582
ime L., Andrija  - Željko
zvanje
zanimanje     
dr. sc. bioloških znanosti
     

                                                                IZBOR      (knjiga5/8582)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

magistrirao PMF Zagreb
doktorirao Institut "Ruđer Bošković"
dodatne listeautori u bazama HŠD

 Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U Zagrebu je diplomirao biologiju na PMF-u i magistrirao iz ekologije na temi "Ptice Kvarnera". Na Institutu "Ruđer Bošković" doktorirao je tezom "Kserobiomi od Jadrana do Irana".
 Radi u Zavodu za genetiku Instituta "R. Bošković" kao predstojnik Laboratorija za biocenotiku, a bio je znanstvenim voditeljem više istraživačkih projekata pri Ministarstvu znanosti: o hrvatskim endemima, o halo-fitima, flori jadranskih otoka, o ekologiji primorskoga krša i o etnogenezi ranih Hrvata - u međunarodnoj suradnji s Francuskom, Grčkom, Turskom i Iranom.
 Djelatan je u nizu međunarodnih i domaćih stručnih udruga: bio je npr. dugogodišnji tajnik pri Međunarodnoj komisiji za prirodoslovna istraživanja Mediterana (Monaco), a u vrijeme pisanja ovih podataka (1999. ) internacionalni je ekspert IUCN za mediteranske otoke, pa u nas utemeljitelj i jedan od pročelnika Znanstvenog društva za proučavanje etnogeneze, itd.
 Dosad je objavio 396 znanstvenih i stručnih radova (od čega 79 u inozemstvu i 5 monografskih knjiga), najviše iz područja fitocenologije, ekologije, paleontologije, predhistorije i etnogeneze. Obavljao je poredbena terenska istraživanja diljem Sredozemlja, od Španjolske do Kurdistana, a najviše na Dinarskom kršu i jadranskim otocima. Opisao je nekoliko novih halofilnih vrsta i primorskih fitocenoza. Izradio je florno-fitocenološke preglede za otoke Krk, Prvić, Goli, Palagruža, Sušac, Mljet, pa za Konavli i riječne kanjone Mrežnice, Une, Zrmanje, Krke, za gorje Svilaja i dr.
 U bivšem Urbanističkom institutu SRH surađuje u izradi nekoliko planova prostornog uređenja (Istra, Kordun i Banovina, okoliš Boke Kotorske i dr. ). Surađuje sa djelatnicima Šum. fakulteta u Zagrebu. Sam ili u suradnji sa prof. dr. se. Stjepanom Bertovićem opisuje raslinstvo i srodne napise u sve tri knjige Šumarske enciklopedije; u Enc. Jugoslavije (knj. 5. i 6. ), a poslije Domovinskog rata i u novoj Hrvatskoj enciklopediji. Sa Prof. dr. se. Želimirom Borzanom i suradnikom u Institutu R. Bošković, mr. se. M. Racom iscrpno opisuje hrvatske biljne endeme u monografiji "Šume u Hrvatskoj" (1992. ).
 Nakon B. Šuleka jedan je od rijetkih u nas koji se pobliže bavi terenskim prikupljanjem i poredbenom analizom narodnih dijalektalnih naziva za floru i faunu, pa je obradio 14. 000 fitonima i zoonima iz srednje i južne Hrvatske i Hercegovine. Proučavao je i naše fosilne arheocenoze i paleoekologiju Hrvatske, pa predhistorijske i antičke antropogene utjecaje u ekosustavima, te prirodoznanstvena proučavanja rane etnogeneze u jugoistočnoj Europi i prednjoj Aziji.

1Ornitogene biocenoze Kvarnera (magisterij). Larus 23, Zagreb 1970.
2Lovrić, A. Ž. i sur.: Bašćansko područje - smjernice razvoja. Krk 1976., s. 1-336.
3Analyse der Meereavegetation Ostadrias. OGV 14, Akademija Ljubljana 1978.
4Adriatic endemics, part 1-5. CIEMS 27, Museum Monaco 1981.
5Lovrić, A—Ž., 1981: Neki rijetki i značajni poluzimzeleni hrastovi na Primorskom kršu. Š.L. 3-4, s.119 PDF
6Chromosome numbers 77 (Asteraceae). Taxon 31, Utrecht 1982.
7Principes theorigues de l´ analyse de biosphere et biocoenosea. Documents Phytosociologiques 7, Lille 1982.
8Lovrić, A. Ž. i sur.: Symboles pour la cartographie des biocoenoses littoralea en Mediterranee. Paris 1983.
9Coastal endemism of Balkana and Asia Minor. Posebna izdanja ANU BiH 78, Sarajevo 1987.
10Paleoecological sequence of Dalmatia trom Carboniferoua to Pleiatocene. Acta Musei Makarska 5, 1989.
11Palaözonosen des Pannonischen Meeres. Bericht JAD 28, Bulgarian Academy of Sciences, Sofia 1989.
12Bertović, S. i Lovrić, A. Ž.: Jugoalavija -Biljni pokrivač. Enciklopedija Jug. 6, Zagreb 1990.
13Želimir Borzan, Andrija-Željko Lovrić, Mladen Rac, 1992: Hrvatski biljni endemi. Šume u Hrvatskoj, s. 223
14Bertović, S. i Lovrić A. Ž.: Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tuexenia 12, Gottingen 1992.
15Coastal ecosyatems of Croatia. World Ecosystems 2A, Elsevier Amsterdam 1993.
16Dry ecoayatema of Albania, Bulgaria and Turkey. World Ecosystems 2A, Elsevier Amsterdam 1993.
17Lovrić, A. Ž. i sur.: Tko su i odakle Hrvati (etnogeneza). Zagreb 1993., s. 1-104.
18Lovrić, A. Ž.: Kserobiomi od Jadrana do Irana (disertacija). Institut "R. Bošković", Zagreb 1995., s. 1-413.
19Origin of Karat ecoayatema. World Ecosystems 2c, Elsevier Amsterdam 1997.
20Evolution of coastal ecosyatems. World Ecosystems 2c, ibid. 1997.
21Horvat, L, Bertović, S. i Lovrić, A. Ž.: Hrvatska - Biljni pokrivač. Enciklopedija Jug. 5, Zagreb 1998.
22Lovrić, A. Ž.: Staroiransko podrijetlo Hrvata. Iranian cultural center, Teheran 1999., s. 1-527.

nedeterminirano:
23VAŽNIJI RADOVI
24a) Posebne knjige (kao urednik i autor)
25b) Ostali važniji radovi i prilozi (izbor):
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 Bertović, S.: Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji. Hortikultura 1-4, Zagreb 1994.
 Biškup, J.: S. Bertović - Radovi. HŠŽ Leksikon l, (A-F), Zagreb 1996., s. 76-92.
 Bertović, S.: i sur.: Priroda i perivoji u riječkoj općini. Hortikultura 1-4, Zagreb 1995., ŠL 3-4, 1997., s. 133-161.
 Bertović, S.: Reljef i njegova prostorna raščlamba. ŠL 11-12, 1999., s. 543-563.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM