| Sin Josipa i Đurđe r. Semialjac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šum. manipulant, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Koški 1938., a šest razreda klasične gimnazije u Širokom Brijegu. Zatim odlazi u rat, a nakon rata nastavlja školovanje u Muškoj real. gimnaziji u Osijeku, gdje i maturira 1947. godine. | |
| Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1955. na Šum.-ind. odsjeku. | |
| Nakon završene gimnazije, od 1949. do 1951. radio je u "Exportdrvu" Zagreb, na poslovima fonda za izjednačavanje cijena (preteča deviznog poslovanja). Nakon diplomiranja, od 1955. do 1956., radio je u Dl Vrbovsko na rekonstrukciji parionica i ljuštionica bukovine za potrebe stoličarstva, a bavio se i savijanjem drva bukovine. Za potrebe Savezne privr. komore sudjeluje u snimanju stanja produktivnosti rada u savijaoničkim tvornicama stolica (Kamnik, Varaždin, Osijek, Kruševac, Vrbovsko). | |
| Od 1956. do 1961. radio je na osnivanju i uhodavanju Tvornice namještaja u DIP-u Karlovac i osnovao tehničku pripremu rada u tvornicama DIP-a. Prvi u biv. Jugoslaviji uvodi prešanje bukovine u svrhu oplemenjivanja za potrebe proizvodnje tkalačkih čunjeva, koji su se do tada proizvodili isključivo iz crnoga graba. | |
| Zatim je dvije godine radio u tvornici pokućstva, Zagreb, na poslovima organizacije nabavne službe, alimentacije osnovnim sirovinama i pomoćnim materijalima. Nakon toga 25 godina, sve do umirovljenja 1988., radio je u Institutu za drvo u Zagrebu. Započeo je na poslovima doprojektiranja Tvornice namještaja i građevne stolarije Sofonija (Conakry, Gvineja). Projektirao je tvornice namještaja, građevne stolarije i parketa na području biv. Jugoslavije.
U Institutu za drvo razvio je Odjel za finalnu proizvodnju drva, usmjeravajući ga u specijalnostima prema konjunkturnoj potražnji. Osnovao je i Odjel za drvo u građevinarstvu, uveo službu kontrole kvalitete proizvoda za visoko gradnju i službu davanja atesta za područje SFRJ. Posvetio se problematici projektiranja suvremenih prozora za teške klimatske uvjete (Sibir). Izrađivao je tipske projekte za grad. stolariju i podne konstrukcije za zemlje u razvoju. Projektiranje drvnih proizvoda za kuće rješava dvojako: za srednje velike industrijske tvornice (Marija Bistrica, Tanger (Maroko)) i za velike (Josipdol, Vukovar... ). U suradnji sa stručnjacima iz operative (Industrogradnja, KOMGRAP), bez svjetskih uzora, izradio je državni standard za ugradnju grad. stolarije po suhom postupku. | |
| Dulje se vrijeme bavio proučavanjem klimatskih uvjeta na gradnji i ponašanjem drva u uvjetima sirove ugradnje, o čemu je izradio niz ekspertiza. Osnovao je i uhodao rad laboratorija za ispitivanje prozora u Industrogradnji Zagreb, a organizirao je i službu permanentne kontrole u procesu proizvodnje. | |
| Bio je vještak i na međunarodnom planu (München - Njemačka; Soči - SSSR... ). Posebno se posvetio izradi rješenja i ekspertiza o podovima za sportske dvorane i ples. | |
| Za vrijeme rada u Institutu za drvo sudjelovao je i organizirao seminare iz područja drva u građevinarstvu, obrađujući sve što je u svezi očuvanja kakvoće drva u uvjetima surove klime na novogradnji. Posebna preokupacija bila mu je povećanje rendementa osnovne sirovine, oplemenjivanjem (lijepljenjem) grade na razinu zahtjevane kakvoće za drvne građevne proizvode (1965. ). | |
| Napisao je knjigu "Drvo u podnim konstrukcijama - načela ugradnje" (Zagreb, 1997. ). U časopisu "Drvna industrija" objavljivao je osvrte na novitete europskoj drvnoj industriji, kao i članak "Primarni zahtjevi upotrebne vrijednosti prozora". U Šum. Biltenu objavio je prilog "Potreba izučavanja suhe ugradnje građevne stolarije iz drva - Uvjeti i perspektive tog postupka". Izradio je opća uputstva za stolarske okivačke radove te mjerenja i obračunavanja građevne stolarije (Institut za drvo, 1966. ). Osim toga izradio je veći broj ekspertiza i studija (vid.: Radovi) i niz supervještačenja na planu drva u građevinarstvu za potrebe viših privrednih sudova.
Napisao je i objavio (1997. ) memorijalnu knjigu "Istina o ubijenoj gimnaziji" u kojoj je obradio pogibiju širokobrijeških profesora i odgojitelja Franjevačke klasične gimnazije, sa stanovišta kulturocida (1945. ).
Godine 2001. izašla mu je iz tiska Drvena vrata europske kakvoće. | |
| Umirovljen je 1988. Kao umirovljenik živi u Zagrebu (1999.) | |
| Član je HŠD. Član je Hrvatskih ratnih veterana, gdje je tajnik za međunarodne odnose RH. | |
| Dipl. ing. Josip Tomašević svojim je ukupnim djelovanjem dao značajan doprinos razvoju drvne industrije u Hrvatskoj i svijetu. | |
RADOVI |
1 | Primjena klinč. - zupčastog spajanja u grad. stolariji (1967).
| |
2 | Korištenje papirnatih saća u vratnim krilima (1967).
| |
3 | Korištenje šperploča i lesonita u oblaganjima vratnih krila (1967).
| |
4 | Razvoj - Mogućnosti drvne ind. Hrvatske za razdoblje 1970-1985., Ibid., 1972.
| |
5 | Dugoročni razvoj šumsko-drvnog kompleksa "Južni bazen Hrvatske", koautorstvo za finalnu drv. industriju, Inst. za drvo, 1972., detto: Zagrebačko-sisačka subregija, Inst. za drvo 1974.
| |
6 | Organizacija i financiranje izrade standarda za grad. stolariju s projektnim zadacima za istraživačke radove za Privr. komoru Jugosl. (1973).
| |
7 | Projekat perspektivnog razvoja odjela za grad. stolariju i parket u okvirima Instituta za drvo. Inst. za drvo 1975.
| |
8 | Razvoj trgovačke mreže tvornica namještaja i grad. stolarije INIS - RADOVIĆ, Titograd. Inst. za drvo 1976.
| |
9 | Studija o proizvodnji gotovih parketnih platnica u Evropi, konstrukcijska rješenja i ekonomski parametri. Ibid. 1977.
| |
10 | Opravdanost proizvodnje gotovih podnih konstrukcija umjesto klasičnog parketa. Ibid., 1981.
| |
11 | Uzdužno spojeno i uslojeno drvo - tehnika oplemenjivanja. Drvna ind., 9-10, 1982.
| |
12 | Ostakljenje prozora, Ibid. 9-10, 1983.
| |
13 | Neki razlozi za novelaciju standarda ugradbe podnih konstrukcija zbog specifikuma drva kao materijala. Simpozij - Sarajevo 1983.
| |
14 | Tehnološki aspekti razvoja drvne industrije Hrvatske, koautorstvo za drvo u građevinarstvu. Ibid. 1983.
| |
15 | Mogućnost razvoja drvopreradivačke djelatnosti Dalmacije do 1985., koautorstvo za drvo u građevinarstvu. Ibid., 1980.
| |
16 | Tomašević, J., 1990: MATIJA GJAIĆ, dipl. inž. (1912—1989). Š.L. 6-8, s.333
PDF | |
17 | DRVO U PODNIM KONSTRUKCIJAMA; Vlastita naklada, Zagreb 1997. BIB
| |
18 | Tomašević, J., 2001: Tomislav Barišić (1928 - 2001). Š.L. 3-4, s.238
PDF | |
19 | DRVENA VRATA europske kakvoće; Vlastita naklada, Zagreb 2001. BIB
| |
20 | HRVATSKA U DVIJE JUGOSLAVIJE 1931. - 1981; Vlastita naklada, Zagreb 2004. BIB
| |
21 | Rajković, Vladimir, Josip Tomašević, 2006: Franjo Knebl (1915–2006). Š.L. 3-4, s.167
PDF | |
22 | ISTINA O UBIJENOJ GIMNAZIJI; Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM; Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Humac - Zagreb 2010. BIB
| |
nedeterminirano: |
23 | a) Ekspertize
| |
24 | b) Studije
| |
| -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
| -- sve u biblioteci HŠD |
LITERATURA |
| *** ŠN, s. 368. | |
| *** SŠN 3, ŠF Zagreb 1998., s. 336. | |
| ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
| ***: Hrvatski leksikon drvnih tehnologa, Šumarski fakultet Zagreb i TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 2002. ORG |