HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID8594
ime T., Josip
zvanje
zanimanje     
dipl. ing. šumarstva drvno-industrijskog smjera
      tehnolog za drvo u zgradarstvu

                                                                IZBOR      (knjiga5/8594)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

niže obr.1938.Koška
srednje obr.1947.Široki brijeg, Osijek
apsolvirao1954.
diplomirao1955.
djelovao Vrbovsko, Karlovac, Institut za drvo
umirovljen1988.
dodatne listeautori u bazama HŠD, HŠD četvrtak

član HŠD ogranak
Zagreb

2003

umrli

diplomirani inženjer drvne tehnologije

 Sin Josipa i Đurđe r. Semialjac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šum. manipulant, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Koški 1938., a šest razreda klasične gimnazije u Širokom Brijegu. Zatim odlazi u rat, a nakon rata nastavlja školovanje u Muškoj real. gimnaziji u Osijeku, gdje i maturira 1947. godine.
 Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1955. na Šum.-ind. odsjeku.
 Nakon završene gimnazije, od 1949. do 1951. radio je u "Exportdrvu" Zagreb, na poslovima fonda za izjednačavanje cijena (preteča deviznog poslovanja). Nakon diplomiranja, od 1955. do 1956., radio je u Dl Vrbovsko na rekonstrukciji parionica i ljuštionica bukovine za potrebe stoličarstva, a bavio se i savijanjem drva bukovine. Za potrebe Savezne privr. komore sudjeluje u snimanju stanja produktivnosti rada u savijaoničkim tvornicama stolica (Kamnik, Varaždin, Osijek, Kruševac, Vrbovsko).
 Od 1956. do 1961. radio je na osnivanju i uhodavanju Tvornice namještaja u DIP-u Karlovac i osnovao tehničku pripremu rada u tvornicama DIP-a. Prvi u biv. Jugoslaviji uvodi prešanje bukovine u svrhu oplemenjivanja za potrebe proizvodnje tkalačkih čunjeva, koji su se do tada proizvodili isključivo iz crnoga graba.
 Zatim je dvije godine radio u tvornici pokućstva, Zagreb, na poslovima organizacije nabavne službe, alimentacije osnovnim sirovinama i pomoćnim materijalima. Nakon toga 25 godina, sve do umirovljenja 1988., radio je u Institutu za drvo u Zagrebu. Započeo je na poslovima doprojektiranja Tvornice namještaja i građevne stolarije Sofonija (Conakry, Gvineja). Projektirao je tvornice namještaja, građevne stolarije i parketa na području biv. Jugoslavije.

U Institutu za drvo razvio je Odjel za finalnu proizvodnju drva, usmjeravajući ga u specijalnostima prema konjunkturnoj potražnji. Osnovao je i Odjel za drvo u građevinarstvu, uveo službu kontrole kvalitete proizvoda za visoko gradnju i službu davanja atesta za područje SFRJ. Posvetio se problematici projektiranja suvremenih prozora za teške klimatske uvjete (Sibir). Izrađivao je tipske projekte za grad. stolariju i podne konstrukcije za zemlje u razvoju. Projektiranje drvnih proizvoda za kuće rješava dvojako: za srednje velike industrijske tvornice (Marija Bistrica, Tanger (Maroko)) i za velike (Josipdol, Vukovar... ). U suradnji sa stručnjacima iz operative (Industrogradnja, KOMGRAP), bez svjetskih uzora, izradio je državni standard za ugradnju grad. stolarije po suhom postupku.
 Dulje se vrijeme bavio proučavanjem klimatskih uvjeta na gradnji i ponašanjem drva u uvjetima sirove ugradnje, o čemu je izradio niz ekspertiza. Osnovao je i uhodao rad laboratorija za ispitivanje prozora u Industrogradnji Zagreb, a organizirao je i službu permanentne kontrole u procesu proizvodnje.
 Bio je vještak i na međunarodnom planu (München - Njemačka; Soči - SSSR... ). Posebno se posvetio izradi rješenja i ekspertiza o podovima za sportske dvorane i ples.
 Za vrijeme rada u Institutu za drvo sudjelovao je i organizirao seminare iz područja drva u građevinarstvu, obrađujući sve što je u svezi očuvanja kakvoće drva u uvjetima surove klime na novogradnji. Posebna preokupacija bila mu je povećanje rendementa osnovne sirovine, oplemenjivanjem (lijepljenjem) grade na razinu zahtjevane kakvoće za drvne građevne proizvode (1965. ).
 Napisao je knjigu "Drvo u podnim konstrukcijama - načela ugradnje" (Zagreb, 1997. ). U časopisu "Drvna industrija" objavljivao je osvrte na novitete europskoj drvnoj industriji, kao i članak "Primarni zahtjevi upotrebne vrijednosti prozora". U Šum. Biltenu objavio je prilog "Potreba izučavanja suhe ugradnje građevne stolarije iz drva - Uvjeti i perspektive tog postupka". Izradio je opća uputstva za stolarske okivačke radove te mjerenja i obračunavanja građevne stolarije (Institut za drvo, 1966. ). Osim toga izradio je veći broj ekspertiza i studija (vid.: Radovi) i niz supervještačenja na planu drva u građevinarstvu za potrebe viših privrednih sudova.

Napisao je i objavio (1997. ) memorijalnu knjigu "Istina o ubijenoj gimnaziji" u kojoj je obradio pogibiju širokobrijeških profesora i odgojitelja Franjevačke klasične gimnazije, sa stanovišta kulturocida (1945. ).

Godine 2001. izašla mu je iz tiska Drvena vrata europske kakvoće.
 Umirovljen je 1988. Kao umirovljenik živi u Zagrebu (1999.)
 Član je HŠD. Član je Hrvatskih ratnih veterana, gdje je tajnik za međunarodne odnose RH.
 Dipl. ing. Josip Tomašević svojim je ukupnim djelovanjem dao značajan doprinos razvoju drvne industrije u Hrvatskoj i svijetu.

1Primjena klinč. - zupčastog spajanja u grad. stolariji (1967).
2Korištenje papirnatih saća u vratnim krilima (1967).
3Korištenje šperploča i lesonita u oblaganjima vratnih krila (1967).
4Razvoj - Mogućnosti drvne ind. Hrvatske za razdoblje 1970-1985., Ibid., 1972.
5Dugoročni razvoj šumsko-drvnog kompleksa "Južni bazen Hrvatske", koautorstvo za finalnu drv. industriju, Inst. za drvo, 1972., detto: Zagrebačko-sisačka subregija, Inst. za drvo 1974.
6Organizacija i financiranje izrade standarda za grad. stolariju s projektnim zadacima za istraživačke radove za Privr. komoru Jugosl. (1973).
7Projekat perspektivnog razvoja odjela za grad. stolariju i parket u okvirima Instituta za drvo. Inst. za drvo 1975.
8Razvoj trgovačke mreže tvornica namještaja i grad. stolarije INIS - RADOVIĆ, Titograd. Inst. za drvo 1976.
9Studija o proizvodnji gotovih parketnih platnica u Evropi, konstrukcijska rješenja i ekonomski parametri. Ibid. 1977.
10Opravdanost proizvodnje gotovih podnih konstrukcija umjesto klasičnog parketa. Ibid., 1981.
11Uzdužno spojeno i uslojeno drvo - tehnika oplemenjivanja. Drvna ind., 9-10, 1982.
12Ostakljenje prozora, Ibid. 9-10, 1983.
13Neki razlozi za novelaciju standarda ugradbe podnih konstrukcija zbog specifikuma drva kao materijala. Simpozij - Sarajevo 1983.
14Tehnološki aspekti razvoja drvne industrije Hrvatske, koautorstvo za drvo u građevinarstvu. Ibid. 1983.
15Mogućnost razvoja drvopreradivačke djelatnosti Dalmacije do 1985., koautorstvo za drvo u građevinarstvu. Ibid., 1980.
16Tomašević, J., 1990: MATIJA GJAIĆ, dipl. inž. (1912—1989). Š.L. 6-8, s.333 PDF
17DRVO U PODNIM KONSTRUKCIJAMA; Vlastita naklada, Zagreb 1997. BIB
18Tomašević, J., 2001: Tomislav Barišić (1928 - 2001). Š.L. 3-4, s.238 PDF
19DRVENA VRATA europske kakvoće; Vlastita naklada, Zagreb 2001. BIB
20HRVATSKA U DVIJE JUGOSLAVIJE 1931. - 1981; Vlastita naklada, Zagreb 2004. BIB
21Rajković, Vladimir, Josip Tomašević, 2006: Franjo Knebl (1915–2006). Š.L. 3-4, s.167 PDF
22ISTINA O UBIJENOJ GIMNAZIJI; Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM; Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Humac - Zagreb 2010. BIB

nedeterminirano:
23a) Ekspertize
24b) Studije
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** ŠN, s. 368.
 *** SŠN 3, ŠF Zagreb 1998., s. 336.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 ***: Hrvatski leksikon drvnih tehnologa, Šumarski fakultet Zagreb i TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 2002. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM