HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID8692
ime BALEN, Josip
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. šumarstva
      redovni sveučilišni profesor

                                                                IZBOR      (knjiga1/8692)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen18. 3. 1890.Krmpote
apsolvirao1912.
diplomirao1913.
doktorirao1923.GŠ fakultet u Zagrebu
umro16. 3. 1964.Tucuman /Argentina/
dodatne listepredsjednici HŠD



 Osnovnu je školu polazio u Krmpotama, a gimnaziju je završio u Senju 1909. g. kao stipendist Krajiške investiciske zaklade.
 Šumarstvo je studirao na Visokoj šumarskoj i rudarskoj školi u Banskoj Šćavnici u Slovačkoj kao stipendist iz dijela prihoda državnih šuma u Hrvatskoj. U toku ljeta radi 2-3 mjeseca u šumarskoj praksi, većinom na taksacijskim radovima, u području šumarskog ravnateljstva u Zagrebu, Lugošu i Banskoj Bistrici. Diplomirao je 1913. g. s odličnim uspjehom.
 Po završetku studija odmah stupa u državnu službu kod Šumarskog ravnateljstva u Zagrebu, najprije u centrali, a onda kod šumskih uprava, radeći prije svega građevinske poslove (Ogulin, Mrkopalj, Ravna Gora). U jesen 1914. povjerena mu je uprava Šumarije Rujevac-Umetić (Kostajnica), a s proljeća 1915. uprava Šumarije u Glini. G. 1917. premješten je za upravitelja Šumarije u Krasnu, jer je odbio zaposlenje u Ministarstvu poljoprivrede u Budimpešti. Dvije godine kasnije premješten je u Senj za upravitelja Nadzorništva za Pošumljavanje krša, gdje je ostao do 1925. g. Za vrijeme službovanja u Senju obavljao je duže vrijeme dužnost kotarskoga šumarskog referenta u Crikvenici i na otoku Krku.
 Obranio je 1923. g. na Gospodarsko - šumarskom fakultetu u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom "Bura i njezino značenje za Pošumljavanje krša" i tako je postao prvi doktor šumarskih znanosti na tom Fakultetu.
 Po želji ministara Hrvata, koji su ušli u Pašić - Radićevu jugoslavensku vladu, premješten je u Ministarstvo šuma i ruda u Beograd, iako je želio da i dalje ostane na terenskom poslu.
 U Ministarstvu je najprije na dužnosti inspektora, a zatim postaje sef Odsjeka za Pošumljavanje - s referadom pošumljavanja uopće, a napose pošumljavanja u
 Hrvatskom primorju, Dalmaciji, Crnoj Gori i Makedoniji.
 Godine 1927., na temelju raspisanoga natječaja, biran je za izvanrednoga sveučilišnog profesora na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu za predmete podizanje i gajenje šuma i zaštita šuma, osim toga predaje i lovstvo.
 Kao ekspert za šumarska pitanja u Internacionalnoj dunavskoj komisiji radio je 1927. i 1928. g.
 G. 1930. biran je za redovnog sveučilišnog profesora.
 Bio je redovni član Društva hrvatskih književnika i dopisni član češke akademije znanosti.
 Sudjelovao je na velikom broju međunarodnih kongresa, a bio je i član raznih komisija.
 Za vrijeme svoga službovanja prokrstario je čitavu državu tako da gotovo nema važnijeg šumskog objekta koji nije pregledao i proučavao.
 Bio je na studijskim boravcima i putovanjima u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji, Poljskoj, češkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.
 Bio je u svezi s velikim brojem istaknutih šumarskih znanstvenih djelatnika raznih zemalja.
 Služio se svim slavenskim i gotovo svim europskim jezicima.
 Niz je godina član Odbora Jugoslavenskog šumarskog udruženja u Zagrebu, a od 1934. do 1936., kao predstavnik Hrvata biran je za predsjednika tog udruženja. Kao predsjednik šumarskog udruženje daje inicijativu za izradu poprsja Josipa Kozarca i Frana Kesterčaneka i 1936. otkriva Kozarčevo poprsje na Šumarskom domu. Istodobno objavljuje monografiju o Josipu Kozarcu i sav prihod daje za pokriće troškova oko izrade poprsja.
 Na Beogradskom univerzitetu bio je zaposlen do sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. g. kad odlazi u Zagreb, gdje najprije radi u Ministarstvu šuma i rudnika, a potom je župan Županstva pri Poglavniku.
 G. 1942. preuzima i predavanja predmeta zaštita šuma na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, koje zadržava i kad je imenovan za ministra u Vladi NDH. Budući da je ubrzo reorganizirana Vlada, u mjesecu listopadu, prof. dr. sc. J. Balen postao je ministar Narodnoga gospodarstva, koje je obuhvaćalo poslove poljodjelstva, šumarstva, rudarstva, obrta, veleobrta, trgovine i prehrane. I kad je nakon godinu dana ponovno reorganizirana vlada i osnovano Ministarstvo šumarstva i rudarstva, na ćelu mu je prof. dr. sc. Josip Balen, na kojem mjestu ostaje do kraja NDH, kada odlazi u Argentinu.
 U Argentini zaposlio se u Ministarstvu za agrikulturu i stočarstvo u svojstvu tehničkog savjetnika u Direkciji šuma. Budući da je već ranije sudjelovao pri izradbi jugoslavenskog zakona o šumama, prihvatio se istog posla i u novoj domovini.
 Godine 1956. pozvao ga je Universidad Austral de Chile u Valdiveu i on odlazi u Chile, gdje je imenovan direktorom Fakulteta Ingenieria Forestal i predstojnikom Katedre za Silvikulture Politiku i Dendrologiju. Istodobno je i direktor Instituta za silvikulturu i Pošumljavanje.
 U Chileu ostaje do 1960. g. kada se vraća u Argentinu preuzimajući kolegije dendrologije i Šumarske pedologije na Fakultetu Ingenieria Forestal Universitat National de Cordoba, a zatim je na
 Univerzi Tucumanu profesor silvikulture i direktor Instituta za silvikulture
 Tu ga 16.3.1964. zatiče i smrt te je sahranjen na tamošnjem groblju.
 Prof. dr. sc. J. Balen plodan je pisac. Kao gimnazijalac u đačkom listu Luč objavio je prvu svoju pjesmu, a suradnja u Pobratimu i Mladoj Hrvatskoj tekla je pod pseudonimom.
 Prvi njegov stručni članak "Pretvaranje čistih bukovih sastojina u mješovite bukovo-hrastove sastojine" objavio je kao student u Šum. listu. Stalni je suradnik Šum. lista pa je u njemu do 1941. g. objavio 35 priloga. Surađivao je i u "Narodnoj šumi", u "Almanahu jadranske straže" u Silva mediterannea" (na francuskom), u "Lovačko-ribarskom vjesniku", u zbornicima "Pola stoljeća šumarstva" i "Le Karst Yougoslavie". Od 1941. do 1945. g. objavio je članke u 13 časopisa i novina, u "Hrvatskom gospodarstvu", "Hrvatskom narodu" i "Spremnosti". U šumarskoj se praksi naročito bavio pitanjem uzgoja šuma.
 Prof. dr. sc. J. Balen jedan je od hrvatskih vrhunskih šumarskih stručnjaka koji je hrvatsku šumarsku znanstvenu misao prezentirao svijetu, a sam je bio i ugledan svjetski šumarski stručnjak.
 Iz poznatih političkih razloga, o Josipu se Balenu nije smjelo govoriti niti koristiti njegove knjige, stoga je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na Danu Fakulteta 1995. javno rehabilitirao ovog izvanrednoga šumarskog stručnjaka.

1Pretvaranje čistih bukovih sastojina u mješovite bukovo - hrastove sastojine. Š.L. 1915.
2Piše Josip Balen, 1915: Pretvaranje čistih bukovih sastojina u mješovite bukove i hrastove sastojine.. Š.L. 1-2, s.37 PDF
3Transverzalna želj. pruga Bihać-Oto-čac-Senj. J. S. br. 41, Zagreb 1921.
4Bura i njezino značenje za pošumljenje Krša. Disertacija, Senj, 1922.
5Ing. Josip Balen (Senj) , 1922: Produkcija sjemenja crnog bora u području kr. nadzorništva za pošumljenje primorskog krasa u Senju. Š.L. 9, s.587 PDF
6Ing. J. Balen, 1923: Nauka o lovu na šumarskom fakultetu. Š.L. 7, s.441 PDF
7Tužne prilike u jednom našem kraju. LRV 9/10, 1924., 98-101; 11/12, 121-126.
8Dr. Balen Josip (Senj) , 1924: Tužne prilike u jednom našem kraju. Š.L. 10, s.514 PDF
9Za unapređivanje naših krajeva. Ibid. 1925., 3, 37-41; 4, 59-64.
10Dr. Josip Balen (Senj), 1925: Iz šumskog vrta.. Š.L. 3, s.179 PDF
11Dr. Josip Balen, 1925: Rad šumara na Kršu.. Š.L. 8, s.470 PDF
12Dr. Josip Balen (Senj), 1925: Organizacija rada Pošumljavanja Krša o Goleti.. Š.L. 12, s.710 PDF
13Pošumljavanje krša i goleti. P. S. S., Zagreb 1926., 332-354.
14Josip Balen, 1927: Pošumljavanje krša sjetvom. Š.L. 3, s.122 PDF
15Josip Balen, 1927: Podizanje šuma na kršu resurekcijom. Š.L. 6, s.287 PDF
16Josip Balen, 1927: Dioba gologa krša. Š.L. 10, s.454 PDF
17LES ÉLÉMENTS CLIMATIQUES DU KARST ET LEUR RELATION AU REPEUPLEMENT; Le karst yougoslave, ZAGREB 1928. BIB
18Elements Climatiques du Karst et leur Relation au repeuplement. Le Karst Yougoslavie, p. 28-43, Zagreb, 1928.
19Tehnik du repeuplement - Le Karst Yougoslavie, Zagreb, 1928., p. 85-99.
20Dr. J. Balen, 1928: O klimatskim faktorima na Kršu i njihovom odnosu prema vještačkom zašumljavanju.. Š.L. 12, s.463 PDF
21O proredama. Zagreb, 1929., 1-222.
22Dr. J. Balen, 1929: Tehnika zašumljavanja krša.. Š.L. 4, s.164 PDF
23O PROREDAMA; TISAK ZAKLADE TISKARE NARODNIH NOVINA, ZAGREB 1929. BIB
24O PROREDAMA; TISAK ZAKLADE TISKARE NARODNIH NOVINA, ZAGREB 1929. BIB
25Tehnika zašumljavanja krša. Š.L. 1929., 164-176, 222-224.
26O proredama I. Zagreb, 1929. Š.L. 1929., 508
27Zakon o šumama, (sa Segedin, S.). Beograd 1930.
28O proredama. Š.L. 1930., 25-28.
29ZAKON O ŠUMAMA; IZDANJE MINISTARSTVA ŠUMA I RUDNIKA, ZAGREB 1930. BIB
30Nas goli krš (Gospodarska pitanja s naročitim obzirom na Pošumljavanje). Zagreb, 1931., 1-311.
31O probirce. L. P. X, 199-200, Pisek, 1931.
32NAŠ GOLI KRŠ; TISAK ZAKLADE TISKARE NARODNIH NOVINA U ZAGREBU, ZAGREB 1931. BIB
33Prof Dr. Balen, 1932: Ing. J. Konšel: Stručny nästin tvorby a pesteny lesü v biologičkem poneti.. Š.L. 6, s.387 PDF
34Dr. Josip Balen, 1932: Šumsko sjemenje.. Š.L. 8-9, s.500 PDF
35La question du reboisement du Karst denude an Yougoslavie. Bulletin de la Sil-va Mediterranea, VIII. Anee, p. 5. Firenze, 1933.
36Dr. Josip Balen, 1933: A. Poskin: Traité de sylviculture, Gembloux - Paris, 1926.. Š.L. 3, s.203 PDF
37O rogovlju u vrsta jelena (Cervidae). LRV 1934., 5, 202-212; 6, 276-285; 7, 320-329; 8, 371-382; 9, 414-419; 10, 464-481; 11, 514-522.- Ibidem 1935., l, 23-25; 2, 62-74; 3, 122-126; 4, 174-181; 6, 257-264; 8, 361-364; 9, 400-497; 10, 445-453.- Ibidem, 1936., l, 15-21.
38Prof. Dr. Josip Balen, 1934: Povodom jednog rijetkog jubileja u Rumunjskoj, (prof. Petar Antonescu).. Š.L. 3, s.111 PDF
39Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Š.L. 1935.
40Povodom izvještaja odsjeka za šumarstvo kr. ban. uprave dravske banovine za god. 1935., 198-206.
41Dr. Josip Balen, 1935: Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma.. Š.L. 4, s.125 PDF
42NAŠE MEDITERANSKE ŠUME; jugoslavensko šumarsko udruženje, Zagreb 1935. BIB
43Prof. Dr. Josip Balen, 1935: B. Stefanov: Dendrologija, Sofija 1930,. Š.L. 11, s.535 PDF
44Dr. J. Balen, 1935: Dimitrov: Lesohrana. Prof.. Š.L. 12, s.604 PDF
45Die Karstaufforstungsfrage in Jugo-slavien und ihre Orundlage. (La question et les bases du reboisement du Karst en Jugoslavie). Ile Congres International de Sj´lviculture, III, Volume, pag. 284-290, Budapest, 1936.
46Dr. J. Balen, 1936: Pogledi na šumarstvo Bugarske.. Š.L. 1, s.1 PDF
47JOSIP KOZARAC; JUGOSLOVENSKO ŠUMARSKO UDRUŽENJE, ZAGREB 1936. BIB
48Pogledi na šumarstvo Bugarske. Š.L. 1936., 1-26, 67-124, 219-262.
49Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Š.L. 1937.
50Dr. J. Balen, 1937: Povodom izvještaja Otsjeka za šumarstvo Kr. banske uprave Dravske banovine za god. 1935.. Š.L. 4, s.198 PDF
51Prof. Balen, 1937: Interesantan rektorski govor.. Š.L. 5, s.249 PDF
52Dr. J. Balen, 1937: Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma.. Š.L. 7-8, s.345 PDF
53Dr. J. Balen, 1937: † Prof. E. E. Kern.. Š.L. 12, s.685 PDF
54Šumski rasadnici. Zemun, 1938., 1-200.
55
56Dr. J. Balen, 1938: † Prof. Ing. Todor Dimitrov.. Š.L. 7, s.349 PDF
57Dr. Jos. Balen, 1939: Treći prilog poznavanju naših mediteranskih šuma.. Š.L. 12, s.673 PDF
58Nauka o šumi O. F. Morozova. Zemun 1940.
59Prof. dr. J. Balen, 1940: Prilog određivanju dubine sjetve kod četinara.. Š.L. 1, s.7 PDF
60
61Prof. Balen, 1941: In memoriam Tomi Zahanjevu.. Š.L. 3, s.69 PDF
62Dr. J. Balen., 1941: Pred mnogim zadatcima.. Š.L. 7, s.283 PDF
63Dr. J. Balen, 1941: Josip Kozarac kao šumarski stručni pisac.. Š.L. 8-9, s.342 PDF
64Dr. J. Balen, 1941: Šumsko gospodarstvo u Slovačkoj.. Š.L. 8-9, s.396 PDF
65Dr. J. Balen, 1941: Dvije publikacije »Silvae orbis«.. Š.L. 8-9, s.397 PDF
66Dr. J. Balen., 1941: Dr. S. Dubić: Sociologija sela.. Š.L. 11, s.504 PDF
67Dr. J. Balen, 1942: Na pragu nove godine. Š.L. 1, s.1 PDF
68J. Balen, 1942: Pogledi na šumsko gospodarstvo Finske.. Š.L. 1, s.15 PDF
69Dr. J. Balen, 1944: Prof. Aimo Karlo Cajander.. Š.L. 1-2, s.1 PDF
70Dr J. Balen, 1944: Prve tri godine.. Š.L. 3-4, s.45 PDF
71Prof. Dr. Ing. J. Balen, 1944: Pred podizanjem tvornice celuloze.. Š.L. 7-12, s.125 PDF
72
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

 Š.L. 1921., 93., 1942., s. 273, 274, 1943., 303, 328., 1979., s. 42-43., 1993., s. 212.
 Borošić, J.: SIS, s. 9, 26, 133, 135.
 Uz pedesetu obljetnicu prof. dr. ing. Josipa Balena. Š.L. 1941., 167-172.
 Kauders, A.: Šumarska bibliografija I.
 *** Šumarska nastava 1860-1960.
 Frković, A.: Bibliografija LRV. Hrvatski lovački savez, Zagreb, 1993.
 Hranilović, S. i Piškorić, O.: Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu s biografijom šestorice šumara. Š.L. 11-12, 1995., 415-427.
 Piškorić, O.: Balen, Josip, HBL l, 1983., s. 387.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 Hranilović, Slavko: Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu — s biografijom šestorice šumara, ŠL 11-12/1995, s.415 pdf
 MATIĆ, Slavko: Lik i djelo prof. dr. sc. Josipa Balena u povodu 110. obljetnice njegovog rođenja, ŠL 11-12/2000, s.712 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM