| Osnovnu školu polazio je u rodnom mjestu, a njemačku gimnaziju, jer slovenske nije bilo, u Gorici, gdje maturira 1915. g. | |
| Zbog ratnog i poratnog vremena školovanje nastavlja tek 1919. g. u Zagrebu, upisavši šumarstvo na tek osnovanom Gospodarsko - šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Zagreb je došao, kao i mnogi drugi Slovenci, kao izbjeglica zbog terora talijanskog okupatora, a školovanje mu je materijalno osigurao Ured za izbjeglice. | |
| Diplomirao je 1922., a početkom 1923. g. nastupa mjesto u Gospodarstvenom uredu Otočke imovne općine. U toj imovnoj općini ostaje do 1935. g. kao upravitelj šumarija u Otočcu, Škarama i Kosinju, a tada je premješten za šumarskog referenta Sreskom načelstvu u Somboru, dakle, u posve različitu stručnu sredinu. | |
| G. 1938. premješten je u Direkciju šuma u Novom Sadu, gdje je bio godinu dana sef Građevinskog odsjeka, a dvije godine sef Administrativno - personalnog odsjeka. | |
| Po slomu Jugoslavije u travnju 1941. g., kada Bačku okupiraju Madžari, Batić je opet izbjeglica i dolazi u Zagreb. Najprije upućen je za upravitelja Šumarije u Vrginmostu, a zatim je premješten u Veliku župu u Zagrebu. Po "oslobođenju" 1945. g. jedno vrijeme radi u Okružnom NOO u Zagrebu. Slijedi premještaj u NOO Kotara u Velikoj Gorici, Š. G. Cvetković kraj Jastrebarskog te NOO Kotara Dugo Selo. Kad je 1952. g. u Dugom Selu osnovana Šumarija, imenovan je njezinim upraviteljem s koje dužnosti odlazi 1959. g. u mirovinu. | |
| Kao umirovljenik, do 1966. g. nastavlja raditi u Odjelu za uređivanje šuma Š. G. u Brezicama u Sloveniji. Završivši definitivno s radom ostaje u Zagrebu, održavajući vezu s kolegama preko "Šumarskog četvrtka", koji se održava u Šumarskom domu. | |
| Batić je ostavio trag i u "Šum. listu" (1930., 1931., 1933. i 1951.). S. Baranac objavio je 1935. g. knjigu Kratke pouke iz Šumarstva, knjigu za puk. Balić je u toj knjizi imao osam članaka: Drvo je jedno od najvećih potreba čovječanstva, Jedan razgovor između šumara i seljaka (o Čuvanju šuma), čuvajmo šume od požara, čuvajmo naše šume od štetne kreše, Ne zasjecajmo stabla, čuvajmo šume od koza, Njegujmo šume i Podižimo šume. | |
| Život mu je bio plodan, pa je Batić svijetao primjer mlađim generacijama, (O. Piškorić). | |
RADOVI |
1 | Propadanje golemih vrijednosti narodnog imetka. Š.L. 1930. s. 183-184.
| |
2 | Ing. J. Batić, 1930: Propadanje golemih vrednosti narodnog imetka.. Š.L. 4, s.184
PDF | |
3 | Ing. J. Batić, 1930: Sušenje jelovih i smrekovih šuma u Lici.. Š.L. 7, s.345
PDF | |
4 | Ing. J. Batić., 1931: Organizacija šumske uprave i administracije.. Š.L. 4, s.187
PDF | |
5 | J. Batić, 1933: Organizacija rada oko dendrogeografskih istraživanja.. Š.L. 9, s.551
PDF | |
6 | ing. J. Batić, 1951: Čuvanje i sijanje jasenovog sjemena. Š.L. 11, s.378
PDF | |
| -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
LITERATURA |
| Piškorić, O.: Ing. Jakov Batić. Š.L. 100, 3-4, 1976., s. 193-194. | |
| Borošić, J.: SIS, s. 5, 42, 96. | |
| ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG ORG | |
| ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
| ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
|
| -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST' |
|
| PIŠKORIĆ, Oskar: Ing. J. Batić, ŠL 3-4/1976, s.193 PDF
|