HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID8803
ime B., Karlo
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga1/8803)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

niže obr.1960.Lobor, Zagreb
srednje obr.1964.Zagrebgimnazija
apsolvirao1970.
diplomirao1971.Šumarski fakultet u Zagrebu
magistrirao21. 5. 1981.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao15. 5. 1990.Šumarski fakultet u Zagrebu
karijera1973.Šumarski institut JastrebarskoOdjel za tipologiju šuma
1991.Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RHviši stručni savjetnik za uređivanje šuma
19. 2. 1997.obrtKarlo Bezak primijenjena Istraživanja
1. 6. 2001.Hrvatske šume, Direkcijastručni suradnik za uređivanje šuma
dodatne listeautori u bazama HŠD

član HŠD ogranak
Zagreb

1974

isčlanjeni

diplomirani inženjer šumarstva

 Sin Janka i Vere r. Jureković. Hrvat, katolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Osnovnu je školu polazio u Loboru 1952.-56. i u Zagrebu 1956.-60., a IV. gimnaziju završio je u Zagrebu 1964. g.
 Studirao je na Š.F. u Zagrebu i diplomirao 1971. g. Poslijediplomski studij iz uređivanja šuma završio je 1981. g., a doktorat znanosti stekao je 1990. Disertaciju pod naslovom “Proučavanje strukture i veličine sastojinskog rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae - Quercetum
roboris Horv. 1938.)” obranio 15. svibnja 1990. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine izabran u zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje Biotehničkih znanosti.
Znanstveno-nastavno vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 1. redovnoj sjednici školske godine 1993/94. od 17. studenog 1993. godine, temeljem izvješća i prijedloga Povjerenstva za predlaganje izbora u odgovarajuće znanstveno-istraživačko zvanje te pozitivnog mišljenja Matične komisije za biotehničke znanosti, donosi odluku kojom je izabran u zvanje viši znanstveni suradnik za znanstveno područje Biotehničkih znanosti, znanstvene grane – Uređivanje šuma i zaštita. Godine 1998. potvrđen je izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika.
 Od 1973. do 1991. radio je u Šumarskom institutu Jastrebarsko. Zaposlenik u Odjelu za tipologiju šuma. Bio je suradnik, voditelj tema i zadataka u znanstvenoistraživačkim projektima Šumarskog Instituta, Jastrebarsko. Projekti:
Proučavanje strukture, funkcioniranja i proizvodnje šumskih ekosistema Hrvatske;
Povećanje proizvodnje biomase i postizanje ekološke stabilnosti šuma u Hrvatskoj;
Istraživanje tipova šuma;
Proučavanje optimalnih uvjeta za razvitak važnijih vrsta divljači i lovnog gospodarenja u
Hrvatskoj;
Projekt 4-04-098 i 4-04-099 Ministarstva i znanosti i informatike.
U stručnom dijelu poseban je doprinos rad na izradi Programa gospodarenja šumama posebne namjene Nacionalnog parka Plitvička jezera, uređivanju šuma na kršu i uređivanju šuma Parka prirode Učka.
 Od 1991. do 1997. uposlen u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, u zvanju višeg stručnog savjetnika za uređivanje šuma. Radio na službeničkom mjestu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. U tijeku tog vremena u svojstvu predsjednika ili člana komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva izvršio revizije odnosno preglede 227. izvedbenih projekata, šumskogospodarske osnove područja, osnove gospodarenja šumama, programe gospodarenja šumama posebne namjene, programe gospodarenja šumama na kršu, programe gospodarenja privatnih šuma, izvanredne revizije osnova gospodarenja i lovnogospodarske osnove. Bio je član povjerenstava za izradu podzakonskih akata i ustanovljenje državnih lovišta. Rad u povjerenstvima
Ministra poljoprivrede i šumarstva za davanje suglasnosti na šumskogospodarsku osnovu područja, osnove gospodarenja i programe gospodarenja šumama bio je direktan transfer znanja u šumarsku operativu.

Dana 19. 2. 1997. osnovao vlastitu tvrtku “KARLO BEZAK” Primijenjena istraživanja,
usluge u šumarstvu i lovstvu. Obrt za usluge u šumarstvu i lovstvu, izrada šumskogospodarskih osnova, izrada lovnogospodarskih osnova, istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim znanostima, te savjetovanja i pribavljanje programske opreme (softwerea). Tijekom poduzetničkog rada izradio brojne elaborate osnova i programa gospodarenja šumama, lovnogospodarske osnove za državna i zajednička lovišta, te je bio nositelj zadatka na izradi programa zaštite divljači na području parka prirode "MEDVEDNICA".
Kao uspješan poduzetnik primio priznanje za 2001. godinu, Zavoda za poslovna istraživanja "ZAPIi", Zagreb.

Od 1. lipnja 2001. uposlen u JP “HRVATSKE ŠUME”, d.o.o. Zagreb, Direkcija, Služba za uređivanje šuma, na radnom mjestu stručni suradnik za uređivanje šuma. Redukcionističkim i holističkim pristupom temeljnom fenomenu prirode pronašao je sveobuhvatnu zakonitost rasta i razvoja šuma. Pročavanjem kvalitativnog modela dobio je kvantitativnu numeričku prognozu rasta i razvoja šuma. Model, od neprocjenjive vrijednosti za prostorno vremensko planiranje u šumarstvu
 U suradnji s osnovnom školom “Franje Horvata Kiša”, uz financijsku podršku općine Lobor, donacije “Lure” i “Zagrebačke banke” pokrenuo i osmislio projekt “Poučna staza Lobor”. Značajni krajobraz, velike krajobrazne vrijednosti, biološke raznolikosti te kulturno-povijesne vrijednosti od međunarodnog značenja.

Istraživanje sveobuhvatne zakonitosti temeljnog fenomena prirode, rast i razvoj šumskih sastojina bila je osobna životna preokupacija. Upornim proučavanjima, oslanjajući se na osobna eksperimentalna iskustva i spoznaje, povezujući ih sa zakonima prirode, klasičnih i kvantnih teorija, teorijom nelinearnih dinamičkih sustava i teorijom determinističkog kaosa uspio je pronaći sveobuhvatnu zakonitosti rasta i razvoja šuma. Novim pristupom i kompleksnom teorijom osvjetljava temeljni fenomen prirode, za hrvatsko šumarstvo najvažnije - rastenje stabla i šumskih sastojina. Kompleksne jednadžbe razvojnog tijeka sastojinske debljinske i visinske strukture suvremeni su alati za multidimenzijsko modeliranje šuma, numeričku prognozu rasta i razvoja šuma, te nelinearno dinamičko i potrajno gospodarenje šumama.

Tijekom 35 godišnjeg znanstvenoistraživačkog i stručnog rada, osobno ili u suradnji s 41 znanstvenika, istraživača i šumarskih stručnjaka objavio 34 znanstvena rada, 5 u međunarodnim, zbornicima, 11 stručnih radova i članaka, 4 postera, 89 izvedbenih projekata, 7 razvojnih programa, 2 tehnička rješenja, te obavio 227 revizije programa i tehničke dokumentacije. Uredio preko 62000
ha šuma Republike Hrvatske.

Volonterskim radom sudjelovao na XX IUFRO WORDL CONGRESS, Tampere 1995. g. u Finskoj, posterima na XXI IUFRO WORDL CONGRESS, Kuala Lumpur 2000. g. u Maleziji i XXII IUFRO WORDL CONGRESS, Brisbane 2005. g. u Australiji.

1Proučavanje strukture i veličine sastojinskog debljinskog prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae - Quercetum roboris Horv. 1938, ), Radovi, 52, Zagreb 1982., s. 1-55.
2Proučavanje strukture i veličine sastojinskog rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L. ^) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae - Quercetun roboris Horv. 1938, ), disertacija, Š.F., Zagreb 1990., s. 1-168.
3Fir Decline Followed by Changes o f Vitality and Increment of Beech and Fir Forests in the 1961-1990 Period, VI ITJFBO Simpozij, (s Krejci, V. i Vrbek, B.), Zagreb 1992., s. 191-199.
4Program gospodarenja šumama posebne namjene Nacionalnog parka Plitvička jezera, za gospodarsku jedinicu Medveđak - Plitvički klanac (1977-1986), (s Cestar, D. i dr.), Plitvice 1977., s. 1-70.
5Lovnogospodarska osnova za lovište broj 2. Lobor (LD "Oštre"), Metodologija, (1978-1987), Lobor 1978., s. 1-80.
6Program gospodarenja šumama posebne namjene Nacionalnog parka Plitvička jezera, za gospodarsku jedinicu Čorkova uvala - Kapela (1979-1980), (s Cestar, D. i dr.), Plitvice 1979., s. 1-70.
7Program gospodarenja šumama posebne namjene Nacionalnog parka Plitvička jezera, za gospodarsku jedinicu Kik -Visibaba (1980-1989), (s Cestar, D. i dr.), Plitvice 1980., s. 1-99.
8Program gospodarenja šumama posebne namjene Nacionalnog parka Plitvička jezera, za gospodarsku jedinicu Riječica - Javornik (1982-1991), (s Cestar, D. i dr.), Plitvice 1982., s. 1-81.
9Prirodni šumski rezervat "Medveđak", (s Cestar, D. i dr.), Radovi, 50, Zagreb 1982., s. 1-40.
10Ekološke promjene zbog utjecaja hidrotehničkih zahvata na šume u zoni hidroelektrane Čakovec, elaborat, (s Cestar, D. i dr.) S. I., Jastrebarsko 1982., s. 1-41.
11Ekološke promjene zbog utjecaja hidrotehničkih zahvata na šume u zoni hidroelektrane Dubrava, elaborat, (s Cestar, D. i dr.), S. I., Jastrebarsko 1982., s. 1-38.
12Program gospodarenja gospodarskom jedinicom Veprinačke šume (1983-1991), (s Cestar, D. i dr.), Opatija 1982., s. 1-49.
13Prirodni šumski rezervat "Čorkova uvala - Čudinka", (s Cestar, D. i dr.), Radovi, 53, Zagreb 1983., s. 1-44.
14Prirodni šumski rezervat "Kik Visibaba", (s Cestar, D. i dr.), Radovi, 58, Zagreb 1983., s. 1-40.
15Lovnogospodarska osnova za lovište broj 2. "Učka II" (L. D. "Lane", (1983-1988), Opatija 1983., s. 1-81.
16Prirodni šumski rezervat "Riječica Javornik", (s Cestar, D. i dr.), Radovi, 58, Zagreb 1983., s. 41-76.
17Normale po ekološko - gospodarskim tipovima i podtipovima raznodobnih šuma (s Cestar, D.), S. I., Jastrebarsko 1984.
18Program za gospodarenje šumama užeg područja krša Knin, (1984-1993), (s Cestar, D. & Hren, V.), Knin 1984.
19Projekt za radove pošumljavanja BOBA "Pag 1984", (s Cestar, D. i dr.), S. I., Jastrebarsko 1984.
20Utvrđivanje strukture broja stabala za površine obrasle šumskim drvećem na Lonjskom polju, (s Cestar, D. & Hren, V.), S. I., Jastrebarsko 1984., s. 1-17.
21Program gospodarenja gospodarskom jedinicom Lisina (1984-1993), (s Cestar, D. i dr.), Opatija 1984., s. 1-53.
22Sanacija erozije na području izvorišta rijeke Une; Inventarizacija i valorizacija pokusne plohe Zrmanja, (s Cestar, D. i dr.), S. I., Jastrebarsko 1984., s 1-31.
23Lovnogospodarska osnova za lovište broj l, Gaj (L. D. "Slavuj"), (1984 - 1989), Zagreb 1984., s. 1-80.
24Projekt za radove pošumljavanja SORA "Bujiština 1985", (s Cestar, D. i dr.), S. L, Jastrebarsko 1985.
25Projekt za radove pošumljavanja BOBA "Pag 1985", (s. Cestar i dr.), S. I., Jastrebarsko 1985.
26Program gospodarenja gospodarskom jedinicom Učka (1985-1994), (s Cestar, D. i dr.), Opatija 1985., s. 1-61.
27Probleme der Forsteinrichtung der submediterranen und eumediteranen Region Croatiens, IUFRO Subject group S. 04 -Forest management planing and managerial economics, Symposium proceedings, May 6-11, Haifa, Israel 1985., s. 25-31.
28Program gospodarenja dalmatinskim šumskokrškim područjem (1986-1995), (s. Cestar, D. i dr.), Split 1986., s. 1-88.
29Proizvodnost šumskih kultura i njihov utjecaj na tlo na Đurđevačkim peskima, (s Martinović, J, & Cestar, D.), Radovi, 70, Zagreb 1986., s. 7-34.
30Lovstvo, Monografija S. I., Jastrebarsko 1986., s. 107-108.
31Program gospodarenja gospodarskom jedinicom "Liburnija" (1987-1996), (s Cestar, D. i dr.), Opatija 1987., s. 1-57.
32Program gospodarenja šumama posebne namjene N. P. Plitvička jezera, redovna revizija za gospodarsku jedinicu "Medveđak - Plitvički klanac" (1987-1996), (s Cestar, D. i dr.), Plitvice 1987, s. 1-63.
33Program gospodarenja gospodarskom jedinicom Tramontana (1988-1997), (s Cestar, D. i dr.), Cres 1988.
34Lovnogospodarska osnova za lovište br. l, Stančić, (L. D. "Srnjak"), (1988-1997), (sa Sruk, V.), Stančić 1988.
35Lovnogospodarska osnova za lovište br. 5, Sopnička Hruščica, (L. D. "Patka"), (1988-1997), (sa Sruk, V.), Sop. Hruščica 1988.
36Lovnogospodarska osnova za lovište br. 7, Oborovo, (L. D. "Zec"), (1988-1997), (sa Sruk, V.), Oborovo 1988.
37Ekološko - gospodarski tipovi šuma područja S. O. Sisak, studija, (s. Cestar, D. i dr, ), sv. 6, S. I., Jastrebarsko 1988., s. 1-15.
38Lovnogospodarske osnove za lovište br. 2, Lobor, (L. D. "Oštre"), (1988 - 1997), Lobor 1988., s. 1-104.
39Lovnogospodarska osnova za lovište br. 7, Budinščina, (L. D. "Jelen"), (1988-1997), Budinščina 1988., s. 1-100.
40Lovnogospodarska osnova za lovište br. 8, Hraščina Trgovišće, (L. D. "Srnjak"), (1988-1997), Hraščina Trgovišće 1988., s. 1-85.
41Frekvencija broja stabala po debljinskim stupnjevima kao pomoć kod uzgojnih zahvata - proreda, (s. Hren, V. & Krejči, V.), Radovi, 75., Zagreb 1988., s. 159-165.
42Primjena rezultata istraživanja tipova šuma u lovnom gospodarstvu, (s Viličić, V. i Vrbek, B.), Radovi, 75, Zagreb 1988., s. 215-223.
43Program gospodarenja šumama posebne namjene N. P. Plitvička jezera, redovna revizija, za gospodarsku jedinicu "Čorkova uvala - Kapela" (1989-1998), (s Krejči, V. i dr.), Plitvice 1989.
44Lovnogospodarska osnova za lovište br. 3., Sesvete, (L. D. "Prepelica"), (1989-1999), (sa Sruk, V.), Sesvete 1989.
45Uputstvo za izradu karte ekološko-gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II) SR Hrvatske, (s Cestar, D. i dr.), Radovi, 79, S. I., Zagreb 1989., s. 1-119.
46Program gospodarenja gospodarskom jedinicom "Brgudne šume" (1989 - 1998), (s Krejči, V. i dr.), Opatija 1989., s. 1-38.
47Lovnogospodarska osnova za lovište br. 4, Zadar, (Ninsko lovište), (L. D. "Prepelica"), (1989-1999), Nin 1989., s. 1-100.
48Aneks mjerama za zaštitu i unapređenje specijalnog zoološkog rezervata "Varoški lug", (s Viličić, V. i dr.), Vrbovec 1989, s. 1-11.
49Lovnogospodarska osnova za lovište br. l, Sesvete, (L. D. "Priroda"), (1989- 1998), (sa Sruk, V.), Sesvete 1989., s. 1-99.
50Istraživanje stanja ishrane poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u utvrđenim ekološko — gospodarskim tipovima šuma u Hrvatskoj, (s Komlenović, N. i Rastovski, P.), Radovi, 80, S. I., Zagreb 1989., s. 43-63.
51Program gospodarenja šumama posebne namjene N. P. Plitvička jezera, redovna revizija, za gospodarsku jedinicu "Kik-Visibaba", (1990-1999), (s. Krejči, V. i dr.), Plitvice 1990.
52Kompjutorski program za izradu dvoulaznih i jednoulaznih tablica drvnih masa, (sa Slunjski, M.), Zagreb 1990.,
53Utjecaj hidromeliorativnih radova na dinamiku populacije divljaci u Črnec polju, (sa Sruk, V. i Viličić, V.), Radovi, 2, S. I., Zagreb 1990., s. 363-284.
54Lovnogospodarska osnova za lovište br. l, Opatinec, (L. D. "Šljuka"), (1991-2000), Opatinec 1991.
55Lovnogospodarska osnova za lovište br. 3, Kloštar Ivanić, (L. D. "Srndač"), (1991-2000), Kloštar Ivanić 1991.
56Lovnogospodarska osnova za lovište br. 5, Ivanić Grad, (L. D. "Prepelica"), (1991-2000), Ivanić Grad 1991..
57Lovnogospodarska osnova za lovište br. 6, Križ, (L. D. "Vidra"), (1991-2000), Križ 1991.
58Istraživanje stanja ishrane hrasta kitnjaka (Quercus petrea - Matt. Lieblein^ u utvrđenim ekološko -gospodarskim tipovima šuma Hrvatske, (s Komlenović, N. i Rastovski, P.), Radovi, l, S. I., Zagreb 1991., s. 43-59.
59Šime Meštrović, Ana Pranjić, Zvonimir Kalafadžić, Radovan Križanec, Karlo Bezak, Đuro Kovačić, 1992: Uređivanje šuma. Šume u Hrvatskoj, s. 131
60Tablica drvnih masa cera, crnog bora i običnog bora, Radovi, 5, izvanredno izdanje, S. I., Zagreb 1992., s. 1-228
61Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviću, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Posebna izdanja VI, Vinkovci 1992., s. 57-83.
62Uređivanje šuma, Forest Management (page 321), monografija Šume u Hrvatskoj, (s Meštrović, S. i dr.), Š.F., Zagreb 1992., s. 131-151.
63Forestry, Hewiew 92, Ministry of Agriculture and Forestry, Zagreb 1993.
64Erkenntnisse über gedampfte Schwan-kungen des Bestandszuwachses mit Buckblick auf daš Wachstumsmodell des Wal-des, IUFRO S. 4. 04-00, Forest management Planing and Managerial Economics, Pro-cedings Symposium, Falanga, Lithuvania 1993., s. 6-14.
65Prirasno-prihodne tablice hrasta lužnjaka u šumama vlažnoga tipa, (s Krejči, V. i Krznar, A.), Radovi, 1-2, S. I., Jastrebarsko 1993., s. 55-67.
66Istraživanje stanja prehrane i rasta obične bukve (Fagus sylvatica L.) panonskog područja Hrvatske, (s Rastovski, P.), Radovi, 2, S. I., Jastrebarsko 1994, s. 259-277.
67Bezak, K., 2001: Prilog raspravi o prihvatljivom režimu podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava. Š.L. 7-8, s.455 PDF
68Bezak, K., 2001: Parametri Špirančevih drvnogromadnih tablica za krupno drvo hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), hrasta kitnjaka (Quercus petraea L.) i bukve (Fagus sylvatica L.). Š.L. 11-12, s.635 pdf
69Bezak, K., 2002: Život pod suncem. Š.L. 1-2, s.87 PDF
70Bezak, K., 2002: Oscilacije između mitologije i kvantne fizike. Š.L. 5-6, s.307 PDF
71Bezak, K., 2002: Modeli sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihova novčana vrijednost produkcije drvnih sortimenata. Š.L. 9-10, s.479 pdf
72Bezak, K., D. Kuric, M. Vrebčević, 2007: Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”. Š.L. 1-2, s.35 pdf
73Bezak, K., 2008: Kako zaštiti i potrajno gospodariti šumama? . Š.L. 3-4, s.181 PDF

nedeterminirano:
74Sastojinski oblici, pomlađivanje i proizvodne mogućnosti šuma područja S. O. Sisak, studija, (s. Hren, V.), 8. 1. Jastrebarsko 8., s. 1-22.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 Životopis od 5. veljače 2007. (u prilogu)
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM