HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9062
ime Č., Alojz Lojze
zvanje
zanimanje     		 dr. sc., dipl. ing. šumarstva, znanstveni savjetnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga1/9062)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
apsolvirao1962.
diplomirao8. 3. 1963.
doktorirao1991.Šumarski fakultet u Zagrebu


     ŽIVOTOPIS


 Sin Alojza i Franjke r. Naglić. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio šumski radnik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u mjestu Stara Cerkev (Slovenija) 1947., a gimnaziju u Kočevju 1955. godine.
 Na Šumarskom odjelu Fakulteta za poljoprivredu, šumarstvo i veterinu upisao je 1957.-58. škol. g. šumarstvo, a diplomirao je 8.3.1963. na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, Šumarski odsjek.
 Kao đak i student radio je na različitim poslovima u šumarstvu i to: na uređivanju suma u Š. G. Kočevje te na pedološkom i fitocenološkom kartiranju u Slovenskom primorju.
 Po odsluženju vojnog roka godine 1964. zaposlio se u Birou za šumsko projektiranje i radio na problemima fitocenološkog kartiranja i primjeni rezultata u uređivanju i gospodarenju sumama te u prostornim planovima. U radu je prošao sve faze - od pripravnika do samostalnog fitocenologa ekologa i uređivača prostora. Od 1970. do 1981. bio je direktor tog Biroa, ne napuštajući daljnju aktivnost na ekološkom proučavanju i kartiranju šumske vegetacije Slovenije, njezinim aplikacijama u šumarstvu te u različitim prostornim i društvenim svrhama.
 Pripajanjem Biroa Institutu za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehničkom fakultetu u Ljubljani 1981. g. L. Čampa, uz ostale poslove, predstojnik je Znanstveno-istraživačkog odsjeka za uređivanje i prostorno planiranje u Institutu.
 Poslije završenih brojnih znanstveno - istraživačkih i stručnih radova, naročito opsežne studije dugoročnog razvoja hrvatsko — slovenskog područja Žumberak -Gorjanci L. Čampa je započeo raditi doktorat na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1991. g. i doktorirao. Naslov doktorske disertacije glasi Vrednotenje naravnega prostora na osnovi različnih faktorjev, (Vrednovanje prirodnog prostora na osnovi različitih čimbenika). Obranivši disertaciju, stekao je zvanje doktora biotehničkih znanosti, područje šumarstva. U cilju usavršavanja u znanstveno - istraživačkom radu obavio je vise stručnih putovanja po Sloveniji i Hrvatskoj, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, češkoj i Slovačkoj.
 U radu služi se slovenskim i hrvatskim jezikom te njemačkim, engleskim i poljskim.
 Kao predstojnik Odsjeka za uređivanje i prostorno planiranje surađuje s mnogim znanstvenim i stručnim institucijama kojih područja sačinjavaju šumski i siri prirodni prostor.
 Često vodi stručna i znanstvena savjetovanja na Institutu i drugim organizacijama, instrukcije i mentorstva po terenu, voditelj je mnogih projekata i zadataka; značajna su njegova predavanja za savjetnike u poljoprivredi, razvoju sela i pokrajina Slovenije.
 Cjelokupni radni odnos Lojzeta Čampe, vezan na Biro za gozdarsko nacrtovanje i na Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehnički fakulteti v Ljubljani, sastoji se iz znanstveno - istraživačkog, stručnog i društvenog rada.
 Znanstveno-istraživački razvoj dr. sc. L. Čampe potječe od fitocenologije i ekologije, proučavanja sastojina i uređivanja suma, preko razrješavanja različite problematike vezane na šumski i nešumski prostor do proučavanja općeg prirodnog prostora, njegovih funkcija i vrijednosti za potrebe čovjeka i društva u cjelini. Iz takvog razvojnog opredjeljenja proizlazi sadržajna i funkcionalna heterogenost i dinamičnost radova, timskih i interdisciplinarnih pristupa, traženje novih metodologija, pratnja aktualnih društvenih događaja, stalno provjeravanje usklađenosti teorije i prakse - sve u cilju optimalne, okolini i društvu najprimjernije upotrebe prirodnog prostora. Kompleksnost pristupa cesto otežava razgraničenje znanstvenih i stručnih radova.
 Unatoč tome moguće je odrediti područja u kojima prevladava znanstveni karakter istraživanja: - Fitocenološke - ekološka proučavanja (i kartiranja) šumske vegetacije Slovenije, u koje se sistematski uključuje već 1964. g., gdje intenzivno radi do izrade Gozdno-vegetacijske karte Slovenije u 1975. g.
 - Proučavanje uporabe fitocenoloških osnova u šumarstvu (kod šumskogospodarskih i šumskouzgojnih osnova, planiranja šumskih komunikacija, eksploatacija suma i si. ), poljoprivredi, vodnome gospodarstvu i u prirodnom prostoru općenito. Radovi se vremenski poklapaju s fitocenološkim kartiranjem, a intenziviraju poslije 1975. g.
 - Proučavanje proizvodnih sposobnosti šumskih staništa i poljoprivrednih površina u zarašćivanju (t. j. siva cona), te stupanj iskorišćenosti stanišnih potencijala, vezano na kartirane šumske vegetacije i evidentiranja površina u zarašćivanju.
 - Istraživanje odnosa između suma i divljaci, naročito na područjima narušene ravnoteže.
 - Proučavanje mogućnosti aktiviranja visokih stanišnih potencijala malodonosnih i degradiranih suma i zemljišta u zarašćivanju u gospodarnije oblike.
 - Uvođenje šumarstva u sistem društvenog i prostornog planiranja - teorijska, metodološka i sadržajna polazišta. Radovi se intenziviraju oko izradbe područnih šumskogospodarskih osnova, naročito za razdoblja 1980. do 1990. g. i 1990. do 2000. g., te srednjoročnih i dugoročnih društvenih planova.
 - Modeliranje ravnomjernijeg razvoja Slovenije i uloga prirodnih resursa u tome, isprobano na razvojnim principima policentrizma.
 - Proučavanje uloge šuma i njezinih funkcija u razvoju sela. Aktualizirana je problematika naročito u vremenima gospodarskih i socijalnih kriza.
 - Vrednovanje šumskog i prirodnog prostora te optimalnija uporaba i funkcioniranje prostora.
 Dr. sc. L. Čampa samostalno ili timski, osim dvadesetak znanstvenih radova, izvodi oko 60 stručnih radova koji se mogu klasificirati po homogenijim skupinama:
 - fitocenološke kartiranje šumske vegetacije,
 - valorizacija šumskog prostora na osnovi ekosustava (fitocenoza),
 - gospodarsko planiranje na razini šumsko-gospodarskih područja,
 - društveno i prostorno planiranje općina, regija i Republike,
 - aktiviranje stanišnih potencijala,
 - čimbenici koji ugrožavaju šume i šumski prostor,
 - ravnomjerniji razvoj Republike i uloga šuma,
 - procjena utjecaja na šume i okolinu...
 Dr. sc. Lojze Čampa na vlastitu je želju umirovljen 1994. g. kako bi kao samostalni istraživač imao vise mogućnosti raditi na sirim, interdisciplinarnim znanstveno-istraživačkim područjima i javno značajnim aktivnostima kao što su:
 - Suosnivač je Instituta za pratnju klimatskih promjena za područje Slovenije s međunarodnim povezivanjem;
 - Radi na provođenju Agende 21, Konvencije iz Rio de Janeira i Montrealskog protokola;
 - Inicijator je međunarodnog savjetovanja o prirodnoj baštini i Čuvanju okoliša na području država Srednjeeuropske pobude (SEP),
 - Inicijator je organiziranja nevladine organizacije Pokret za očuvanje šuma u Sloveniji;
 - Radi sa više nevladinih organizacija (REC) u svezi očuvanja okoline u Sloveniji;
 - Predaje za različita područja: šumarstvo, poljoprivredna, vodno gospodarstvo, energetika, prometne infrastrukture, urbanizam, elementarne nepogode i dr;
 - Suautor je znanstvenih monografija;
 - Istražuje područje ekologije, ekosistema, fitocenoza, funkcija šuma, valorizacije prostora, procjene utjecaja antropogenih faktora na životnu sredinu i okoliš i dr.
 - Član je udruge DIT područja šumarstva Ljubljane;
 - Kandidat je za eksperta Republike Slovenije Ministarstva za znanost i tehnologiju.

     RADOVI

1Zorn, M., Marinček, L., Čampa, L., et ali, 1975.: Gozdnovegetacijska karta Slovenije, Opis gozdnih združb in karte M 1: 200. 000, Ljubljana, 141, 17, kt., (fi 70).
2Čampa, L., 1976: Vrednotenje gozdnega prostora na območju občine Litija, Ljubljana, 42. str., 6 pr., 2 kt., (fi 107).
3Čampa, L., Božić, J., Zonta, L, 1982: Znanost in praksa v proizvodnji hrane, referat u Morskoj Soboti, Gozdarski vestnik, vol. 40, str. 2, Ljubljana, s. 89-90.
4Čampa, L., Plut, D., 1985: Prostorske osnove dolgoročnega regionalnega razvoja Spominskega območja Žumberak-Gorjanci, referat za SAZU; Ljubljana 30 str., l kt.
5Čampa, L., 1989: Vloga gozdarstva in kmetijstva pri oživitvi manj razvitih območij, Sodobno kmetijstvo, ZP. Kmečki glas, Ljubljana, vol. 23, štev 3, str. 28-35.
6Čampa, L., 1989. Porušeno ravnotežje gozd-divjad na Pohorju, Sodobno kmetijstvo, ZP Kmečki glas, Ljubljana, vol. 22, St. 10, str. 428-432.
7Čampa, L., Plut, D., 1989: Razvojna problematika obmejnih območić, IB revija za planiranje, Ljubljana, vol. 23, str. 3., str. 2S. -35.
8Čampa, A., 1991: Vrednotenje naravnega prostora na osnovi različnih faktorjev, Ljubljana, Zagreb, doktorska disertacija, 222 str., 29 tb., 16 kt., 13 ost.; 3 kt (dd 40).
9Kovačić. M., Gosar, L., Barbič, A., Cunder, T., Čampa, L. et ali., 1992: Pristop k razvoju podeželja, zbornik, zvezek l, Družba za razvoj podeželja pri BF, Ljubljana, 61-79, s. 3. pr.
10Korošec, B., Čampa, L., Zonta, J., et ali, 1993: Gozdovi Slovenije skozi čas, prostorske registrature in mapiranje gozdov do leta 1828., Ljubljana, znanstvena monografija, 154 str., in kt. pr.
11Čampa, L. et all, 1993: Mestni in primestni gozdovi - naša skupna dobrina, Zbornik republiškega posveta v okviru tedna gozdov, Zveza DIT gozdarstva in lesarstva, Gozdarski institut Slovenije, Ljubljana, str. 80 - 97.
12Čampa, L. et all, 1994: Strokovna izho-dišča za pripravo pravilnikov o gozdno-gospodarskem, gozdnogojitvenem in lovstvogojitvenem načrtovanju, Zbornik pos-vetovanja, Zveza gozdarskih društev Slovenije, Ljubljana, str. 57-60.
13Čampa, L. et all, 1994: Gozd in vode, Zbornik seminarja, Biotehnička fakulteta, oddelek za gozdarstvo, XVL Gozdarski studijski dnevi v Poljčah, Ljubljana, str. 39-51.
14Čampa, L. et all, 1994: Zbornik, prvo slovensko posvetovanje o zemeljskih plazovih, Varovalne funkcije gozdov na plazovitih območjih Slovenije, Idrija, str. 55-63.
15Čampa, L. et all, 1994: Ekousmjereni razvoj, monografija Gorski kotar, Zasnova razvojnega projekta slovensko-hrvatskega Pokolpja. Otvoreno sveučilište Zagreb, Delnice, str. 105-120.
16Čampa, L., 1994: An evaluation of woodet areas in Slovenia trom a hydrolo-gic aspects, paper for International sympo-sium on forest hydrology, Faculty of Agri-culture, University of Tokyo, Tokyo, p. 6.
17Čampa, L. et ali, 1995: Celovit razvoj podeželja raziskave - projekti - rasprave l, Zbornik prosveta, Ishodišče, sestevine in problemi celovitega razvoja podeželja v Sloveniji, Biotehnička fakulteta, oddelek za agronomijo, Ljubljana, str. 75-87.
18Globevnik, L., Čampa, L. et ali, 1995: Bole and the place of the Mediterra-naenon mauntains in the desetification process of the Mediterran: Brkini area and littoral nort west edge of Dinarids, Medimont - Pečo, Slovenia, Ljubljana.
19Čampa, L. et ali, 1996: Zbornik Gorjanci - gozd in gozdni prostor, tipkopis, Novo Mesto, 15 str + karte.
nedeterminirano:
20ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RADOVI

     LITERATURA

 Biškup, J:. In memoriam. Dr. sc. Alojz (Lojze) Čampa, znanstveni savjetnik (1935. -2000. ). ŠL 9-10, 2000., s. 620-621.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 BIŠKUP, Josip: Dr. sc. Alojz (Lojze) Čampa, znanstveni savjetnik (1935 – 2000), ŠL 9-10/2000, s.620 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM