HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID9286
ime GRAČAN, Joso
zvanje
zanimanje     
dipl. ing. šumarstva, dr. sc., znanstveni savjetnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9286)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen10. 11. 1937.Slunj
srednje obr.1955.Šumarska škola KarlovacŠumarski tehničar
apsolvirao1961.
diplomirao1962.
magistrirao1973.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao1984.Šumarski fakultet u Zagrebu
umro18. 9. 2017.Zagreb
dodatne listeautori u bazama HŠD, članovi Akademije šumarskih znanosti

član HŠD ogranak
Zagreb

1966

umrli

diplomirani inženjer šumarstva

 
 Sin Ivana i Anke r. Flanjak. Hrvat. Rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u rodnom Slunju 1951.g., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1955.g.
 Nakon završene srednje škole bio je zaposlen kao šumarski tehničar u šumarijama Požega, Pleternica, Velika i Lipik.
 Šumarski fakultet, biološki smjer, završio je u Zagrebu 1962. godine. Poslije diplomiranja bio je pripravnik u Šumariji Bučje kod Požege (1962.). Naredne godine (1963.) referent je za plan i analizu u Š.G. Daruvar, a nakon odsluženja vojnog roka referent je za iskorišćivanje šuma u Šumariji Pakrac (1964-66). Od 1966.g. do 1972. asistent je u Jugoslavenskom institutu za četinjače Jastrebarsko iz područja oplemenjivanje Šumskog drveća. Tada odlazi na specijalizaciju iz populacijske i kvantitativne genetike na North Carolina State University, Raleigh, Sjeverna Carolina, USA (1971.).
 Magisterij iz područja oplemenjivanje šumskog drveća postigao je na Š.F. u Zagrebu 1973. godine. Uslijedilo je radno mjesto vršitelja dužnosti direktora Šumarskog instituta Jastrebarsko (1972.-73.), a zatim je vise od dvadeset godina direktor i ravnatelj (1974.-1995.).
 Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu postigao je doktorat znanosti (1984.), obranivši disertaciju Varijabilnost provenijencija obične smreke (Picea abies /L.-Karst.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja.
 Tijekom službe u šumarskoj operativi obavljao je sve poslove iz uzgoja, zaštite, uređivanja i iskorišćivanja šuma. Prelaskom u Institut surađuje na istraživanjima hibridizacije četinjača različitih provenijencija, selekciji i izboru plus stabala, planiranju pokusa, osnivanju, praćenju i održavanju klonskih sjemenskih plantaža četinjača, osnivanju i praćenju testova polusrodnika europskog ariša (magistarski rad).
 Nakon povratka sa specijalizacije istražuje genetski varijabilitet domaćih (obična smreka, obični bor, hrast lužnjak, obična bukva) i stranih vrsta šumskog drveća (zelena duglazija, američki borovac, sitkanska smreka). Na temelju rezultata istraživanja pokazao je da se kod umjetne obnove pravilnim izborom odgovarajuće provenijencije može povećati proizvodnja drvne mase i stabilnost šumskih ekosustava. U suradnji sa specijalistima dao je znatan doprinos poznavanju genetičke specifičnosti mineralne ishrane šumskog drveća (hrast lužnjak, obična smreka, američki borovac). Aktivno surađuje na proučavanju problema sušenja šuma i provedbi inventure o stanju šuma u Republici Hrvatskoj od 1987. do 1993. U razdoblju od 1972.g. do 1995.g., kao rukovoditelj Šumarskog instituta, znatno je pridonio razvoju znanosti i znanstvenoistraživačkog rada u hrvatskom šumarstvu, a posebice razvoju Šumarskog instituta Jastrebarsko.
 Rezultate istraživanja objavljuje u domaćim (Šumarski list, Radovi Šumarskog instituta, Glasnik za šumske pokuse) i stranim časopisima (Annales des sciences forestieres, Francuska), kao i u zbornicima mnogih domaćih i stranih znanstvenih skupova.
 Sudjelovao je u radu četiri svjetska šumarska IUFRO - kongresa (Kyoto, Japan 1981., Ljubljana 1986., Montreal, Canada, 1990. i Tampere, Finska, 1995.). Na XIX. IUFRO kongresu u Montrealu izabran je za člana Međunarodnog savjeta IUFRO-a (1990.), gdje zastupa Republiku Hrvatsku.
 Odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske imenovan je za koordinatora helsinške rezolucije H3 "Suradnja iz područja šumarstva sa zemljama u ekonomskoj tranziciji", te koordinatora za očuvanje genetskih resursa u Međunarodnom institutu za biljne genetske resurse sa sjedištem u Rimu.
 Član je Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo HAZU (pročelnik Sekcije za šumarstvo).
 Član je IUFRO - Division 2 (Fiziologija i oplemenjivanje šumskog drveća). Bio je na studijskim putovanjima u Canadi (1979.), Danskoj (1994.), Njemačkoj (1973., 1982., 1987., 1988., 1993.), Austriji (1986.), Francuskoj (1980., 1991.), Rusiji (1989.), Švedskoj (1974., 1979.), Rumunjskoj (1979.), Kini (1979.) i Ukrajini (1995.).
 Kroz tri srednjoročna razdoblja bio je suradnik na projektu "Unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih kultura", te na projektu "Unapređenje gospodarenja šumama". Od
 1985. do 1995.g. surađuje na projektima: "Šumske kulture, zaštita i obnova oštećenih sastojina" i "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava Hrvatske".
 Uvijek je društveno i strukovno aktivan, član je Hrvatskog šumarskog društva od 1962.g., a dopredsjednik od 1994.g. Dopredsjednik je Hrvatskog ekološkog društva (1987.-93.) i član Društva za biljnu fiziologiju od 1990. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim zracima (1974.), Nagradom općine Jastrebarsko (1981.) i Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima (1988.). Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova.

1Organizacija Šumarskog instituta. Monografija, S.I. Jastrebarsko 1945- 1985., Jastrebarsko, 1986., s. 29-40.
2Varijabilnost i nasljednost nekih svojstava evropskog ariša populacije Varaždinbreg, magistarski rad. S.F. Zagreb, 1973.
3J. Gračan, 1973: Varijabilnost nekih svojstava evropskog ariša populacije Varaždinbreg. Š.L. 7-8, s.275 PDF
4J. Gračan, 1973: Nasljednost nekih svojstava evropskog ariša populacije Varaždinbreg. Š.L. 9-10, s.358 PDF
5M. Vidaković, J. Gračan, A. Krstinić, 1974: Prijedlog standardizacije metoda istraživanja provenijencija kod nas. Š.L. 1-2, s.1 PDF
6J. Gračan, 1974: Primjer za elektroničku obradu podataka metodom postupne regresije. Š.L. 10-11, s.367 PDF
7N. Komlenović, J. Gračan i F. Mrva, 1975: Istraživanje utjecaja mineralnih gnojiva na urod sjemena američkog borovca u kulturi Zelendvor. Š.L. 4-6, s.149 PDF
8Fumigacija supstrata u šumskom rasadniku, (s Halambek, M. i Korunić, Z.). Zaštita bilja, vol. XXVII. (3-4), 1976., Zagreb, s. 137-138, 371-379.
9IUFRO - Sitka spruce International Tenprovenance experiment in Yugoslavia. Proceedings of the IUFRO joint meeting of working paries, (s Dokuš, A.), Vancouver, Canada, 1978. Volume II.
10Istraživanje faune tla u različitim tipovima šuma. Završni izvještaj, (grupa autora), S.I. Jastrebarsko, 1979.
11Komlenović, N. i Gračan, J., 1979: Šumarstvo Švedske.. Š.L. 7-8, s.387 PDF
12Hibridizacija četinjača različitih provenijencija. Završni izvještaj, (grupa autora), S.I. Jastrebarsko, 1980.
13Oplemenjivanje ariša. Š.E., I, JLZ, Zagreb, 1980., s. 46.
14Gračan, J., 1980: Šumarstvo u Kini.. Š.L. 1-2, s.80 PDF
15Oplemenjivanje obične smreke. Š.E., III, JLZ, Zagreb, 1980., s. 238-239.
16Oplemenjivanje duglazije. Š.E., I, JLZ, Zagreb, 1980., s. 448.
17The response of some Norway sponse (Picea Karst.) provenances fertilizers, XVI IUFRO World Congress, 1981., Kyoto, Japan, 7p.
18Otvaranje savjetovanja i zaključna napomena. Savjetovanje o znanstveno - istraživačkom radu Š.L Jastrebarsko za razdoblje 1981-1983.g. Stubičke toplice, 1984., Radovi 2. Izvanredno izdanje.
19Istraživanje utjecaja mineralnih hraniva na rast nekih provenijencija obične smreke. Zemljište i biljka, vol. 30. No l, Zagreb, 1981., s. 9-15.
20Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRAČAN i Petar RASTOVSKI, 1981: Prilog rješavanju odnosa ishrane i rasta nekih proveniencija obične smreke (Picea abies Karst.).. Š.L. 5-7, s.211 PDF
21Gračan, J., 1981: Genetska varijabilnost rodova Pseudotsuga, Picea i Abies u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike (sastanak IUFRO — Radnih grupa, Vancouver, Canada, 1978). Š.L. 10-12, s.493 PDF
22Gračan, J., 1983: Sastanak IUFRO — RADNIH GRUPA IZ GENETIKE (Sensenstein, 06. do 10.09.1982.). Š.L. 7-8, s.380 PDF
23Varijabilnost provenijencija obične smreke (Picea abies /L./ Karts.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja, (doktorska disertacija). S.F. Zagreb, 1984.
24Prikaz dosadašnjih istraživanja na problematici biološke sanacije erozije na području izvorišta rijeke Une i na području Istre, (grupa autora). Vodoprivreda, Zagreb, 1984.
25Norway spruce provenances (Picea abies /L./ Karst.) in Yugoslavia. IUFRO - sastanak radne grupe S2.o2-ll, Beč, svibanj, 1985.
26Gračan, J., 1985: IX Svjetski šumarski kongres, Mexico 29.06.—10.07.1985.. Š.L. 9-10, s.493 PDF
27Gračan, J., 1985: Sastanak IUFRO radnih grupa S.02.05 i S.02.11. Š.L. 9-10, s.503 PDF
28Gračan, J., 1986: Razvoj šumarskog instituta Jastrebarsko. Š.L. 9-10, s.435 PDF
29Variability of Norway spruce provenances (Picea abies /L./ Karts.) in a part of natural range. XVIII. World IUFRO Congress, Ljubljana, 1986. Division 2, p. 565-576.
30In International Provenience test of Scots pine (Pinus Sylvestris L.). IUFRO - Joint Meeting 3-4. August 1987, Grosshansforf, F.R. of Germany.
31Prvi rezultati istraživanja genetske specifičnosti mineralne ishrane roda Quercus, (grupa autora). VIII. simpozij Jugosl. društva za fiziologiju biljaka, Krapinske toplice 18-22. V. 1987. Knjiga sažetaka, s. 26.
32Međunarodni pokus provenijencija običnog bora (Pinus sylvestris L.). III. kongres genetičara Jugoslavije. Ljubljana, 31.V. 1987. Knjiga sažetaka, s. 123.
33Gračan, J., 1987: Varijabilnost provenijencije obične smreke (Picea abies L. Karat.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja. Š.L. 10-12, s.623 PDF
34First investigation results of genetic spe-cifitv of Quercus genus mineral nutrition, (grupa autora). Acta Bat. Croat. 47,1988.
35Predgovor drugom savjetovanju o znanstveno-istraživačkom radu Šumarskog instituta Jastrebarsko. Radovi 75, 1988., Jastrebarsko, s. 5-6.
36Istraživanje rasta i ishrane hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), kitnjaka (Quercus petrea Liebl.), medunca (Quercus pubescens Willd.) i crnike (Quercus ilex L.), (grupa autora). Radovi 75, 1988, Jastrebarsko, s. 33-49.
37Međunarodni pokus provenijencije običnog bora (Pinus svlvestris L.). Radovi 75, 1988., Jastrebarsko, s. 81-90.
38Problematika znanstveno-istraživačkog rada u šumarstvu SRH. Zbornik plenarnih referata. Drvenik, 19-23. IX. 1988., S.F. Zagreb, s. 136-174.
39Gračan, J. i dr., 1988: Šumsko sjemenarstvo, oplemenjivanje šumskog drveća, rasadnička proizvodnja i sušenje šuma u Čehoslovačkoj. Š.L. 3-4, s.143 PDF
40Komlenović, N., Gračan, J., Pezdirc, N. i Rastovski, P., 1988: Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Š.L. 5-6, s.217 PDF
41Komlenović, N., Harapin, M. i Gračan, J., 1988: Kritične vrijednosti direktnih efekata zagađenosti zraka na šume, poljoprivredne usjeve i materijale. Š.L. 5-6, s.247 PDF
42Međunarodni pokus proveniencija običnog bora (Pinus svlvestris L.) u Blatuskom brdu. Radovi 80, Jastrebarsko 1989.
43International experiments of Scots Pine (Pinus svlvestris L.) proveniences in Croatia. International Symposium on Forest Ge-netics, Breeding and Phisiologv, USSH, Voronjež, s. 24-30., 1989.
44Komlenović, N., Gračan, J., 1989: Kritične vrijednosti opterećenja sumporom i dušikom. Š.L. 6-8, s.363 PDF
45Komlenović, N., Gračan, J., 1989: Propadanje šuma u Evropi. Š.L. 6-8, s.373 PDF
46Joso Gračan, 1990: Problematika znanstvenoistraživačkog rada u šumarstvu SR Hrvatske. GŠP vol. 26 s. 103
47Problematika znanstveno-istraživačkog rada u šumarstvu SRH. G.S.P. 26, 1990., Zagreb, s. 103-135.
48Genetski efekti zračnih polutanata na šumske populacije. Radovi 25, 3, 1990., Jastrebarsko, s. 285-294.
49First results of Common oak (Quercus robur L.) provenance experiment in Croatia. XIX IUFRO Congress, Canada, Division 2, Summary, 1990, p. 496.
50Prilog sanaciji erozije na području izvorišta Une, (grupa autora). Radovi 26, l, 1991., Jastrebarsko, s. 5-23.
51Gračan, J., Komlenović, N., Rastovski, P., 1991: Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Š.L. 6-9, s.245 PDF
52Uzroci propadanja šuma u Europi, (s Komlenović, N.). Radovi 26, 2, 1991., Jastrebarsko, s. 267-276.
53Ante Krstinić, Želimir Borzan, Joso Gračan, Ivo Trinajstić, Davorin Kajba, Franc Mrva, Marija Gradečki, 1992: Oplemenjivanje šumskog drveća. Šume u Hrvatskoj, s. 109
54Joso Gračan, 1992: Znanstvenoistraživačke ustanove i istraživački rad. Šume u Hrvatskoj, s. 263
55Komlenović, N., Gračan, J., 1992: Oštećenje šuma u Europi. Š.L. 1-2, s.63 PDF
56Oplemenjivanje šumskog drveća, (grupa autora). Monografija "Šume u Hrvatskoj". S.F. Zagreb, 1992., s. 109-120.
57Zaštita prirode i gospodarenje šumama u očuvanju šumskih genetskih resursa. Radovi 27, 2,1992., Jastrebarsko, s. 175- 182.
58Problematika zakonskog reguliranja upotrebe šumskog reprodukcijskog materijala na međunarodnoj razini. Radovi 27, 2, 1992., Jastrebarsko, s. 183-194.
59Gračan, J., 1992: Sto godina IUFRO. Š.L. 3-5, s.185 PDF
60Gračan, J. i Borzan, Ž., 1992: SIMPOZIJ IUFRO radne grupe S2.0222 »Genetika hrastova« održan u Francuskoj 1991. godine. Š.L. 3-5, s.197 PDF
61Znanstveno - istraživačke ustanove i istraživački rad. Monografija "Sume u Hrvatskoj", S.F. Zagreb, 1992., s. 263-272.
62Common Beech (Fagus svlvatica L.) forest in Croatia. Proceedings of am EC Workshop, Ahrensburg 1-2 July, 1993, 39-52.
63Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, (s Perić, Z.). Radovi 28,1-2,1993., Jastrebarsko, s. 25-26.
64IUFRO Contorta pine provenances in Croatia. Proceedings of a meeting with IUFRO Working Partj- S2.02.06 "Pinus contorta provenances and breeding and Frans Kempe Symposium" Swedish Uni-versitj´ of Agricultural Sciences, Heport 11 (s Orlić, S.), Umea, 1993., s. 214-226.
65Preliminary results of common oak (Quercus L.) provenance experiment in Croatia. Annales des scientes forestieres, Genet-ics of oaks, ANSFAS 50 (Supp. 1), 1993., s 215-221.
66Komlenović, N. i Gračan, J., 1993: ANTE LOVRIĆ, dipl. inž. šum.. Š.L. 6-8, s.350 PDF
67Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma. Zbornik radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija helsinske konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma, (s Vi-dakovic, M.). HAZU, Zagreb 1994., s. 15-26.
68PRIVATNE ŠUME U HRVATSKOJ U OZRAČJU REZOLUCIJA HELSINŠKE KONFERENCIJE O ZAŠTITI I OČUVANJU EUROPSKIH ŠUMA; Hrvatske šume, Zagreb 1994. BIB
69FAO / Austria seminar o ekonomici i iskorisćivanju šuma za zemlje u prijelazu na tržišnu ekonomiju. Radovi 29, 2, 1994., Jastrebarsko, s. 279-290.
70Sušenje europskih šuma. Radovi 29, 2, 1994., Jastrebarsko, s. 299-309.
71Šume i šumarstvo Hrvatske, (s Dundović, J.). Fotomonografija "Silve nostre Croatiae", Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Zagreb 1995., s. 21-29.
72Growth o f Common oak (Quercus ro-bur L.) provenances in Croatia, (s Perić, Z.), XX IUFRO - World Congres, 6-12 August, 1995., Tampere, Finland, Poster No. 114, p. 67.
73Gračan, J., 1995: Draga konferencija Europskog šumarskog Instituta od 5. do 6. kolovoza 1995., Tampere, Finska. Š.L. 9-10, s.344 PDF
74Gračan, J., 1995: XX IUFRO Kongres 6-12 kolovoz 1995., Tampere, Finska. Š.L. 9-10, s.348 PDF
75Joso Gračan, 1996: Masovna selekcija. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 118
76Mirko Vidaković, Ante Krstinić, Joso Gračan, 1996: Čuvanje genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 140
77Gračan, J., 1996: Prva sjednica Nadzornog odbora Međunarodnog instituta za biljne i genetske resurse. Š.L. 5-6, s.283 PDF
78Gračan, J., 1996: Očuvanje biološke raznolikosti plemenitih listača.. Š.L. 7-8, s.355 PDF
79Gračan, J., 1996: XI svjetski šumarski kongres. Š.L. 7-8, s.363 PDF
80Gračan, J., Jakovac, H., Martinić, I., 1996: Program proslave 150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120-te obljetnice Šumarskog lista.. Š.L. 9-10, s.446 PDF
81HRAST LUŽNJAK (Quercus robur L.) U HRVATSKOJ ; HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI - CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD VINKOVCI, Vinkovci - Zagreb 1996. BIB
82Gračan, J., 1997: Znanost i Znanstveno-istraživački rad u hrvatskom šumarstvu. Š.L. 1-2, s.52 PDF
83Gračan, J., 1997: Bibliografija 1986 - 1995.. Š.L. 1-2, s.65 PDF
84Gračan, J., 1997: Europsko šumarstvo do 2020. godine. Š.L. 1-2, s.74 PDF
85SUMRAK GORANSKIH ŠUMA; Šumarski institut, Jastrebarsko; "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Jastrebarsko 1997. BIB
86Gračan, J., 1997: Koliko su prirodne Austrijske šume. Š.L. 9-10, s.527 pdf
87Gračan, J., 1997: Suradnja s Mađarskom. Š.L. 9-10, s.554 PDF
88Gračan, J., 1997: Izaslanstvo Volcanic centra iz Izraela u Hrvatskoj. Š.L. 9-10, s.559 PDF
89Gračan, J., Dominiković, Z., Ružinski, N., Figurić, M., Moćan, D., Bakšić, S., 1998: Ante Krstinić, Nikola Komlenović, Branimir Mayer, Petar Rastovski, Zlatko Perić i Goran Bušić - skupna komemoracija i ispraćaj u Jastrebarskom. Š.L. 1-2, s.105 PDF
90Gračan, J., Prpić, B., 1998: Dr. sc. Nikola Komlenović (10. 8. 1936. - 10. 2. 1998.). Š.L. 1-2, s.116 PDF
91Orlić, S., Gračan, J., 1998: Dr. sc. Branimir Mayer (4. 1. 1938. - 10. 2. 1998.).. Š.L. 1-2, s.118 PDF
92Vukelić, J., Gračan, J., Orešković, Ž., 1998: Dr. sc. Petar Rastovski (22. 4. 1944. - 10. 2. 1998.).. Š.L. 1-2, s.120 PDF
93Gračan, J., Tikvić I., Littvay, T., 1998: Mr. sc. Zlatko Perić (3. 5. 1965. - 10. 2. 1998.). Š.L. 1-2, s.122 PDF
94Gračan, J., 1998: Šumarski institut Jastrebarsko, Priznanje prigodom Svjetskog dana zaštite okoliša. Š.L. 5-6, s.279 PDF
95Gračan, J., Anić, I., Matić S., 1998: Potrajno gospodarenje i očuvanje biološke raznolikosti hrvatskih šuma. Š.L. 9-10, s.437 pdf
96Gračan, J., 1998: Stanje svjetskih šuma 1997. godine.. Š.L. 9-10, s.475 PDF
97Gračan, J., 1999: Otkriveno spomen obilježje u Šumarskom institutu Jastrebarsko. Š.L. 1-2, s.87 PDF
98Sanja Perić, Joso Gračan, Bojana Dalbelo-Bašić, 2000: Flushing variability of pedunculate oak (Quercus robur L.) in provenance experiment in Croatia. GŠP vol. 37 s. 395
99Josip Franjić, Joso Gračan, Davorin Kajba, Željko Škvorc, Bojana Dalbelo-Bašić, 2000: Multivariate analysis of leaf shape of the common oak (Quercus robur L.) in the Gajno provenance test (Croatia). GŠP vol. 37 s. 469
100BIBLIOGRAFIJA 1945. - 2000; Šumarski institut Jastrebarsko, Jastrebarsko 2000. BIB
101Bibliografija objavljenih radova djelatnika Šumarskog instituta Jastrebarsko i suradnika 1945. - 2000.; Šumarski institut, Jastrebarsko 2000. BIB
102Gračan, J., 2000: Trendovi djelovanja dugutrajnog prekograničnog onečišćenja zraka. Š.L. 5-6, s.303 pdf
103Gračan, J., 2000: Optimizam na tržištu drvnim proizvodima na početku novog tisućljeća. Š.L. 5-6, s.319 PDF
104Gračan, J., 2000: Dragutin Mayer, dipl. ing. šum. (1908 – 2000). Š.L. 7-8, s.491 PDF
105Gračan, J., 2000: Očuvanje šumskih genetskih resursa u Hrvatskoj – faza I i II. Š.L. 9-10, s.503 pdf
106Ivančević, V., Gračan, J., 2000: 13. Međunarodni interkalibracijski tečaj mediteranskih zemalja. Š.L. 11-12, s.741 PDF
107Joso Gračan, 2001: Dostignuća na oplemenjivanju obične jele u Hrvatskoj. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 334
108Mirko Vidaković, Joso Gračan, 2001: Očuvanje genofonda obične jele. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 346
109Gračan, J., 2001: Peti EUFORGEN mrežni sastanak za plemenite listače. Š.L. 9-10, s.501 pdf
110Perić, S., Gračan, J., 2001: Četvrti EUFORGEN sastanak za socijalne listače. Š.L. 9-10, s.507 pdf
111ZNANOST U POTRAJNOM GOSPODARENJU HRVATSKIM ŠUMAMA; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb 2001. BIB
112OBIČNA JELA (Abies alba Mili.) U HRVATSKOJ ; AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI; "HRVATSKE ŠUME", p. o. ZAGREB, ZAGREB 2001. BIB
113Gračan, J., 2002: Sanja Perić. Š.L. 5-6, s.328 PDF
114Gračan, J., 2002: Valentin Roth. Š.L. 5-6, s.329 PDF
115Joso Gračan, 2003: Dostignuća na oplemenjivanju obične bukve u Hrvatskoj. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 278
116Kajba, D., Gračan, J., 2003: Izvješće s konferencije DYGEN (dinamika i očuvanje genetičkog diverziteta u šumskim ekosustavima) – Europski parlament, Strasbourg (Francuska), 2-5. 12. 2002. god.. Š.L. 1-2, s.81 PDF
117OBIČNA BUKVA (Fagus sylvatica L.) U HRVATSKOJ; AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI; HRVATSKE ŠUME d. o. o; GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO, ZAGREB 2003. BIB
118Gračan, J., 2004: 19. Međunarodni sastanak radne grupe za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (24. – 28. svibnja 2003.). Š.L. 1-2, s.73 PDF
119Gračan, J., Kajba, D., Perić, S., Idžojtić, M., Ivanković, M., Marjanović, H., 2004: Program europski šumski genetski resursi (Euforgen). Š.L. 11-12, s.689 pdf
120Davorin Kajba, Joso Gračan, Mladen Ivanković, 2005: Očuvanje genetskih izvora vrsta poplavnih šuma. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 225
121Gračan, J., 2005: Prvi međunarodni sastanak direktora europskih šumarskih instituta. Š.L. 1-2, s.108 pdf
122Monografija 1945. - 2005; ŠUMARSKI INSTITUT, JASTREBARSKO, Jastrebarsko 2005. BIB
123POPLAVNE ŠUME U HRVATSKOJ; AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI; HRVATSKE ŠUME d.o.o; GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO, ZAGREB 2005. BIB
124Joso Gračan, Sanja Perić, Mladen Ivanković, Hrvoje Marjanović, 2005: Biološka sanacija erozije na području Like i Istre. Š.L. 13, s.* pdf
125Davorin Kajba, Joso Gračan, Mladen Ivanković, Saša Bogdan, Marija Gradečki-Poštenjak, Tibor Littvay, Ida Katičić, 2006: Očuvanje genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj. GŠP vol. P5 s. 235
126Gračan, J., 2006: Vilim Živković (1916 – 2005) . Š.L. 1-2, s.82 PDF
127Dr. sc. Joso GRAČAN, 2006: Dr. sc. FRANC MRVA, dipl. ing. šum., viši znanstveni suradnik (18. 1. 1929 - 7. 5. 2006). Š.L. 7-8, s.383 PDF
128Žuna, D., J. Gračan, 2007: Đuro Kušan, (1934 – 2007) . Š.L. 7-8, s.403 PDF
129Gračan, J., 2007: D. Kajba i D. Ballian: Šumarska genetika. Š.L. 11-12, s.588 PDF
130Gračan, Joso, 2008: Prva međunarodna konferencija o katastrofama (Zadar 22 – 24. rujna 2008). Š.L. 9-10, s.464 PDF
131Gračan, Joso, 2008: Klimatske promjene i šumska genetska raznolikost. Š.L. 11-12, s.570 PDF
132Jurjević, P., D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković, 2009: Šumski požari u Republici Hrvatskoj (1992-2007). Š.L. 1-2, s.63 pdf
133Gračan, Joso, 2009: Journal of Forestry. Š.L. 1-2, s.90 PDF
134Gračan, Joso, 2009: Silvae Genetica. Š.L. 1-2, s.97 PDF
135Gračan, Joso, 2009: Bioenergy – International. Š.L. 3-4, s.210 PDF
136Gračan,J., 2009: HRVATSKE ŠUME, časopis za popularizaciju šumarstva. Š.L. 7-8, s.454 PDF
137Gračan, Joso, 2009: Austrian Journal of Forest Science. Š.L. 11-12, s.653 PDF
138Gračan, Joso, 2010: Hrvatska enciklopedija. Š.L. 1-2, s.89 PDF
139Gračan, Joso, 2010: Sylwan –poljski šumarski časopis. Š.L. 9-10, s.531 PDF
140Gračan, Joso, 2010: Acta Silvatica and Hungarica. Š.L. 9-10, s.532 PDF
141Davorin Kajba, Joso Gračan, Saša Bogdan, Mladen Ivanković, 2011: Dostignuća na oplemenjivanju vrsta drveća sredozemnih šuma. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 339
142Saša Bogdan, Davorin Kajba, Mladen Ivanković, Joso Gračan, 2011: Očuvanje genetske raznolikosti crnoga bora (Pinus nigra Arnold). Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 352
143Joso Gračan, Slavko Matić, Mladen Ivanković, Milan Oršanić, 2011: Sjemenska područja, zone i jedinice u hrvatskom Sredozemlju. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 359
144Gračan, Joso, 2011: Šumarstvo jugoistočne Europe. Š.L. 3-4, s.182 PDF
145Gračan, Joso, 2011: Časopis za međunarodnu bioraznolikost u Europi. Š.L. 5-6, s.305 PDF
146Gračan, Joso, 2011: Dalibor Ballian i Davorin Kajba: Oplemenjivanje šumskog drveća i očuvanje njegove genetske raznolikosti. Š.L. 7-8, s.413 PDF
147Joso Gračan, 2013: Prikaz zbornika: Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry. Š.L. 11-12, s.636 PDF

nedeterminirano:
148Biblioteka i izdavačka djelatnost. Ibidem, s. 115-116.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** Povijest šumarstva Hrvatske, s. 416.
 *** ŠIM 1986., s. 29, 31, 32, 36, 37, 46, 115,117,177.
 *** HŠD 1996., s. 294, 299, 300, 302, 304-306, 309, 310, 311, 313, 329, 356, 369, 370-377, 380-387.
 *** ŠIB 1996., s. 7-11, 22 -24, 26, 28, 49, 56, 64.
 *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci-Zagreb, 1996., s. 507, 517, 519, 520, 545.
 *** HBL 5. (u tisku)
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 IVANKOVIĆ, Mladen: Dr. sc. Joso Gračan, ŠL 3-4/2008, s.193 PDF
 IVANKOVIĆ, Mladen: Dr. sc. JOSO GRAČAN, ZNANSTVENI SAVJETNIK U TRAJNOM ZVANJU (1937. – 2017.), ŠL 11-12/2017, s.625 PDF
 

  Dipl. ing. šumarstva, dr. sc., znanstveni savjetnik. Rođen u Slunju 1937. Diplomirao na ŠF Zagreb 1962. a 1984. doktorirao tezom Varijabilnost provenijencije obične smreke (Picea abies /L./ Karst.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja. God. 1971. na specijalizaciji iz populacijske i kvantitativne genetike na North Carolina State University u Raleighu (SAD). Od 1973. znanstveni je suradnik i od 1985. znanstveni savjetnik. Dugogodišnji je ravnatelj Šumarskog instituta u Jastrebarskom. Objavio je više od šezdesetak znanstvenih i stručnih članaka u zbornicima domaćih i inozemnih skupova te periodicima.    IMENIK    HBL

thanks to:
HŠ&HŠD&BM