HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9287
ime GRAČANIN, Mihovil
zvanje
zanimanje     
sveučilišni profesor, dr. sc., ing., istaknuti pedolog, fitofiziolog i fitoekolog
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9287)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen11. 5. 1901.Skelani na Drini /BiH/
apsolvirao1921.
diplomirao1922.
doktorirao1925.
umro1. 1. 1981.



 Sin Đure i Rozalije r. Tomšić. Potječe iz činovničke obitelji porijeklom iz Josipdola. Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio je 1919.g. u Sarajevu.
 Iste godine upisao se na Poljoprivredni fakultet u Pragu, gdje je 1923. diplomirao. G. 1922. upisao je, kao izvanredni slušač na Prirodoslovnom fakultetu Karlova univerziteta botaniku te organsku i fizikalnu kemiju.
 Na osnovi disertacije "Neka opažanja o djelovanju ZnSO4 na tok različitih fizioloških procesa u biljnom organizmu" postiže 1925.g. naslov doktora prirodnih znanosti. U to je vrijeme već bio zaposlen kao znanstveni suradnik u Biokemijskom institutu u Pragu.
 Već 1926.g. postaje šef Agrokemijskog odsjeka Poljoprivredne stanice na Topčideru u Beogradu, a zatim prelazi u Osijek.
 Krajem 1927. dolazi na mjesto asistenta na Poljoprivredno -šumarskom fakultetu u Zagrebu. Već slijedeće godine povjerena su mu predavanja iz tloznanstva slušačima agronomije i šumarstva.
 Godine 1929. izabran je za docenta na osnovi rasprave Pedološka istraživanja fakultetskog dobra Maksimir.
 Izvanredni sveučilišni profesor postao je godine 1931.g., a od 1932. do 1952.g. redovni je profesor Poljoprivredno - šumarskog fakulteta u Zagrebu za predmete pedologija i ishrana bilja te predstojnik istoimenih zavoda.
 Na poziv Filozofskog fakulteta Univerziteta u Skoplju nastupa 1955. mjesto redovnog profesora iz fiziologije i ekologije bilja. Na toj dužnosti ostaje do 1965.g. kad odlazi u mirovinu i vraća se u Zagreb.
 Kao istaknuti pedagog u 40 godina rada odgojio je mnogobrojne generacije agronoma, šumara i prirodoslovaca.
 Gotovo 50 godina bavio se istraživačkim radom, kojega su rezultati objavljeni u 135 publikacija na hrvatskom i svjetskim jezicima i tako dao golem doprinos pedologiji, biljnoj ekologiji i biljnoj fiziologiji te njihovoj praktičnoj primjeni.
 Bavi se genezom, dinamikom razvitka, fiziografijom i klasifikacijom naših tala. Zajedno s I. Horvatom proveo je prva poredbena pedološko - fitocenoloska istraživanja. Proučavao je probleme fiziologije hranidbe i rasta biljaka u vezi s djelovanjem različitih bioe-lemenata.
 M. Gračanin aktivno je sudjelovao u mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.
 Bio je član raznih znanstvenih organizacija i tijela u zemlji i inozemstvu pa je u njima obavljao i različite funkcije. Bio je predsjednik Jugoslavenske sekcije Međunarodnog pedološkog društva od 1931. do 1940.g., urednik Poljoprivredne znanstvene smotre, Zagreb 1941-1952., predsjednik komisija za polaganje profesorskih ispita, glavni urednik znanstvenih edicija Poljoprivrednoga nakladnoga zavoda Zagreb 1947-1949., urednik Hrvatske enciklopedije za poljoprivredne znanosti do 1945., glavni urednik Godišen zbornika MPF Skopje, serija Biologija do 1964., glavni urednik Bulletin Scienti-fique Savjeta akademije SFRJ, za SRM od 1956-1964., član je redakcije Acta Musei Macedonici, Skopje do 1964. i Acta Croatica, Zagreb do 1970. Bio je predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (Zagreb, 1943.) i predsjednik Društva na biolozite (Skopje 1958.).
 Na međunarodnom planu bio je član Međunarodnog pedološkog društva od 1928. do umirovljenja, zatim potpredsjednik Komisije za fiziku tla Međunarodnoga pedološkog društva za razdoblje 1935-1940. u Oxfordu, potpredsjednik IV. komisije Kongresa Međunarodnoga pedološkog društva, Amsterdam 1950. član je American Soci-ety of Plant Physiologist od 1957., član Deutsche Botaniche Gesell-schaft od 1957. i član Societe Eu-ropeenne de Culture, Venecija od 1960.g.
 Obnašao je i počasna članstva i funkcije. Bio je počasni član Masarykove Akademie Prace, Praha, od 1932., dopisni član čehoslovenske Akademie Zemedelske, Praha, od 1936., pa dopisni član JAZU u Zagrebu od 1940. do 1951, kad se zahvalio. Bio je permanentni član Institut. Internationale des re-cherches betteraviere (Bruxelles 1932. do 1954.g., kad se zahvalio). Dopisni je član češke botaničke spolecnosti od 1939. i dopisni član Njemačkoga pedološkog društva, od 1957. Pripomenimo na kraju da je bio član redakcije međunarodnog časopisa Agrochimica, Piša, od 1957.
 Sudjelovao je na mnogim međunarodnim konferencijama i kongresima. Na konferenciji za fiziku tla Međunarodnog pedološkog društva u Pragu sudjelovao je 1929.g. s dva referata. Na konferenciji za plodnost tla Međunarodnog pedološkog društva 1929. sudjelovao je s referatom. Na Drugom međunarodnom pedološkom kongresu u Moskvi 1930. također je sudjelovao s referatom. S referatom je još sudjelovao na Međunarodnom poljoprivrednom kongresu u Budimpešti (1934.) i na Međunarodnom pedološkom kongresu u Oxfordu (1935.) s dva referata. U Beču je 1937. sudjelovao na Međunarodnoj konferenciji za fiziku tla, pa na poljoprivrednom kongresu u Dresdenu 1939.g. Nakon rata sudjelovao je na Međunarodnom pedološkom kongresu u Amsterdamu 1950. s dva referata. Bio je sudionik konferencije Njemačkog pedološkog društva u Berlinu 1957., na Međunarodnom simpoziju o fosforu u Procchio na Elbi, 1958. s referatom, na Simpoziju o dušiku u Sevigli 1960. s referatom.
 Predavao je na nekoliko europskih sveučilišta. Godine 1956. predavao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Hamburgu kao profesor-gost kolegij: Einführung in die genetische Bodenkunde, a u zemljopisnom seminaru istog fakulteta održava predavanja pod naslovom: Gliederung der Boden Stidosteuropas. Na poziv Visoke tehničke škole u Hanno-veru 1960.g. predaje o temi: Daš di-narische Karstgebiet in bodenkund-lichen und allgemein biologischer Betrachtung. Na poziv Njemačke akademije u Berlinu 1960.g. predaje o temi: Zum Roterdeproblem.
 Primio je značajna javna priznanja i nagrade: nagradu saveznog ministarstva poljoprivrede u Beogradu (1946.) za "Mali pedološki praktikum", Zagreb, 1945.; zatim nagradu Sekretarijata za prosvjetu, nauku i kulturu za uspjehe postignute u organizaciji nastave i znanstvenog rada na PŠ fakultetu u Zagrebu, 1949.; prvomajsku nagradu Vlade NRH za godinu 1950. za uspješan znanstveno - publicistički rad. Primio je i Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem "za naročite zasluge stečene dugogodišnjim radom na polju nauke, kulture i prosvjete, a za postignute uspjehe na uzdizanju stručnih i naučnih kadrova" 1965.g.
 Zalagao se za potpunu autonomiju sveučilišta. Tako je odbio kandidaturu za rektora (1942.) dok se Sveučilištu ne vrati puna autonomija i dok se ne dokine odredba po kojoj rektora i dekane imenuje poglavnik. Pripomenimo da je u AZU prof. Gračanin predložio da se Vladi uputi poslanica protiv uvođenja korijenskog pravopisa.
 Prof. Gračanin je u pismu 22.1.1977. izrazi želju da daruje svoje knjige Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima jer je "cijeni kao rasadnik prvog visokog Poljoprivredno-šumarskog znanja i progresa", pa su knjige smještene u posebnoj prostoriji knjižnice Poljoprivrednog instituta u Križevcima

1Nektera pozorovani o vlivu ZnSO4 na pruznyeh fysiologickych procesu v tšle ro-stlineem, Praha 1924. Dissert an der Karla Universitat Prag.
2Studie o povaze a vyznamu reakce pud a mapovani pozemku dvora Netluky škol. Zavodu vys. školu zemed a lesniho inženyr-stvi v Uhfinevsi, (avec A. Nemec), Sbornik vj´zkum. Ustavu. Sv. 7, Praha 1925.
3Influence de la lumiere sur l´ absorption de l´ acide phosphorique et du potassium par les plantes, (avec A. Nemec). Comptes rendus des seances de l Academie des Sciences, T. 182, p. 806, Pariš 1925.
4Ein Beitrag zur Kenntnis der Kata-lasewirkung bei autotrophen Pflanzen. Biochemische Zeitschrif t, Bd. 168, Hf 4/5, Berlin 1926.
5Sur la question de la catalase comme indicateur de la facultš vitale des se-mences. Annales de la science agronomique f rane. et etrangere. Nov.-dec., Pariš 1926.
6Über daš Verhaltnis zwischen der Katalaseaktivitat und der Samenvitalitat. Biochemische Zeitschrif t, Ed. 180. Hf. 1/3, Berlin 1927.
7Studie o vlivu teploty a osvetleni na resorpci drasla a kyseliny fosforecne z pudy, (s A. Nemec). Zemed. Archiv roc. XX. c. 9-10., Praha 1929.
8Pedološka istraživanja fakultetskog dobra Maksimir (pedološke studije na maloj površini). Habilitacijski rad, Zagreb 1929.
9O vlivu vapna na resorpci kyseliny fosforecnš a drasla z pudy, (s A. Nemec), Zemedelski Archiv, roc. XX., c. 7-8, Praha 1929.
10Beitrag zur Kenntnis der Neuebauer-schen Keimpflanzenmethodes zur Bestim-mung des wurzelloslichen Nahrstoffvor-rates im Boden. Verhandlungen der IV. Kommission der Internat. Bodenkund. Ge-sellschaf t in Konigsberg, Berlin 1929.
11O ortofosfornoj kiselini kao komponenti umjetnih gnojiva i aktivnom spoju tla. Godišnjak Sveučilišta, Zagreb 1930.
12Der Einfluss des Lichtes auf die Be-sorption von Kali und Phosphorsaure bei Neubaueruntersuchungen, (mit A. Nemec). Zeitschrift f. Phlanzener nahrung, Dg. u. Bodenkunde, T.A. Bd. XVI, Hf. 1/2, S. 102-110, Berlin 1930.
13Zur Frage der "Negativen Werte" bei der Bodenuntersuchung nach Neuebauer-Schneider. Zeitschrift f. Phlanzenernah-rung, Dg., u. Bodenkunde, T.A. XVII. Hf. 2, S. 115-118, Berlin 1930.
14Über die Wirkung des Kalkes auf die Wurzelloslichkeit vom Phosphorsaure und Kali in den AckerbOden, (mit A. Nemec). Zeitschrift f. Pflanzenernahrung. Dg. u. Bodenkunde, T.B. Jahrg. IX. 3. S. 126-131, Berlin 1930.
15Über den Einfluss des Natriumnitrats und Ammoniumsulfats auf die Kali und Phosphorsauereaunahme aus dem Boden. Zeitschrift f. Phlanzener nahrung, Dg. u. Bodenkunde, T.B. Hf. 7, S. 300-309, Berlin 1930.
16Mihovil Gračanin, 1931: Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice. GŠP vol. 03 s. 91
17Mihovil Gračanin, 1931: Aparatura za određivanje glinenih čestica pipetmetodom. GŠP vol. 03 s. 143
18Mihovil Gračanin, 1931: Istraživanje tla šumskog rasadnika u Crikvenici. GŠP vol. 03 s. 151
19Pedološka istraživanja vristina Ličkog polja. Poljoprivredna knjižnica, A. Znanstveni radovi, H. l, Zagreb 1931.
20Aparatura za određivanje glinenih cestica pipet-metodom. G.S.P. 3, 1931., S.F.. Zagreb.
21Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice. G. 8. P. 8, S.F. Zagreb 1931.
22PEDOLOŠKA ISTRAŽIVANJA VRIŠTINA LIČKOG POLJA; IZDALA KR. BANSKA UPRAVA SAVSKE BANOVINE, ZAGREB 1931. BIB
23Istraživanje tla šumskog rasadnika u Crikvenici. G.S.P. 3, 1931. S.F., Zagreb, s. 151-157.
24ISTRAŽIVANJA RELACIJE IZMEĐU DULJINSKOG RASTA KORIJENOVA SISTEMA I SADRŽINE FIZIOLOŠKI AKTIVNOG DUŠIKA U HRANLJIVOM SUPSTRATU ; JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI, ZAGREB 1932. BIB
25The effect of light on the resorption of salt by plants. Preslia, Bulletin de la So-ciete Botanique Tschecoslovaque, Vol. XI., Praha 1932.
26Istraživanje relacije između duljin-skog rasta korijenova sistema i sadržine fiziološki aktivnog dušika u hranjivom supstratu." Rad" JAZU, knj. 244, s. 94-125 i "Izvješća raspravama" Bd. 26, s. 24-32, Zagreb 1932.
27Contribution a l´ štude de la relation entre la transpiration et la resorption des ions. Completes rendus d l1 Academie des Sciences. T. 125, S. 899-901, Pariš 1932.
28Die Salzbdden des norddstlichen A-driagebietes als klimatogene Bodentvpen. Ein Betrag zur Kenntnis ihrer Zusam-mensetzung, Oenesis, Dvnamik und svste-matischer Stellung. Bodenkundliche For-schungen. Bd. IV., Nr. l, S. 20-40, Berlin 1934.
29Mihovil Gračanin, 1935: Pedološka studija otoka Paga. GŠP vol. 04 s. 107
30Koncentracija hranjivog supstrata kao faktor razvoja korijenova sistema biljaka. S.F., Zagreb 1935.
31Die Temperaturwirkungen bei der mechanischen Bodenanalvse. Transaction of the Third International Congress of Soil Science, Vol. I., Oxf ord 1935.
32Zur Frage der Bestimmung der "wurzelloslichen" Bodenphosphorsaure nach der Zitronensauremethode. Transaction of the Third International Congres of Soil Science, Vol. I., Oxf ord 1935.
33Koncentracija hranjivog supstrata kao faktor razvoja korijenova sistema biljaka; NAKLADA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG FAKULTETA, ZAGREB 1935. BIB
34Pedološka studija otoka Paga. G.S.P., S.F., Zagreb 1935., s. 107-187.
35Reakcija tla i primanje kloriona po biljkama. Prilog k problemu interferiraju-čeg djelovanja iona kod procesa resorpcija. Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, sv. XLI-XVLIII, Zagreb 1936.
36Sorpcija fosforne kiseline u glavnim tipovima naših tala. I. Podzoli. Arhiv Ministarstva poljoprivrede, god. III., sv. 4, Beograd 1936.
37Koncentracija kalija kao faktor razvoja korijenova sistema. Schriften des Laboratoriums f. Pflanzenernahrung, H. 4. Zagreb 1937.
38Biljno-hranidbena vrijednost dalmatinskih fosforita. Arhiv Ministarstva poljoprivrede, Jahrg. IV., H. 8, Beograd 1937.
39Mihovil Gračanin, 1938: Klasifikacija tala po teksturi. GŠP vol. 06 s. 390
40Kloroza vinove loze na otoku Visu. Arhiv Ministarstva poljoprivrede, Jahrg. V.H. 13, Beograd 1938.
41Die Sorption der Phosphorsaure in dalmatinischen Boterdem. Bodenkunde und Pflanzenernahrung, 9/10, s. 141-150, Berlin 1938.
42Klasifikacija tala po teksturi. G.S.P., S.F., s. 390-404, Zagreb 1938.
43Da li je propadanje loze na podlozi Aramon x Bupestris Oanzin I edafski uvjetovano? Arhiv Ministarstva poljoprivrede, Jahrg. VI., H. 15., Beograd 1939.
44Prilog problemu fertilizacije u borbi protiv suše. Sbornik praci k pocte sedesa-tich narozenin Dr. V. Brdlika, Praha 1939.
45Simptomi nedovoljne ishrane biljaka magnezijem. Poljoprivredna naučna smotra. Bd. 1., s. 5-21, Zagreb 1939.
46Prilog geografiji podzolastih tala Hrvatske. Hrvatski geografski glasnik, 8-10, 1939, Zagreb, s. 59-62.
47Novi prilog k pitanju utjecaja dušika na razvoj korijenova sistema leguminoza. Poljoprivredna naučna smotra, Bd. 1., s. 66-74, Zagreb 1939.
48The zagreb Film-Laquer method of taking pedological soil profile samples, (with D. Janeković). Bodenkundliche For-schungen Bd, VII. Nr. 1/2, 1940., Berlin, s. 22-32.
49Klasifikacija skeletnih tala. Poljoprivredna naučna smotra 2, 1940., Zagreb, s. 33-40.
50A contribution to the classification of skeletal soils. Bodenkundl. Forschungen. Band VII., Nr. 1/2,1940., Berlin, s. 33-39.
51Zagrebačka film-lak metoda uzimanja otisaka pedoloških profila, (s D. Janeko-vićem). Poljoprivredna naučna smotra 2, 1940., Zagreb, s. 44-53.
52Prilog morfologiji i genezi rendzina Hrvatske. Poljodjelska znanstvena smotra, Bd. 4,1941., Zagreb, s. 22-43.
53Geneza džomba. Poljoprivredna naučna smotra 3,1941., Zagreb, s. 53-63.
54Contribution to the Cognition of the Adsorbing Complex of Croatian Podzolie soils. Bulletin International de l Academie Croate des Sciences et des Beaux-Arts, Classe d. sciences mathematiques et na-turelles, livr. 34,1941., Zagreb, s. 58-75.
55Prilog poznavanju adsorpcijskog kompleksa hrvatskih podzolastih tala, (s J. Verlić). "Rad" HAZU, Knj. 271 (84), Zagreb 1941., s. 157-194.
56Eolske crvenice. Poljodjelska znanstvena smotra 6,1942., Zagreb, s. 33-42.
57K pojmu fiziološke i gnojive vrijednosti hranjivih tvari. Poljodjelska znanstvena smotra 5,1942., Zagreb, s. 48-54.
58Tipovi tla Hrvatskog zagorja. Poljodjelska znanstvena smotra 6, 1942., Zagreb, s. 71-122.
59Znakovi nedovoljne prehrane biljaka kalcijem. Poljodjelska znanstvena smotra 5,1942., Zagreb, s. 87-102.
60Tla Hrvatske. Zemljopis Hrvatske. Bd. I., Matica hrvatska, Zagreb, 1942., s. 340-382.
61Investigation on the adsorbing com-plex of Croatian podzolic soils, (with J. VerliC). Soil Hesearch, VIII., Nr. l, 1943.
62Sur la question de la "secheresse phisi-ologique" des sols salins. Poljodjelska znanstvena smotra 7,1943., Zagreb, s. 37-50.
63Mali pedološki praktikum, Zagreb 1945., s. 1-80.
64MALI PEDOLOŠKI PRAKTIKUM ; Poljoprivredna Naklada, Zagreb 1945. BIB
65Pedologija I. dio: Geneza, tala, Zagreb 1946., s. 1-147.
66PEDOLOGIJA; POL JOPRIVREDNI NAKLADNI ZAVOD, ZAGREB 1946. BIB
67Pedologija II. dio: Fiziologija tala, Zagreb 1947., s. 1-233.
68Kalcifikacija tala. Zagreb 1947., s. 1-90.
69KALCIFIKACIJA TALA; POLJOPRIVREDNI NAKLADNI ZAVOD, ZAGREB 1947. BIB
70Prilog genezi crvenica. I. Da li su crvenice hrvatskog krša iluvijalni horizonti šumskih tala? Poljoprivredna znanstvena smotra, 11/12,1947., Zagreb, s. 99-106.
71PEDOLOGIJA (TLOZNANSTVO); POLJOPRIVREDNI NAKLADlNI ZAVOD, ZAGREB 1947. BIB
72Mihovil Gračanin, 1948: Tipovi šumskih tala Hrvatske. GŠP vol. 09 s. 95
73Tipovi šumskih tala Hrvatske. I. Tla šuma Querceto-Carpinetum croaticum i Querceto-Castanetum croaticum. G.S.P. 9, 1948., S.F., Zagreb, s. 95-119.
74Ein Beitrag zur Zinkfrage in der Pflanzenbiochemie. Bichem. Zeitschrift, Bd. 194, Hf. 1/3, Berlin 1928.
75La concentration des ions comme fac-teur de la resorption. Comptes rendus de l´ Academie des Sciences, T. 195, Pariš 1932.
76To the problems of evaluation of soil structure. Transaction of the International Congress of Soil Science, vol. I., 43 and 421-423, Amsterdam 1950.
77Tvpological Investigations of Vegeta-tion and Soil as a Basis for Land Classifi-cation and Evaluation. Transactions of the Internat. Congress of Soil Science, Vol. II. 1-3, Amsterdam 1950.
78Tougoslave, 280, Internationale de T Acad, Zagreb 1950.
79Mjesečni kisni faktori i njihovo značenje u pedološkim istraživanjima. Poljoprivredna znanstvena smotra 12, 1950., Zagreb, s. 51-67.
80Metodika ekoloških istraživanja tla. Priručnik za tipolosko istraživanje i karti-ranje vegetacije. Zagreb 1950., s. 89-207.
81Prilog genetskoj klasifikaciji tala. "Rad" JAZU, knj. 280., Zagreb 1950., s. 153-178.
82Istraživanja adsorpcijskog kompleksa litoralnih crvenica Hrvatske, (s J. VerliC). Poljoprivredna znanstvena smotra 12, 1950., Zagreb, s. 163-181.
83Influence de la ršaction du sol sur l´ absorption du phosphor et du potassium en presence de divers engrais phosphates, (avec A. Nemec). Comptes rendus de l Aca-demie de Sciences, 1.181, p. 194, Pariš 1925.
84PRIRUČNIK ZA TIPOLOŠKO ISTRAŽIVANJE I KARTIRANJE VEGETACIJE ; NAKLADNI ZAVOD HRVATSKE, ZAGREB 1950. BIB
85Pedologija, III. dio: Sistematika tala. Školska knjiga, Zagreb 1951., s. 1-248.
86PEDOLOGIJA; ŠKOLSKA KNJIGA, ZAGREB 1951. BIB
87The Soil Strukture. Haports d. XVe Assamblee de l Inst. Internationale Beter-aviere, Bruxelles 1952.
88Fosfatizacija tala. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb 1952, s. 1-152.
89Određivanje doze fertilizatora na osnovu fiziolosko-kemijske analize tla po Neubauer-Schneideru. Poljoprivredna znanstvena smotra 14,1952., Zagreb, s. 63-70.
90Ein Beitrag zur genetischen Boden-klassifikation. Poljoprivredna znanstvena smotra 113,1952., Zagreb, s. 163-181.
91Značenje podoloskih istraživanja za animalnu ishranu i higijenu. Veterinaria IV/1,1955., Sarajevo, s. 101-124.
92O elektivnoj sposobnosti biljaka. Ve-terinaria. IV/4, 1955., Sarajevo, s. 621-627.
93Simptomi nedovoljne prehrane biljaka šumporom. God. zbornik PMF 9, 1956., Skopje, s. 73-95.
94Die Wasserstoffsuperoxyd-zersetzen-de Kraft der podsoligen Boden. Agrochim-ica, 1/2,1957., Piša, s. 152-167.
95Prilog ekološkoj metodi određivanja inertne vode tla. Godisen zbornik PMF, 10, 1957., Skopje, s. 155-165.
96Amylohydrolytische und phosphoroly-tische Kraft der Blatter von Nicotiana tabacum. Zbornik PMF, 11, 1958., Skopje, s 97-103.
97Zum Begriff des phvsiologischen und Okologischen Verhaltens der Pflanzen. Zbornik PMF, 11,1958., Skopje, s. 89-93.
98Prilog ekologiji basare, (s Lj. GrupCe). Zbornik PMF, 11,1958., Skopje, s. 107-117.
99Die Bodenphosphatisation im Lichte bodentvpologischer Forschungen. II. Sim-posio Internationale di Agrochimica. Proc-chio (Isola d Elba) 1958, s. 513-530.
100Zur Statik und Dynamic des Stick-stoffs in podsoligen Boden. Hef. Internat. Symposium uber Sticksstoff, Sevigla 1960., Agronomica V/4,1961.
101Daš Dinarische Karstgebiet in boden-kundlicher und allgemein biologischer Be-trachtung, Vortrag an der Fakultat f. Gartenbau und Landeskultur d. Techn. Hochschule Hannover. Bulletin Scientifique Acad. KSF. Tugoslavie, Zagreb 1960, 5/4,118.
102Zum Boterdeproblem. Sitzungberichte d. Deutschen Akademie zu Berlin IX/11, 1960, Berlin, s. 1-19.
103Zur Wirkung hoher H - und OH -Konzentrationen auf die Beaktion des Pflanzensafter und die Atmung der Pflan-zen, (mit M. Georgievom). God. zbornik PMF, 13,1962., Skopje.
104Značenje korijenova sistema za opskrbu biljaka vodom. God. zbornik PMF, 13. Biologija l, 1962., Skopje, s. 39-64.
105Zur Schwankung der V-Wertes der podsoligen Boden unter natilrlichen Be-dingungen. God. zbornik PMF, 13,1962., Biologija l, Skopje, s. 67-72.
106The catalitic Ability of Soil as Differ-ential Indikator Pedogenetic Besearches. Jorn. of Scientific Agricult. Hesearch, 50,1962, 3, s. 67-73.
107Kataliticka sposobnost tla kao diferencijalni indikator u pedogenetskim istraživanjima. Arhiv za poljoprivredne nauke, IV., 1962., s. 74-82.
108Die kritische Bodenfeuchtigkeit filr die Outtation. Ber. d. Deutschen Botanichen Gesellschaf t, 75, Berlin 1962, s. 465-473.
109Über den Einfluss der HCL - und NH,-Dampfe auf die Beaktion und die Atmung der Pflanzen, (mit M. Georgievom). God. zbornik PMF, 13,1963., Skopje.
110Ekološka ocjena vrijednosti kapaciteta tla za uzduh. God. zbornik PMF, Biologija, 14,1963, Skopje.
111Opći pedološki prikaz prilika skopske kotline s ekološkog gledišta. Iz studije skopskih botaničara: "Biološki karakteris-tiki na vegetacijata na skopska kotlina". Skoplje 1963. (Umnožen rukopis).
112Das Wurzelsystem als Barriere bei der lonen und Wasseraufnahme. Buli. Scie. Acad. HSF Tougoslavie, 8, 3/4, Zagreb 1963, s. 66.
113Über die Unterschiede in der Transpi-ration von Blattspreite und Stamm. Phy-ton, 10, Graz 1963, s. 216-224.
114Zur Bolle osmotischer und nichtosmo-tischer Krafte bei Outtation und Exuda-tion. Flora 153, Jena 1964., s. 21-35.
115Istraživanja nedostatka aktivnog fosfora u tlu na osnovu određivanja aktivnog anorganskog P u biljnim organima. Arhiv za poljoprivredne nauke, XVII/57, 1964, s. 64-86.
116Contribution to the genesis of the red soils of the Skopje Vale. Buli. Sci. Acad. HSF Tougoslavie, 9/3, Zagreb 1964., s. 68-69.
117O primanju iona i molekula kod viših biljaka. Zbornik PMF, Biologija, 15, 1964., Skopje, s. 99-119.
118Investigation of the Deficiencv of Active Phosphorus in the Soil by Determing the active Inorganic Phosphorus Plant Or-gans. Journal f. Scientific Agricult.. Hesearch, l, 1965.
119Ekološka ocjena vrijednosti retenci-onog kapaciteta tla za vodu. Acta Botanica Croatica, XXIV., 1965, Zagreb, s. 29-46.
120Ions and water uptake interrelation-ships. Plant Physiologiy. Process of Annu-al Meetings of Americ. Societj´ of Plant Phj-siologist. Marj-land 1966.
121Studije o transpiraciji. I. Biologija 4, Zbor. PMF, Skopje 1966, s. 5-22.
122Prilog poznavanju veličine i dnevnog hoda transpiracije nekih fanerofita Zagreba i Zagrebačke gore. Acta Botanica Croatica, XXV., 1966., Zagreb, s. 7-20.
123Über den Wasserhaushalt der Blatter von Syringa vulgaris L. auf einem trocke-nen und einem massing humiden Standort. Acta Botanica Croatica, Zagreb 1966, sv. XXIII, s. 11-19.
124Voda kao ekološki faktor u nekim tlima Skopske kotline. Biologija, Zbornik PMF, 16, Skopje 1966, s. 23-41.
125Magnesium in Serpentinflora und Ser-pentinboden von Zedenska klisura. Buli. Sci. Acad. HSF Tougoslavie, Zagreb 1966, 11/4-6, s. 105-6.
126Zur Oehaltschwankug des anorgani-schen Phosphors in einigen Triticum sa-tivum Sorten in Laufe der Vetetationspe-riode. Bulletin Scient. Conseil Acad. HSF Tougoslavie, 11,1966., Zagreb, s. 182-183.
127Određivanje ekološkog statusa N u tlu na osnovu analize biljnih organa. I. NO3 u biljnim organima kao indikator bogatstva tla nitratima. Biologija, 1967., Skopje, s. 5-29.
128Prilog poznavanju nekih ekoloških svojstava plantažnog voćnjaka Živice, (li-tograf irano), Zagreb, 1968.
129Neke ekološke karakteristike stak-lenickih tala u Lipovici, (litografirano). Zagreb, 1968.
130Pedološka studija Obreske i Kriskog polja, (rukopis). Zagreb 1968., s. 1-80.
131O odnosu transpiracije i stanja stoma u nekim fanerofitima na Zagrebačkoj gori, (s. Lj. IlijaniCem). Biološki glasnik, 21, 1968., Zagreb, s. 137-149.
132Pedolosko-ekoloska svojstva tala Katoličkog Selišta, (s I. Božić i dr.), (litografirano), Zagreb, 1969.
133Vodni deficit nekih biljnih vrsta botaničkog vrta na Oazi - babi, (s Lj. Gru-pce). God. zbornik PMF, t. 22 (1969), 1970., Skopje.
134Oleysierte Boden. Agrochimica, 14/1, 1969., Piša, s. 17-27.
135Zur Klassifikation hydromorpher Boden. Buli. Sci. Acad. HFS Tougoslavie, 14/3-4,1969., Zagreb, s. 78-79.
136Veličina i hod transpiracije nekih fanerofita šumskih zajednica Zagrebačke gore i Zelengaja, (s Lj. Ilijanićem i dr.). Acta Botanica Croatica XXVIII., 1969., Zagreb, s. 93-138.
137Opći principi fertilizaćije tala. Zagreb 1970.
138Utjecaj karbamida na stanje aktivnog dušika i na reakciju nekih tala Hrvatske Posavine. Agronom, glasnik 11-12, 1970., Zagreb.
139Poredbena istraživanja transpiracije nekih vrsta biljaka šumskih zajednica, polja i voćnjaka, (s Lj. IlijaniCem i dr.). Ibid 29,1970., Zagreb, s. 113-129.
140Water deficit in plant Communities, (s LJ. IlijaniCem i dr.). Canadian Journal of Botanj-, 48/6,1970, s. 1199-1201.
141Poredbena istraživanja transpiracije u nizinskoj šumi hrasta lužnjaka i graba i na poljskim površinama u Petrovim (Turopolje), (s Lj. IlijaniCem i dr.). Acta Botanica Croatica, XXX, 1971., Zagreb.
142Dijagnosticiranje stanja ishrane kukuruza. Bilten "Poljodobra" 8,1971., Zagreb.
143M. Gračanin, 1976: S. Bertović: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije Hrvatske. Š.L. 3-4, s.182 PDF
144UVOD U EKOLOGIJU BILJA; ŠKOLSKA KNJIGA, ZAGREB 1977. BIB
145Uvod u ekologiju bilja, Zagreb, (u suradnji). 1977.

nedeterminirano:
146Contribution to the genetic soil classi-fication. Extrait de: Rad" de l Academie
147Veličina i hod transpiracije nekih speciesa u prirodnim uvjetima botaničke basce na Oazibabi (Skopje), (s Lj. GrupCe). Acta Musei Macedonici Scientiarum Natu-ralium, IX, 5 (81), Skopje, s. 75-120.
148Dnevni i sezonski hod vlažnosti lišća nekih fanerofita na njihovim prirodnim staništima, (s V. Gazi i dr.). Acta Botanica Croatica 29, s. 95-111.
149Zum Wasserhaushalt der epiglefsier-ten Boden. Ibid. 29, s. 131-147.
150Oleysierung in Kroatien. Ibid. 14/5-6, s. 149-150.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci HŠD

 Kauders, A.: Šumarska bibliografija I, s. 12-14.
 Kauders, A.: Šumarska bibliografija II, s. 12,13, 423.
 *** Šum. nastava, s. 120-122, 157, 185, 198, 199, 382, 385.
 Kovačević, P.: Istraživanja prof. dra Mihovila Gračanina na području geneze, klasifikacije i sistematike tala, s. 17-34.
 Delač, I:. Život i djelo prof. dra ing. Mihovila Gračanina. Spomenica uz 70. obljetnicu života, Zagreb 1971., s. 1-16.
 Bertović, S.: Prof. dr. ing. Mihovil Gračanin (prigodom 70. godišnjice života), Š.L. 11-12,1972., Zagreb, s. 456-472, (s bibliogr.).
 *** Šum. enciklopedija l, 1980., s. 727.
 Martinović, J.: In memoriam. Prof. dr. M. Gračanin. ŠL 1981., s. 524-527.
 Đuričić, I.: Uloga Gospodarsko-šumar-skog učilišta u Križevcima na razvoj šumarske nastave, znanosti i prakse u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 26,1990., s. 143-144.
 *** Prof. dr. ing. Mihovil Gračanin, domoljub i znanstvenik (1901 - 1981). Agronomski glasnik, LVI, 1-4, Zagreb 1994.
 *** Spomenica uz 90. obljetnicu rođenja i 10. obljetnicu smrti. Ibid, Zagreb 1994. s. 1-228
 *** HŠD 1996., s. 207, 208.
 *** HBL, knj. 5., (u tisku).
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 BERTOVIĆ, Stjepan Marcel: Prof. dr ing. Mihovil Gračanin, ŠL 11-12/1972, s.456 PDF
 MARTINOVIĆ, Jakob: GRAČANIN, prof. dr Mihovil, ŠL 10-12/1981, s.524 PDF
 PIŠKORIĆ, Oskar: SPOMENICA (uz obljetnicu) MIHOVILA GRAČANINA, izdavač Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb 1994, ŠL 1-2/1995, s.44 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM