HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9349
ime H., Marija
prije
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. šumarstva, visi znanstveni suradnik
     


lokacija

apsolvirala1957.
diplomirala1958.
magistrirala1979.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirala24. 1. 1989.
dodatne listečlanovi Akademije šumarskih znanosti



 
 Kći Ivana i Josipe r. Noršić. Hrvatica, katoličke vjere. Potječe iz obrtničke obitelji. Školovala se u Zagrebu. Osnovnu je školu završila 1948., a VI. žensku gimnaziju 1953.
 Studirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirala je škol. g. 1956.-57., a diplomirala je 1958. Na istom Fakultetu upisala je poslijediplomski studij i magistrirala 1979. g. iz biotehničkih znanosti -fitopatologija. Izradila je i obranila magistarski rad pod naslovom "Prilog poznavanju uzroka sušenja borovca (Pinus strobus L. ) na području Hrvatske s posebnim osvrtom na pojavu Verticicladiella procera Kendrick".
 Iz fitopatologije stekla je 24.1.1989. i doktorat, obranivši javno disertaciju pod naslovom "Istraživanje virulentnosti gljive Endothia parasitica (Murr/And. ) uzročnika raka kore pitomog kestena (Castanea sativa Mili. )".
 Zaposlena je u struci od 1959. Počela je radom u Sekciji za uređivanje suma u Novoj Gradiški, a zatim prelazi u Sisak. Nakon tri godine rada na uređivanju suma, dolazi 1962. g. u Zavod za četinjače u Jastrebarsko, gdje radi kao rukovoditelj rasadničke proizvodnje do 1966.
 Nakon toga prelazi u istraživački odjel za uzgoj i zaštitu. Najprije istražuje mogućnosti primjene herbicida u šumarstvu, a 1971. počinje raditi na problemima šumarske fitopatologije. U svezi s tom aktivnošću upisala je poslijediplomski studij i postigavši stupanj magistra znanosti, 18.2.1980. izabrana je u zvanje znanstveni asistent. Od tada radi u Odjelu za zaštitu suma na problemima herbologije i šumarske fitopatologije. Sama i timski rješava razne probleme kao sto su:
 - primjena herbicida u šumarstvu; u rasadnicima, kulturama i u sumi;
 - fumigacija i dezinfekcija tla i supstrata u rasadnicima;
 - problemi propadanja lipe, američkog borovca, crnog bora, pitomoga kestena, hrasta kitnjaka i drugih vrsta.
 Sudjelovala je u radu na američkom projektu o utjecaju pesticida na entomofaunu tla; sudjelovala je i u dijagnostičko-prognostičkoj službi i bila je prisutna kod mnogih akcija suzbijanja bolesti i štetnika šumskih vrsta drveća.
 Nakon stjecanja doktorata, odlukom Znanstveno - nastavnog vijeća Šum. fakulteta Sveuč, u Zagrebu izabrana je u znanstveno-istraživačko zvanje visi znanstveni suradnik u kojem svojstvu je radila u Odjelu za zaštitu suma Šumarskog instituta Jastrebarsko do odlaska u mirovinu 30.4.1994.
 Tijekom svog stručnog i znanstveno-istraživačkog rada M. Halambek dolazi do mnogih praktičnih rješenja koja su nasla primjenu u šumarskoj praksi. To se poglavito odnosi na primjenu herbicida i drugih pesticida u rasadnicima, kulturama i u sumi.
 Doprinos znanosti i šumarskoj praksi čine i istraživanja biotičkih uzročnika propadanja i sušenja pojedinih šumskih vrsta drveća: američkog borovca, pitomoga kestena, lipe i drugih vrsta listača i četinjača. Njenim su istraživanjima dane nove smjernice za buduće gospodarenje spomenutim vrstama.
 Tijekom rada. dr. sc. M. Halambek u stalnoj je svezi sa praksom. Rezultate istraživanja prezentira javnosti u pisanom obliku,
 putem izlaganja na savjetovanjima, seminarima i izravno na terenu.
 Bila je na studijskim boravcima u inozemstvu: 30 dana u Čehoslovačkoj (1964. ); u stručnom posjetu Institutu za Fitopatologiju u Firenzi i u Torinu u Italiji (1986. ); posjetila je Institut za istraživanja u šumarstvu u Birmensdorfu u Švicarskoj (1987. ) i (1989. ).
 Sudjelovala je na mnogim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu: Eberswal-de 1968., Zadar 1975., Upsala 1977., IUFRO radna grupa, Kassel 1978., München 1978., IUFRO radna grupa, Beč 1979., IUFRO radna grupa, Sarajevo 1980., Moskva 1985., Nan-cy 1985., Helsinki 1986., 18. IUFRO Kongres Ljubljana, kolovoz 1986., Novi Sad 1972., Crikvenica 1974., Kupari 1979., Našice 1973., Banja Koviljača 1979., Vrnjačka Banja 1983., Zadar 1983.
 Prisustvovala je godišnjim sastancima: savjetovanje o primjeni pesticida u Opatiji (1986, 1987, 1988, 1990. i 1991. ), u Poreču (1980. ), Portorožu (1980. ) i Kuparima (1980. ).
 Održavala je seminare iz područja zaštite suma:
 - za šumske radnike pri srednjoj Šumarskoj školi u Karlovcu,
 - za učenike srednje Šumarske škole u Karlovcu,
 - za šumarske inspektore,
 - za studente Šum. fakulteta u Zagrebu i Sarajevu,
 - za pojedina šumska gospodarstva po pozivu ili u organizaciji Šum. instituta Jastrebarsko.
 Dr. sc. M. Halambek bila je društveno aktivna: predsjednica Radničkog savjeta Instituta, Sindikata, predsjednica Znanstvenog vijeća istraživača u Šum. institutu, te član vise stručnih komisija.
 Za svoj rad primila je 1985. g. Povelju od Jug. Poljoprivredno-šumarskog centra Beograd.

1Rusan, M., P. Milić i S. Miljković, (1964. ): Upoznavanje s organizacijom rasadnika, proizvodnjom sadnica i sjemenskom službom u Čehoslovačkoj. Izvještaj o studijskom putovanju, Bilten Zavoda za tehničku pomoć, Zagreb, s. 1-80.
2Halambek, M., (1965. ): Projekt rasadišta na podrućki Šumarije Mrkopalj.
3Halambek, M., (1966. ): Projekt za rasadničku proizvodnju Četinjača Fabrike celuloze i papira u Prijedoru.
4Halambek, M., (1966. ): Projekt za rasadničku proizvodnju Četinjača poduzeća "Ljubišnja" Pljevlja.
5Halambek, M., (1966. ): Projekt za rasadničku proizvodnju Četinjača poduzeća "Gornji Ibar" iz Rožaja.
6Halambek, M., N. Pezdirc i N. Komlenović, (1967. ): Uputstva o unapređenju proizvodnje sadnica Četinjača u rasadniku Popovača.
7Halambek, M. i B. Mayer, (1968. ): Projekt za rasadničku proizvodnju u Donjim Dolcima Šum. gospodarstva Slav. Brod.
8Halambek, M., (1968. ): Završni izvještaj o izmjerama rasta Četinjača na pokusnim objektima Šum. gospodarstva Karlovac: Drenovac, Točak, Perjasica, Topusko i Rakovica.
9Halambek, M., (1970. ): Proučavanje upotrebe herbicida za uništavanje korova u rasadniku i njezi suma. Bilten Posl. udruženja šumsko-privrednih organizacija SR Hrvatske, br. 6, s. 329-343.
10Kovačević, Ž., A. Dokuš, J. Gračan, M. Halambek, M. Harapin, Z. Korunić, Lj. Oštrece i N. Pagliarini: Istraživanje faune tla u različitim tipovima suma. Istraživanje utjecaja insekticida i herbicida na faunu tla u šumskoj praksi i u šum. rasadnicima. Američki projekt br. E-30-FS-27 obrađen od 1. IX. 1971. -31. VIII. 1976. Završni izvještaj.
11Halambek, M., 1972: Nove mogućnosti primjene herbicida u rasadnicima četinjača. Š.L. 3-4, s.146 PDF
12Halambek, M. i Z. Korunić, (1973. ): Prva iskustva sa primjenom terabola u šumskom rasadniku. Jug. simpozijum o borbi protiv korova u brdsko - planinskim područjima, Sarajevo, s. 303-310.
13S. Orlić et al., 1973: Sušenje američkog borovca (Pinus strobus L.) u kulturama. Š.L. 9-10, s.375 PDF
14Halambek, M., (1976. ): Dieback of Eastern White Pine (Pinus strobus L., ) in Cultures, (Propadanje američkog borovca u kulturama). IV. Kongres Unije fitopatologa mediteranskih zemalja, Zadar 1975.
15Halambek, M., Z. Korunić i J. Gračan, (1976. ): Fumigacija supstrata u šumskim rasadnicima. Zaštita bilja, vol. 27 (3-4) br. 137-138, s. 371-379.
16Halambek, M. (1979. ): Prilog poznavanju uzroka sušenja borovca (Pinus strobus L., ) na području Hrvatske s posebnim osvrtom na pojavu Verticicladiella Kendrick, (magistarski rad). Sveuč, u Zagrebu, Šum. fakultet s. 1-80.
17Halambek, M. (1979. ): Ispitivanje arboricida Garlon 4 A i Tordon 33 K za potrebe šumarstva. I. Jug. savjetovanje o suzbijanju korova u šumarstvu, Sarajevo 1979., s. 93-100.
18Halambek, M. (1981. ): Mogućnosti primjene herbicida za uništavanje raslinja na trasama dalekovoda. Studija za Elektroprenos Hrvatske.
19Halambek, M., (1981. ): Verticicladiella procera Kendrick uzročnik venuća američkog borovca u kulturama Četinjača. Zaštita bilja 137, s. 313-323.
20Harapin, M. i M. Halambek, (1981. ): Prilog poznavanju biotičkih uzroka sušenja lipe. Jug. savjetovanje o primjeni pesticida, Zbornik radova, sv. 2, s. 369-373.
21Halambek, M., (1981. ): Primjena herbicida kod pripreme staništa za prirodnu obnovu suma sjemenom. Jug. savjetovanje o primjeni pesticida, Zbornik radova, sv. 2, s. 375-384.
22Halambek, M., (1981. ): Neke mogućnosti primjene herbicida na šumskim prosjekama i dalekovodnim linijama. Jug. savjetovanje o primjeni pesticida, Zbornik radova, sv. 3, s. 483-490.
23Halambek, M., (1983. ) Mehanizacija u suzbijanju korova i primjena herbicida u šumarstvu. Zbornik radova Savjetovanje Mehanizacije šumarstva u teoriji i praksi, Opatija 1983., s. 599-605.
24Halambek. M., (1984. ): Propadanje kestena od raka kestenove kore (Endothia parasitica). Radovi 2, izvanredno izdanje, Šum. institut Jastrebarsko, s. 81-85.
25Halambek, M., (1984. ): Sadašnje mogućnosti i primjene herbicida u šumarstvu. Ibid., s. 87-97.
26Halambek, M., (1985. ): Primjenenie Triclopyra v lesnom hozjajstve SFRJ, Primjena Triclopyra u šumskom gospodarstvu). Zbornik radova firme Dow Chemical Com-pany sa savjetovanja održanog u Moskvi 1985. g.
27Harapin, M. i M. Halambek, (1985. ): Zdravstveno stanje kulture Četinjača. Radovi 65, Šum. institut Jastrebarsko, s. 77-84.
28Halambek, M., (1986. ): New investiga-tions on Endothia parasitica and chestnut blight in Yugoslavia, (Nova istraživanja o Endothia parasitica i propadanje pitomog kestena u Jugoslaviji). Abstract of 18. IUFRO Congress, Ljubljana, vol. II, Division 2, Poster No. 227.
29Halambek, M., (1986. ): Propadanje pitomog kestena (Castanea sativa Mili., ) u Jugoslaviji. Studija izrađena za Savezni komitet za Poljoprivredu, Beograd, s. 1-49.
30Glavaš, M., M. Halambek i M. Harapin, (1986. ): Abiotički i biotički uzročnici sušenja bukve, (Abiotic and Biotic Causes of Beech dying). Radovi 69, Šum. institut Jastrebarsko, s 24-27.
31Vidaković, M., A. Krstinić, M. Halambek i Z. Borzan, (1986. ): Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličnih borova na Đurđevačkim pijescima, (Growth of Some Two Needle Pines and their Hybrids on Sandy Soil in Đurđevac). Anali za šumarstvo, JAZU, Vol. 12/4, Zagreb, s. 71-87.
32Halambek, M., (1986. ): Chestnut blight in Yugoslavia, (Propadanje pitomoga kestena u Jugoslaviji). Bulletin OEPP/EP-PO, br. 16, p. 533-535.
33Halambek, M. i B. Liović, (1988. ): Propadanje crnog bora (Pinus nigra Arn. ) na području Istre, primorja i Dalmacije, (Dieback of Black Pine /Pinus nigra Arn. / on the Territory of Istria, Primorje and Dalmatia). Radovi 75, Šum. institut Jastrebarsko, s. 135-139.
34Liović, B. i M. Halambek, (1988. ): Suzbijanje bagremca (Amorpha fruticosa L. ^, (Control of Bastard indigo/Amorpha fruticosa L. /). Radovi 75, Šum. institut Jastrebarsko, s. 141-145.
35Halambek, M., (1989. ): Istraživanje virulentnosti gljive (Endothia parasitica Murr. /And. ^) uzročnika raka kore pitomog kestena (Castanea sativa Mili., ), (Investigation of the Virulence of the Fungus Endothia parasitika /Murr. / And, Cause of Chestnut /Castanea sativa Mili. / Blight), Disertacija, Sveuč, u Zagrebu, Šum. fakultet, s. 1-132.
36Halambek, M., (1991. ): Variation of the Fungus Crvphonectria parasitica /Murr. / Barr. Cause of Chestnut (Castanea sativa Mili. ) Blight, (Varijabilnost gljive Cry-phonectria parasitica /Murr. / Barr. uzročnika raka kore pitomog kestena (Castanea sativa /Mili. /). Anali za šumarstvo Vol. 17/2, HAZU, Zagreb, s. 23-43.
37Halambek, M., (1991. ): Hipovirulentni sojevi Crvphonectria parasitica - nova mogućnost za oporavak pitomog kestena, (Hypovirulent Strains of Cryphonectria parasitica - New Possibilitj´ for Hecover of Sweet Chetnut Trees). Radovi, Vol. 26, br. 2, Šumar. inst. Jastrebarsko, s. 223-240.
38Milan Glavaš, Marija Halambek, 1992: Mikoze hrasta lužnjaka i kitnjaka. GŠP vol. 28 s. 237
39Halambek, M. i S. Novak - Agbaba, (1993. ): Chestnut blight and Investigation on Possibilitv of Disease Control by Hy-povirulent Strains, (Propadanje kestena i istraživanje mogućnosti suzbijanja oboljenja pomoću hipovirulentnih sojeva). Abstracts of International Congres on Chestnut, Spoleto, Italy, October 20-23, 1993., poster.
40Novak - Agbaba, S. i M. Halambek, (1993. ): Značenje pepelnice (Microsphaera alphitoides Grif. et Maubl. ^ u procesu sušenja hrastovih suma i njeno suzbijanje, (The importance of Oak Mildew /Microsphaera alphitoides Grif. et Maubl. in Oak Forest Dieback and its Control). Radovi, Vol. 28, br. 1-2, Šumar. inst. Jastrebarsko, s. 13-24.
41Halambek, M., S. Novak-Agbaba i T. Dubravec, (1993. ): Gljive razarači drveta kao uzročnici propadanja hrasta lužnjaka, (Fungi-Tree Destructors - Causes of English Oak Decline). Radovi, Vol. 28, br. 1-2, Šumar. inst. Jastrebarsko, s. 13-24.
42Glavaš, M. i M. Halambek, (1993. ): Mikoze hrasta lužnjaka i kitnjaka, (Mycosis of Peduncled and Sessile Oak). Glas. šum. pokuse 28, Šum. fakultet Zagreb, s. 237-244.
43Halambek, M. (1994. ): Investigations on Hvpovirulence in Chestnut Blight in Croatia, (Istraživanje hipovirulentnosti uzročnika raka kore pitomoga kestena u Hrvatskoj). Proceedings of the International Chestnut Conference, Morgantown, West Virginia, July 10-14, 1992., s. 137-142.
44Harapin, M., M. Halambek, B. LioviC, S. Novak-Agbaba i D. Matošević, (1996. ): Svestrane metode suzbijanja biljnih bolesti, kukaca i korova, (Integrated methods of plant diseases, insects and weeds con-trol). Zbornik radova "Zaštita suma i pridobivanje drva, knj. 2, sa znanstveno-stručnog savjetovanja održanog u povodu 150. obljetnice Hrvatskoga šum. društva i 120. obljetnice Šum. lista, Zagreb, 9-ll. X. 1996., s. 11-18.
45Halambek, M., M. Harapin, S. Novak-Agbaba i B. LioviC, (1996. ): Utjecaj biot-skih čimbenika na zdravstveno stanje šumskih vrsta drveća, (Influence of biotic fac-tors on health of forest tree species). Ibid., s. 19-28.
46Harapin, M., M. Halambek, B. Liović, S. Novak - Agbaba, D. Matošević, (1996. ): Dijagnoza i prognoza u šumskoj patologiji, (Diagnosis and prognosis in forest patho-logy). Ibid., s. 69-74.
47Harapin, M., M. Halambek, B. Liović, S. Novak - Agbaba, D. Matošević, (1996. ): Uzroci izostanka uroda žira u Hrvatskoj u razdoblju 1991-1995. godine, (Causes of the absence of acorn crop in Croatia, 1991-1995 period). Ibid., s. 75-80.

nedeterminirano:
48ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI
49Zbornik radova, Poljoprivredno-znanstvena smotra 39 (49), s. 495-498.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

 *** Šum. nastava, s. 370.
 *** Povijest šumarstva Hrvatske, s. 416.
 *** ŠIM 1986, s. 32, 35, 76, 88, 117.
 *** ŠIB 1996., s. 6, 8, 14-16, 31, 43, 64, 143-144, 150, 157, 177.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 HARAPIN, Miroslav: Zlatno odličje za dr. sc. Mariju Halambek, ŠL 3-4/2003, s.192 PDF
 

  Rođena u Zagrebu 1934. gdje se i školovala. Diplomirala na Poljo- privredno - šumarskom fakultetu 1958. a na istom fakultetu i doktorirala 1989. Od 1962. radi na Šumarskom institutu u Jastrebarskom, gdje isprva vodi rasadničku proizvodnju, a potom razvija impozantnu znanstvenu karijeru. Sve do umirovljenja 1994. viša je znanstvena suradnica u Odjelu za zaštitu šuma. Stručno se usavršavala u Čehoslovačkoj, Italiji i Švicarskoj, a glavna područja njezina znanstvenog rada su herbologija i šumarska fitopatologija. Njen je veliki doprinos u istraživanju gljivičnih uzročnika u sušenju i propadanju pojedinih vrsta šumskog drveća i šumskih ekosustava u Hrvatskoj. U šumarskim periodicima objavila je pedesetak znanstvenih i stručnih radova.    IMENIK    HBL

thanks to:
HŠ&HŠD&BM