| Sin Petra i Jele r. Jurić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio željeznički službenik. Osnovnu je školu polazio i završio u rodnom Konjicu 1924., a II. realnu gimnaziju u Sarajevu 1932. | |
| Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1936. | |
| Po odsluženju vojne obveze zaposlio se 1937.g. u Direkciji šuma Tuzla. Raspoređen je u grupu za projektiranje šumskih željeznica. | |
| Od većih objekata projektirao je šumsku željeznicu Kamensko-Tribija, koja se priključuje na željeznicu Zavidovići - Han-Pijesak, zatim projektirao je prugu Brateljevići - Konjuh. Naime, Brateljevići su bili glavno stovarište za drvnu masu sliva Drinjače i njenih pritoka. G. 1942. premješten je u Direkciju šuma Banja Luka za građevinskog izvjestitelja. U njegovu je nadležnost ulazila i željeznica Banja Luka - Kotor-Varoš. | |
| Naredne godine odlazi u domobranske postrojbe. Poslije rata, 1946.g. primljen je u ZEŠUMPOH (Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske) i raspoređen u grupu za projektiranje i izgradnju šumskih prometnica. Od većih objekata projektirao je tada šumsku željeznicu Mečenčani - Borojevići dolinom rijeke Sunje, zatim šumsku željeznicu Okučani - Psunj i niz drugih objekata. | |
| G. 1950. premješten je u DIP Karlovac na dužnost sefa Odsjeka za građevinarstvo. Od većih objekata valja spomenuti izgradnju ceste Sošice - Blaževo brdo - slovenska granica. G. 1952. premješten je u Šumsko gospodarstvo "Šamarica" Zagreb za rukovoditelja grupe za građevinarstvo. Ta se grupa 1954.g. odvojila od ŠG "Šamarica" i osnovano je Šumsko građevinsko poduzeće "Radnik" u kojem je ing. P. Jurić vodio Odsjek za projektiranje. Dvije godine kasnije javio se na natječaj te je izabran za direktora Projektnog biroa za šumarstvo i drvnu industriju - Zagreb. | |
| Uvjeti rada bili su nepovoljni, ali zahvaljujući marljivosti i slozi djelatnika biroa kupljeno je gradilište i vlastitim novcem izgrađena jednokatna zgrada. Kapacitet biroa bio je znatno veći od potreba za projektiranjem u šumarstvu, pa je biro projektirao i javne ceste. Tako su projektirane dionice Jadranske magistrale koja obuhvaća zaljev Rijeke Dubrovačke od Mokošice prema Dubrovniku, zatim cestu Ćilipi - Popovići, te proširenje poletno-sletne staze zračne luke Ćilipi. | |
| Od većih objekata javnih cesta projektirane su ceste Pag - Kolan - Novalja, obilaznica Novalje, cestu Novalja - Stara Novalja, cestu Drežnica - Jezerane i rekonstrukciju ceste Ogulin - Drežnica, te Brinje - Jezerane, Josipdol - Generalski Stol i druge. Zbog takvog proširenja djelatnosti biro je registriran pod novim imenom: Projektni biro "Palmotićeva 45", Zagreb. U njemu je ing. P. Jurić radio kao ravnatelj do odlaska u mirovinu - 1.1.1978. | |
| U tijeku radnog vijeka bio je na studijskim boravcima u Austriji i Njemačkoj (u organizaciji FAO 1958.). Dugogodišnji je član Hrvatskoga šumarskog društva. Kao umirovljenik živi u Zagrebu. | |
RADOVI |
1 | Jurić P., 1965: Razvoj građevinarstva. Š.L. 11-12, s.537
PDF | |
2 | Jurić, P., 1992: FERDO HRŽENJAK, dipl. inž. šum.. Š.L. 9-10, s.494
PDF | |
3 | Jurić, P., 1994: Željko Škrgatić (1913-1994.). Š.L. 3-4, s.132
PDF | |
| -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
LITERATURA |
| ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
|
| -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST' |
|
| SKOKO, Mladen: 50 godina projektnog biroa Šumarstva i drvne industrije – projektnog biroa “Palmotićeva 45” u Zagrebu (1954–2004), ŠL 1-2/2005, s.87 pdf
|