HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9672
ime KAUDERS, Alfons
zvanje
zanimanje     		 dipl. ing. šum.
      prof., šumarski stručnjak, suradnik JAZU, viši savjetnik, šum. inspektor i doktor honoris causa

                                                                IZBOR      (knjiga2/9672)   WEB   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
rođen26. 12. 1878.Zagreb
apsolvirao1901.
diplomirao1902.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao1960.Šumarski fakultet u Zagrebudoktor honoris causa
umro11. 10. 1966.Zagreb
web stranicewww.sumari.hr/kauders


     ŽIVOTOPIS


 
 Srednju školu polazio je u Zagrebu i Karlovcu, gdje je maturirao 1897. Šumarsku akademiju završio je u Zagrebu 1902., a 1905. diplomirao je i na Filozofskom fakultetu, u Zagrebu.
 Ipak, odlučuje se za rad u Šumarskoj struci i započinje službu u svojstvu asistenta na Šumarskoj akademiji u Zavodu za uzgajanje šuma. Iz nastavne prelazi u praktičnu šumarsku službu.
 "Njegova ljubav za šumu i sposobnost dolazi do izražaja u njegovu daljnjem službovanju na terenu: u Delnicama, Ogulinu, Sušaku i Senju. Upravo tamo na golom kršu, gdje su oduvijek najteži uvjeti za rad šumarskog stručnjaka, stvorio je prof. Kauders golemo djelo. 25 godina provedenih na području, koje ljeti sunce pali, a zimi bura bije, predstavlja za njega u doba u kome neumorno vodi bitku sa teškim ekološkim uslovima da na siromašnom i degradiranom primorskom kršu podigne zelene šume," (M. Androić).
 Od 1919. do 1921.g. bio je šumarski nadzornik u Ogulinu, a od 1922. do 1925. direktor Direkcije šuma na Sušaku. Tada je preuzeo mjesto rukovoditelja Inspektorata za pošumljavanje krša u Senju, gdje je ostao do 1934.
 To je čovjek za koga je u Hrv. primorju znalo i veliko i malo, ponajviše zbog uspješnog pošumljavanja krša. O njemu su pisali "Jutarnji List", "Jugoslavenski Llovd", "Lički kalendar", "Priroda"...
 27 godina proveo je prof. Kauders u Senju. Za to vrijeme pošumljeno je stotine hektara krša, izgrađeni mnogi putevi, podignuti mnogi rasadnici i uređeni parkovi. Njegovim nastojanjem nastale su borove kulture u predjelima: Voljak, Lokvice, Zoričići, Pod Badanj i dr., kao i šumske kulture u bujičkom području kod Grižana, Drivenika, Bribira i Ledenica.
 Za vrijeme svog desetogodišnjeg rukovođenja Inspektoratom za pošumljavanje krša u Senju uspio je podići i uzgojiti velike površine šumskih kultura u Alinom bilu, Grebenu, čardaku, Klenovoj kosi, Stražbenici, Debelom brigu, Velinici, Hrmotinama, Krilu, Pleće, Jakinoj strani i dr.
 U toku djelatnosti na kršu osnovao je prof. Kauders 11 velikih šumskih rasadnika. Od 1934. do 1940. bio je rukovoditelj Šumarskog odsjeka Savske banovine u Zagrebu, a od 1940. do 1941. bio je zaposlen kao visi savjetnik i inspektor u Ministarstvu šuma i ruda u Beogradu, gdje je umirovljen.
 Svoje znanje i iskustvo prenosio je na mlađe putem mnogih članaka objavljenih u stručnim časopisima. Prof. Kauders napisao je velik broj znanstvenih rasprava, te mnogo stručnih radova i prikaza. Već na početku svoje znanstvene i stručne djelatnosti napisao je jedan od prvih biljno-zemljopisnih radova kod nas pod naslovom Biljno-geografska slika požeške kotline" (1906.).
 "Prof. Kauders posvetio je mnogo radova pošumljavanju krša. U njima su sadržani podaci iz historijata o pošumljavanju na kršu, zatim autorovi podaci o ekološkim i vegetacijskim osobinama našega krša, a isto tako i podaci koji se odnose na tehniku pošumljavanja krških razgoljenih terena", (M. Anić).
 Nije prestajao s radom na podizanju šumarske struke i šumarske znanosti ni u mirovini. Bio je stalno aktivan, pa je i dalje stvarao vrijedna i korisna djela. Tako je za unapređenje srednjoškolske šumarske nastave napisao udžbenik "Podizanje i gajenje šuma" (1950.). Za hrvatsko šumarstvo vrlo je znakovita Kaudersova "Šumarska bibliografija", koju je Šumarsko društvo u Zagrebu izdalo u dvije knjige. To korisno djelo poznato je i izvan granica naše zemlje. Ono pruža veliku pomoć svima onima koji se bave studijem šumarske struke, pa je i nama od velike koristi pri pisanju ovog "Leksikona". U prvoj knjizi, objavljenoj 1947. na 266 s. sabrano je oko 6000 podataka o napisanim radovima kod nas na području šumarstva u razdoblju 1877.-1946. Kad je temeljit i pregledan po užim područjima šumarske i šumarstvu srodnih struka. Nedostaje mu jedino kazalo imena, koji je nedostak u drugoj knjizi otklonjen. Druga knjiga objavljena je 1959.g. na 440 s., odnosi se na razdoblje 1946.-1955.g., sadrži 12000 podataka, ali je opterećeno podacima o šumarstvu iz svih republika ex-Jugoslavije.
 Svojim radovima objavljenim u "Bulletin Scientifique", ediciji JAZU u Zagrebu, pridonio je poznavanju naše šumarske znanosti i našega šumarstva u stranom svijetu. Bio je i urednik šumarske struke u toj ediciji.
 Imao je divovsku energiju, na kojoj mu mogu pozavidjeti mnogi mlađi šumarski stručnjaci. Intenzivno je surađivao s Leksikografskim zavodom u Zagrebu. Svojom obilatom suradnjom pružio je veliku pomoć pri izradi prvog izdanja "Šumarske enciklopedije."
 Ne smije se zanemariti ni njegova velika društvena aktivnost. Nije bilo akcije - navodi akademik Milan Anić - na unapređenju našega šumarstva ili šumarske struke u kojoj prof. Kauders ne bi aktivno surađivao. U svim šumarskim organizacijama bio je počasni član. U šumarskim redovima bio je mnogo cijenjen i voljen. Mladim generacijama stajao je svojim bogatim znanjem i iskustvom uvijek na pomoći. Ali, kako to obično biva, takav radin čovjek imao je u struci i izvan šumarske struke ponekog zavidnika, pa i neprijatelja sto se uočava iz pamfleta "Život i djelo A. Kaudersa" (Sarajevo, 1964.).
 Šum. fakultet u Zagrebu, u povodu proslave stogodišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj, održane 1960., predložio je Zagrebačkom sveučilištu da se prof. Alfonsu Kaudersu, zbog zasluga znanstvenog i stručnog djelatnika na području podizanja i njege naših krških šuma, dodijeli stupanj doktora šumarskih znanosti. Hrvatsko sveučilište uvažilo je prijedlog Fakulteta i odlikovalo tom najvišom čašću prof. Kaudersa, imenovavši ga doktorom honoris causa.
 Za svoj rad primio je i mnoga druga priznanja i odličja. G. 1949. imenovan je suradnikom JAZU u Odjelu za prirodne znanosti. Iste godine imenovan je i počasnim članom Šumarskoga društva, a ministar poljoprivrede i šumarstva pohvalio ga je za rad na polju šumarske djelatnosti i znanosti.
 Život mu je ukrašen najljepšim vrlinama: poštenjem i skromnošću. Ostao je markantna ličnost hrvatskoga šumarstva sve do posljednjih dana svoje visoke životne dobi.

     RADOVI

1Piše Alfons Kauders, sluš. fil. aps. sluš. šum. ak., 1904: Posljedice haračenja šuma u nekim stranim zemljama.. Š.L. 10, s.556 PDF
2Biljno-geografska slika požeške okoline. Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnog društva, Zagreb 1906.
3Od A. Kaudersa, 1906: Naučna ekskurzija slušatelja kr. šum. akademije u Primorje i Liku.. Š.L. 8-9, s.309 PDF
4Priobćuje A. Kauders, 1907: Njemački šumar o slavonskim hrasticima.. Š.L. 4, s.126 PDF
5Piše A. Kauders, 1910: Nješto o prirastu u debljinu i visinu u crnogoričnim šumama „Gorskoga kotara".. Š.L. 2, s.58 PDF
6Piše A. Kauders, 1910: Kr. zemaljsko biljevište u Cirkvenici.. Š.L. 6, s.220 PDF
7Botaničke primjedbe u predmetu "sušenja hrastika", (publikacija). Crikvenica 1912.
8Piše A. Kauders, 1912: Nješto o prirastu u visinu crnog bora u kraškim kulturama našeg Primorja.. Š.L. 7, s.269 PDF
9Piše prof. Alfons Kauders, kr. kot. šumar, 1914: Kras i pošumljenje krasa u crikveničkom šumskom kotaru.. Š.L. 8-9, s.347 PDF
10Piše A. Kauders, 1915: Bilješke iz zem. biljevišta u Crikvenici.. Š.L. 1-2, s.46 PDF
11Piše A. Kauders, 1915: Prilog historiji hrvatskog šumarstva.. Š.L. 1-2, s.47 PDF
12Prilozi za povijest pošumljavanja Krša u Hrvatskoj. Narodna šuma 1921. (I-XII) i 1922. (I-II).
13Prilog historiji šumarstva Istre i Trsta. U knjizi "Pola stoljeća šumarstva", Zagreb 1926., s. 165-171.
14Historique du reboisement du Karst au littorale Croate. Le Karst Yougoslave, Zagreb 1928., s. 137-148.
15Historique du reboisement du Karst au litoral Croate. Revue des Eaux et Forets, Nancy 1932, p. 152-153.
16NEKOLIKO RIJEČI O POŠUMLJAVANJU KRŠA OKO NAŠIH PRIMORSKIH KUPALIŠTA. ; SAVEZ ZA UNAPREĐENJE TURIZMA NA GORNJEM JADRANU SUŠAK , SENJ 1933. BIB
17Dendrološke i botaničke bilješke iz područja Senjskog Inspektorata. Šum. list 1933., s. 186-188.
18A. Kauders, 1933: Rasprostranjenje i uzgoj šume u području prim. krša Savske banovine.. Š.L. 3, s.190 PDF
19Prof. ing. A. Kauders, 1933: Rasprostranjenje i uzgoj šume u području primorskog krša Savske banovine.. Š.L. 3, s.190 PDF
20Nekoliko rijeci o pošumljavanju Krša oko naših primorskih kupališta, (publikacija). Zagreb 1934., s. 1-34.
21Ing. A. Kauders, 1935: Utjecaj ekstremnih temperatura na vegetaciju u Hrv. Primorju.. Š.L. 3, s.95 PDF
22Pošumljavanje Krša. Priroda, Zagreb 1935., s. 178-185.
23Prof. Ing. A. Kauders, 1935: Bilješke iz područja Inspektorata u Senju. (Pitomi kesten).. Š.L. 7, s.322 PDF
24Rasprostranjenost pitomog kestena u Hrvatskom primorju. Šum. list 1936., s. 322-328.
25Prof. Ing. A. Kauders, 1936: Neki problemi šumarstva Savske banovine.. Š.L. 11-12, s.652 PDF
26Prof. ing. A. Kauders, 1940: Prilog povjesti hrvatskog šumarstva.. Š.L. 4-5, s.205 PDF
27Šumarska bibliografija (1846 - 1946), (Bibliographia forestalis). Šum. sekcija DIT N.H. Hrvatske, Zagreb 1947., s. 1-266.
28Šumarska bibliografija (1946 - 1955). Šum. društvo N.H. Hrvatske, Zagreb 1958., s. 1-440.
29ŠUMARSKA BIBLIIOGRAFIJA (1846-1946); Šumarska sekcija Društva inženjera i tehničara Hrvatske, Zagreb 1947. BIB
30Podizanje i gajenje šuma, (udžbenik). Nakladnik: Poljoprivredno izdavačko preduzeće, Beograd 1950., s. 1-380, si. 46.
31PODIZANJE I GAJENJE ŠUMA; POLJOPRIVREDNO IZDAVAČKO PREDUZEĆE, BEOGRAD 1950. BIB
32Povijest Šumarskog učilišta u Križevcima, (rukopis). Zagreb 1952., s. 1-254.
33Kauders ing. Alfons, 1954: Jubilarna proslava Šumarskog društva Hrvatske. Š.L. 2-3, s.41 PDF
34Kauders prof. ing. Alfons, 1954: Stanje šuma na otoku Hvaru polovinom prošlog vijeka. Š.L. 7, s.328 PDF
35ŠUMARSKA BIBLIOGRAFIJA; ŠUMARSKO DRUŠTVO N. R. HRVATSKE, ZAGREB 1958. BIB
36Kauders A., 1958: 60. god. otvorenja Šumarskog doma i osnutka šumarske akademije u Zagrebu.. Š.L. 11-12, s.437 PDF
37Entwicklung der Forstwissenschaft in der V. R. Kroatien. 100 Jahre Forstunter-richt und Forstwissenschaft in Kroatien 1860-1960. Bulletin Scientifique, Tome 5, No. l, Zagreb 1959, pp. 1-8.
38Kauders A., 1961: Jedan od prvih istraživača hrv. primorskog krša. Š.L. 7-8, s.291 PDF
39Kauders A., 1963: Pošumljavanje Krša u SR Hrvatskoj. Š.L. 9-10, s.393 PDF
40Kauders A., 1963: O našoj starijoj šum. literaturi. Š.L. 11-12, s.486 PDF
41NEKOLIKO RIJEČI O POŠUMLJAVANJU KRŠA OKO NAŠIH PRIMORSKIH KUPALIŠTA; HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, ZAGREB 2008. BIB
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

     LITERATURA

 Borošić, J.: ŠIS, s. 3, 59, 81,144.
 Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 26, 35, 43, 49, 55-56, 65, 75, 82, 115,142, 180, 189, 200, 210, 247.
 Kauders, A.: Šum. bibliografija II, s. 59, 229, 249, 357, 425.
 Androić, M.: Povodom jednog jubileja. Š.L. 11-12,1958., s. 439-440.
 *** Šum. nastava, s. 56, 98, 304, 329, 601-602.
 Hemon, A.: Život i djelo Alfonsa Kaudersa, Književna proizvodnja. Quorum, Sarajevo 1964., s. 173-177.
 Anić, M.: Prof. dr. ing. Alfonsu Kaudersu, (in memoriam). Šum. list 11-12,1966., s. 558-560.
 *** Povijest šum. Hrvatske, s. 21, 33, 51, 125,131,133, 341, 408.
 *** Šum. enciklopedija 2,1983., s. 233.
 *** HŠD 1996., s. 13, 153, 209, 236, 238, 245, 247, 259, 269, 273-275, 423.
 *** ŠL 1934., s. 587., 1947., s. 191, 295., 1979., s. 43, 44, 46.1998., s. 555., 2000., s. 751.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 ANDROIĆ, Milan: Povodom jednog jubileja, ŠL 11-12/1958, s.439 PDF
 ANIĆ, Milan: Prof. dr ing. Alfonzu Kaudersu, ŠL 11-12/1966, s.558 PDF
 IVANČEVIĆ, Vicko: U povodu 130. obljetnice rođenja Alfonsa Kaudersa (1878 – 1966) , ŠL 7-8/2008, s.380 PDF
 

  Šumar i prirodoslovac rođen u Zagrebu 1878. Nakon završetka Šumarske akademije 1902. upisao prirodne znanosti na Mudroslovnom fakultetu i diplomirao 1905. Na Šumarskoj akademiji bio je asistent a neko vrijeme profesor u gimnaziji u Požegi. God. 1908. prešao u praktičnu šumarsku službu pa je radio u Delnicama, Crikvenici, Ogulinu, na Sušaku. Najveća postignuća imao je kao voditelj Inspektorata za pošumljavanje krša i goleti u Senju. Od 1934. voditelj je šumarskoga odsjeka Savske banovine a potom do umirovljenja 1941. viši savjetnik i inspektor u Ministarstvu šuma i ruda u Beogradu. Zaslužan je za nastanak borovih kultura oko Senja, osnovao je 11 velikih šumskih rasadnika, a njegovim su zauzimanjem izgrađene mnoge šumske ceste, putovi i turističke staze, uređeno više mjesnih parkova te izgrađeno nekoliko vodovoda i javnih cisterna. Za dugogodišnji rad na istraživanju ekoloških uvjeta i uzgojnih svojstava našega šumskoga drveća i šuma u području ogoljeloga krša proglašen je 1960. počasnim doktorom šumarskih znanosti. Bio je i jedan od prvih promicatelja zaštite prirode, zaslugom kojega osnovano je Povjerenstvo za zaštitu prirode i očuvanje prirodnih spomenika pri upravi Savske banovine. Ostavio je znatnu pisanu produkciju na svakom području na kom je radio, uz ostalo udžbenik Podizanje i gajenje šuma kao i cjelovitu Šumarsku bibliografiju u dva izdanja.    IMENIK    HBL

thanks to:
HŠ&HŠD&BM