HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9702
ime KIŠPATIĆ, Josip
zvanje
zanimanje     		 dr. sc., ing. agr., redovni sveuč, profesor, fitopatolog
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9702)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
rođen19. 2. 1917.Osijek
apsolvirao1938.
diplomirao1939.
doktorirao12. 2. 1946.
umro1. 2. 1994.Zagreb


     ŽIVOTOPIS


 
 Školovao se u Osijeku, a zatim u Zagrebu. G. 1935. završava klasičnu gimnaziju
 Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu. Diplomirao je poljoprivredne znanosti 1939. g. Od 1.8.1939. do 30.10.1940. stažirao je u Zavodu za fitopatologiju Poljopriv.-šumarskog fakulteta, i bio je asistent od 25.9.1941. do 1.10.1945. g. Tada je postavljen za upravitelja pokusnog dobra Novi Dvori (Zaprešić) i tu ostaje do 15.5.1946. kad je premješten za asistenta u Zavod za zaštitu bilja Zagreb.
 Doktorirao je 12.2.1946. a habilitirao 1949. g. poljoprivrednu i 1951. Šumarsku fitopatologiju.
 Od 1947. g. predaje šumarsku fitopatologiju na Šum. fakultetu u Zagrebu u honorarnom odnosu.
 Od 1.5.1951. g. u zvanju je docenta, 1955. izabran je za izvanrednog, a 1959. za redovnoga profesora. Diobom fakulteta, ostaje na Poljoprivrednom fakultetu, a na Šumarskom predaje fitopatologiju, a u Zavodu za zaštitu šuma vodi Šumarsku fitopatologije Od 1951. do 1960. bio je i predstojnik Zavoda za fitopatologiju.
 Napisao je nekoliko skripata i udžbenika iz svoga područja za studente Šumarstva, te mnogo stručnih i znanstvenih članaka iz poljoprivrede, Šumarstva i lovstva.
 Bio je dekan (1957.-58. ) i prodekan (1958.-59. ) PŠF i član fakultetskog savjeta od 1956. do 1959.
 Umirovljen je 1987.

     RADOVI

1PRIMJENA HERBICIDA U ŠUMARSTVU; POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKA KOMORA NR HRVATSKE, Zagreb 1932. BIB
2Verschiedene Beizempfindlichkeitder Sporen der Brandpilze. Phj´topath. Zeitschrift, XIV, 1944.
3Die Bassenbildung beim Pferdeboh-nenrost. Uromj´ces Fabae de By, Phj´topath. Zeitschrift, XIV. 1944.
4Ing. J. Kišpatić, 1944: Odpornost gubarevih jajašca spram smrzavanja.. Š.L. 1-2, s.30 PDF
5Da li je prskanje poljoprivrednih kultura arsenskim preparatima opasno za divljač. LRV l, 1947., s. 10-11.
6Prilog poznavanju parazitske mikro-flore Hrvatske, (A contribution to the list of parasitic Fungi of Croatia). Glasnik Hrv. prir. društva, Ser. II/B, T. 2/3, 1948.
7Sorosporium Reilianum - jedna nova snijet kukuruza kod nas, (Sorosporium Heilianum - a new smut of corn in our countrj´). Arhiv za poljop. nauke i tehniku, IH/5, 1948.
8Antun Meštrović, in memoriam. L V l, 1948., s. 15.
9Lovstvo treba da bude obvezatan predmet na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Lov. vjesnik 8, 1948., s. 172-173.
10J. Kišpatić, 1948: Rak na kestenu. Š.L. 9-10, s.316 PDF
11Prilog poznavanju biologije i suzbijanja bobove rđe (Uromvces Fabae de B. ^), (A contribution to the knowledge of biolog}´ and control of broad-bean rust). Arhiv za poljop. nauku i tehniku 1/2, Beograd 1949.
12Kišpatić, 1949: Gäumann L., Der Einfluss der Meereshöhe auf die Dauerhaftigkeit des Lärchen-holzes. Š.L. 10-11, s.382 PDF
13Pjegavost cinije Alternaria Zinniae, (Die Alternaria Ziniae - Krankheit der Zinnien). Glasn. Prir. društva hrv. II/B, T. 2/3, 1950.
14FITOPATOLOŠKI PRAKTIKUM; NAKLADNI ZAVOD HRVATSKE, ZAGREB 1950. BIB
15J. Kišpatić, 1951: Chestnut Wight caused by the fungus Endothia parasitica. Š.L. 8-10, s.346 PDF
16J. Kišpatić, 1951: Krting F.: Pokusu suzbijanja korova u šumskim rasadnicima. Š.L. 11, s.385 PDF
17Fitoloski praktikum, (Phitopatholo-gisches Praktikum). Zagreb 1952., s. 1-128, si. 80.
18Zanimiva hrana za fazana. LV 6, 1952., s. 140-141.
19Dr. J. Kišpatić, 1952: Lenitmayer, Horsfall, Wallace: Dutsch elm disease and its chemotherapy. Š.L. 5-6, s.191 PDF
20Dr. J. Kišpatić, 1952: Dvije bolesti duglazije u našoj državi. Š.L. 8, s.296 PDF
21Dr. J. Kišpatić, 1952: Gäumann: Über das Kastaniensterben im Tessin. Š.L. 8, s.298 PDF
22Rak kestenove kore, Endothia parasi-tica, (Endothia - Krankheit der Edelkas-tanien, eine gefahrliche Krankheit in un-serem Land). Šum list 3, 1953.
23Dr. Kišpatić, 1953: Mädel: Schädlinge im Bauholz. Š.L. 4-5, s.249 PDF
24Dr. J. Kišpatić, 1953: J. C. Went: »Boomenziekten in de Verenigde Staten«. Š.L. 12, s.543 PDF
25O ispitivanju zdravstvenog stanja "sjemena" šećerne repe, (Die Prlifung des Gesundheitsstandes des Zuckerrubensaat-gutes). Zaštita bilja 26, Beograd 1954.
26Prasna snijet kukuruza, (Investigations of the biolog}´ of head smut of corn -Sorosporium Heilianum). Zaštita bilja 26, 1954.
27Da li su parationski insekticidi opasni za divljač. LXIII. Lov. vjesnik 1-2, 1954., s. 51-53.
28Miksomatoza kunića. LXII. Lov. vjesnik 10, 1954., s. 270-272.
29Pokusi suzbijanja pepelniće vinove loze, (Versuche zur Bekampfung des Oidi-ums der Hebe). Bilj. Proizv. 4, 1955.
30Suvremeni razvoj fungicida, (Neuzeit-liche Entwicklung der Fungizide). Kemija u industriji 5, 1955.
31Da li su insekticidi uzrokom slabog stanja zečeva u Njemačkoj. LXIV. Lov. vjesnik 2, 1955., s. 53-54.
32Kišpatić dr. Josip, 1955: Pokusi zaštite bukovih trupaca od »prešlosti« (crvenila, zagušenosti, piravosti). Š.L. 3-4, s.69 PDF
33O mogućnosti otrovanja divljaci upotrebom sredstava za zaštitu bilja. LXIV. Lov. vjesnik 6, 1955., s. 144-148.
34Sredstva protiv komaraca. LXIV. Lov. vjesnik 10, 1955., s. 265-266.
35Kišpatić dr. J., 1955: Otpornost smeđe srži poljskog jasena prema gljivama. Š.L. 11-12, s.587 PDF
36Uber die PilzwiderstandsfS, higkeit des Braunkerns der spitzbl. Esche. Mitteil. der BBA, Berlin, Hef t 85, 1956.
37Plavo prskanje jabuka, (Blauspritzung der Aepfbaume). Biljna proizvodnja 6, Zagreb 1956.
38Otpornost domaćih i stranih sorata pšenice prema rđi, (The resistance of in-digenous and foreign wheat varieties to stem rust - Puce. graminis). Zaštita bilja 36, 1956.
39Smeđa pjegavost kukuruza, (Helmin-thosporium sp. on maize in our countrj´). Zaštita bilja 36, 1956.
40Pokusi suzbijanja pepelniće jabuke, (Versuche zur Bekampfung des Apfel-mehltaues mit Netzschwefeln). Biljna proizvodnja 6, 1956.
41Prasna snijet kukuruza, (Investigations of the biolog}´ of head smut of corn -šor. reilianum). II. Contr., Zaštita bilja 25, 1956.
42Još o trovanju divljaci sredstvima za zaštitu bilja. L V 2, 1956. -57., s. 36-37.
43Prof. Dr. Josip Kišpatić, 1956: Osip iglica bora. Š.L. 7-8, s.209 PDF
44O utjecaju kemijskog suzbijanja hru-steva na ptiće. LV. 11, 1956-57., s. 326.
45Bolesti topola, (Die Krankheiten der Pappeln). Topola 9, 1957.
46Nove metode suzbijanja biljnih bolesti i štetnika, (Neue verfahren in Be-kampfung und Schadlinge). Hemizacija poljoprivrede 6, 1957.
47Der Braunkern der spitzbl. Esche. Verhandl. des IV. int. Pflanzenschutzkon-gresses, Hamburg, 1957, Bd. I.
48Bakarni ili organski fungicidi u vinogradarstvu, (Kupfer - oder org. Fun-gizide im Weinbau?). Bil. vet, 1957., s. 2.
49O djelovanju nekih sredstava za zaštitu bilja na perad i divljač. L V 11, 1957. -58., s. 356-357.
50Da li su sredstva za zaštitu bilja štetna za divljač i ptice, (Sind Pflanzenschutz-mittel gef ahrlich f lir unsere Wildtiere und Vegel?). Bil. sav. vet. st. NBH 3-4, 1958.
51Bolesti topola s fitopatoloskoga gledišta, (Uber den Anbau der Pappeln vom phj´topathologischen Standpunkt). Topola 2, 1958.
52O uzgoju topola s fitopatoloskog gledišta, (Uber den Anbau der Pappeln vom Phj´topatologischen Standpunkt). Topola 2, 1958.
53Claviceps paspali na Paspalum dilata-tum u dolini Neretve, (Claviceps paspali auf Paspalum dilatatum in Neretvatal). Acta botanica 17, 1958.
54Sredstva za zaštitu bilja i njihovo značenje za Čovjeka, divljač i lov. L V 12, 1958. -59., s. 314-315.
55Pojava rđe na alepskom boru u Istri, (Der Blasenrost Cronartium asclepiadeum an Pinus halepensis in Istrien). Šum. list 1-3, 1959.
56Zoološka istraživanja o vuku. LV l, 1959. -60., s. 18.
57Kišpatić J., 1959: Pojava rđe na alepskom boru u Istri. Š.L. 1-3, s.26 PDF
58J. Kišpatić, 1959: Zycha, Röhrig E., Rettenbach B., Knigge W.: Die Pappel: Anbau, Pflege, Werwertung. Š.L. 12, s.469 PDF
59O mogućnosti primjene herbicida u šumarstvu, (Uber die Amvendung der Her-bizide im Forstwesen). Šum. list 5-6, 1960.
60Kišpatić Josip, Böhm Aleksandar, 1960: Mogućnost primjene herbicida u šumarstvu. Š.L. 5-6, s.137 PDF
61Pojava rđe Melampsora pinitorqua Bostr. na borovima na području NB Hrvatske, (Ein starker Befall von Melampsora pinitorqua Hostr. an Pinus -Arten in VH Kroatien). Šum. list 11-12, 1961.
62O otrovnosti nekih sredstava za zaštitu bilja. LB 12, 1961. -62. s. 279-281.
63Kišpatić J., 1961: Ing. Aleksandar Böhm. Š.L. 7-8, s.320 PDF
64Prof. Dr. J. Kišpatić, 1961: Pojava rđe Melampsora pinitorqua (A. Br.) Rostr. na borovima na području NR Hrvatske. Š.L. 11-12, s.447 PDF
65Smeđa pjegavost lista div. kestena, (Die Gugnardia - Blattbraune der Hoss-kastanie). Šum. list l, 1962. Šumarska fi-topatologija, (skripta), Zagreb 1962.
66Primjena herbicida u šumarstvu, (Die Amvendung der Herbizide in Forstwirt-schaft). Zagreb 1962.
67Brojno stanje divljaci u Srednjoj Evropi. LV 1-2, 1962. -63., s. 15-16.
68Zanimljiv članak o problemu pataka u Evropi. LV 1-2, 1962. -63., s. 21.
69Da li je tamanjenje skakavaca uzrok izumiranju roda. LV 1-2, 1962. -63., s. 27.
70Dr J. Kišpatić, 1962: Palež lišća divljeg kestena. Š.L. 1-2, s.45 PDF
71Zanimljivo sredstvo za uništavanje miševa. LV 5-6, 1962-63, s. 134.
72Novo sredstvo protiv komaraca. LV 7, 1962-63., s. 161.
73Da li sredstva za zaštitu bilja ugrožavaju nasu divljač? LV 10, 1962. -63., s. 244-248.
74J. Kišpatić, 1963: Jak napad rđe Coleosporium melampyri Tul. na borovima u Hrvatskoj. Š.L. 1-2, s.10 PDF
75Sredstva za zaprašivanje sjemena o-trovna za divljač. LV 1-2, 1963. -64., s. 33-37.
76Da li je trovanje miševa toxafenom opasno za divljač. L V 10, 1963. -64., s. 221-223.
77Štete od golubova u poljoprivredi Holandije. LV 10-11, 1964. -65., s. 216-218.
78Nov preparat za trovanje poljskih miševa. LV l, 1965-66., s. 14-15.
79Trovanje divljaci pesticidima u SB Njemačkoj. LV 1-2, 1967. -68., s. 17-19.
80Kišpatić J., 1967: Stana Hočevar — Bolesti šumskog drveća. Š.L. 9-10, s.419 PDF
81Kišpatić J., 1968: Zycha — Gubici od bolesti šumskog drveća; situacija u Evropi. Š.L. 3-4, s.162 PDF
82Kišpatić J., 1968: Zycha i Weisberger — Otpornost različitih vrsta hibrida Leuce-topola prema Pollacia radiosa. Š.L. 3-4, s.162 PDF
83J. Kišpatić, 1969: Margareta Lojda. Š.L. 9-10, s.361 PDF
84OPĆA FITOPATOLOGIJA; SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - POLJOPRIVREDNI FAKULTET - ZAGREB, Zagreb 1971. BIB
85Šumarska fitopatologija, Zagreb 1972.
86PRIRUČNIK ZA POZNAVANJE I SUZBIJANJE KOROVSKE FLORE U NAŠIM HIDROMELIORACIONIM SISTEMIMA; POSLOVNO UDRUŽENJE VODOPRIVREDNIH ORGANIZACIJA SR HRVATSKE U ZAGREBU, Zagreb 1973. BIB
87ŠUMARSKA FITOPATOLOGIJA; ŠUMARSKI FAKULTET - ZAGREB, Zagreb 1974. BIB
88Smanjuje li upotreba pesticida brojno stanje divljaci u SB Njemačkoj. LV 10, 1976., s. 262-265.
89J. Kišpatić, 1978: LEIBUNDGUT, H.: Wirkungen des Waldesauf die Umwelt des Menschen. Š.L. 4-5, s.193 PDF
90J. Kišpatić, 1978: Hočevar, S.: Hišne gobe (Gljive pokućarke). Š.L. 8-10, s.393 PDF
91J. Kišpatić, 1978: BALOGH, A.: Trees of historical past im Hungary. Š.L. 8-10, s.399 PDF
92Kišpatić, J., Glavaš, M., Cvjetković, B., 1979: Opasna bolest čempresa u Dalmaciji. Š.L. 4-6, s.131 PDF
93Divljač strada na cestama. LV 7-8, 1979., s. 219.
94Kišpatić, J., 1979: Povišenje maksimalno dopuštene količine 2, 3, 4-T u gljivama u SR Njemačkoj.. Š.L. 7-8, s.397 PDF
95Bolesti voCaka i vinove loze, (skripta I. -III. izdanja). Fak. poljop. znanosti, Zagreb 1980. s. 1-243.
96Zaštita divljaci za vrijeme kosnje livada. LV 6, 1980., s. 132-133.
97Odstrel običnog galeba u Njemačkoj. LV 11, 1980., s. 301.
98Sve manje malog tetrijeba u SB Njemačkoj. LV 1-2, 1981., s. 12.
99Zašto se na PIK Umag uzgaja raž? (strana iskustva). LV. 3, 1981., s. 58.
100Kišpatić, J., 1982: Novije šumski-fitopaitološke pojave u SR Njemačkoj . .. Š.L. 4-5, s.161 PDF
101Kišpatić, J., 1982: Propadanje šuma od otrovnih imisija.. Š.L. 4-5, s.162 PDF
102Kišpatić, J., Glavaš, M., 1982: Uzgoj crne bazge i koristi od nje. Š.L. 6-8, s.253 PDF
103Kišpatić. J., 1982: Herbicidi 2. 4. 5-T u SR Njemačkoj ponovo u upotrebi . .. Š.L. 6-8, s.285 PDF
104O uzrocima smanjenja broja trcki. LV 1-2, 1983., s. 236-236.
105Kišpatić J., 1987: Istraživanja o uzrocima smanjenja brojnog stanja zečeva u SR Njemačkoj. Š.L. 1-2, s.86 PDF
106Kišpatić, J., 1989: Zdravstveno stanje šumarstva u SR Njemačkoj u 1988. godini. Š.L. 9-10, s.509 PDF
107Kišpatić, J., 1990: Uzgoj i korišćenje hrasta plutnjaka za proizvodnju čepova. Š.L. 3-5, s.170 PDF
nedeterminirano:
108VAŽNIJI RADOVI
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

     LITERATURA

 Kauders, A.: Šum. bibliografija II., s. 47, 215, 293, 334, 348.
 *** Šum. nastava, s. 157, 168, 170, 202, 203, 384, 349, 434-436, 593.
 *** Šum. enciklopedija 2, 1983., s. 244.
 Frković, A.: Bibliografija LRV 1892 -1991., s. 133, 139, 161, 170-171, 188, 210, 243, 263, 293, 297, 302, 363, 387.
 Šarić, A.: Prof. dr. Josip Kišpatić. Agronomski glasnik 1-2, Zagreb 1995., s. 125-126.
 *** Hrvatski leksikon, sv. l, 1996, s. 596.
 Glavaš, M:. U spomen 80 godina rođenja prof. dr. sc. Josipa Kišpatića. Šum. list 1-2, 1997., s. 55, 56.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 

 Rođen je u Osijeku 1917. Poljoprivredne znanosti je diplomirao 1939. na PŠF u Zagrebu. Doktorirao je 1946., a habilitirao 1949. poljoprivrednu i 1951. šumarsku fitopatologiju. Diobom fakulteta ostaje na Poljoprivrednom fakultetu, a na Šumarskom predaje fitopatologiju, a u Zavodu za zaštitu šuma vodi Šumarsku fitopatologije. Napisao je nekoliko skripata i udžbenika iz svoga područja za studente Šumarstva, te mnogo stručnih i znanstvenih članaka iz poljoprivrede, šumarstva i lovstva.    IMENIK    HBL

thanks to:
HŠ&HŠD&BM