| | Sin Franje i Ane r. Kunovec-Gazda. Hrvatske narodnosti i državljanstva. Potječe iz obrtničke obitelji. Osnovnu školu pohađao je u Kloštar - Ivaniću i završio je 1920., a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1928. | |
| | Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je nast. g. 1933.-34., a diplomirao je 9.10.1939. | |
| | Počeo je sa radom kao mladi šumarski vježbenik 1939. u Kot. oblasti Vrbovsko i dalje je nastavio u banovinskom dobru "Topolovac" nedaleko od Siska. G. 1943. polaže državni stručni ispit u Zagrebu nakon čega je raspoređen u hrvatsku vojsku - domobranstvo, gdje postiže čin satnika. | |
| | Po završetku II. sv. rata dobiva mjesto u Šumariji Našice, zatim u ispostavi Kotarskoga NO Pakrac, a nakon toga je raspoređen za sefa planskog sektora u novoosnovanom ŠG "Viševica" u Rijeci. | |
| | Ljubav prema rodnome mjestu i majci vratili su ga u Kloštar -Ivanić kad se ukazala prilika u vrijeme reorganizacije šumarstva. U šumariji Kloštar - Ivanić ostaje u svojstvu upravitelja Šumarije sve do njezinog pripojenja Šumariji Novoselec 1963. Tada prelazi u ŠG "Garjevica" Kutina na dužnost rukovoditelja službe grane 311 - uzgoja šuma. Na toj dužnosti ostaje i nakon spajanja "Garjevice" i ŠG Nova Gradiška u ŠG "Josip Kozarac" Nova Gradiška, sve do odlaska u mirovinu 1979. | |
| | Kao zaljubljenik u šumu, posebice u GJ "Žuticu" i "Marču", u kojima je ostavio vidljive tragove svoga rada, samoinicijativno je pošumljavao čistine Lonjskoga polja topolama (Belec, Malo polje, Veliko polje). | |
| | Autor je i pionir prvoga na znanstvenoj osnovi argumentiranog elaborata o štetnosti pašarenja za prirodnu obnovu šuma Posavine, na temelju kojega su tadašnje vlasti zabranile pašarenje. Uočio je da se bez velikih ulaganja mogu čistine prirodno pošumiti jasenom i johom i u tom poplavnom području samo ako se zabrani pašarenje. | |
| | U prigorskim šumama (Marča) na staništa kitnjaka i bukve unosi Crnogoricu i provodi intenzivno čišćenje mladih sastojina. Kad je na tim površinama otkrivena nafta 1963. g., dolazi do sve većih čistih sjeća, ali ing. Kotarski radi na pošumljavanju novih površina i kao višegodišnji član Skupštine općine Ivanić - Grad uspijeva da se od Sume oduzimalo najmanje površina. Ozakonjeno je njegovom zaslugom da se po završenoj eksploataciji nafte korišteno zemljište vrati Šumarstvu. | |
| | U razdoblju 1964.-1975. dolazi do katastrofalnog sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama Hrvatske, pa ing. Kotarski započinje s unošenjem topole kao brzorastuće vrste, kako bi se spasila struktura razvijenog Šumskog tla. Naime, uočio je da se na sastojinama drveća duge ophodnje drvna masa može povećati unošenjem mekih listača, posebice lipe i johe, pa u sve branjevine i sječe unosi te vrste. | |
| | Poseban hobi bilo mu je parkiranje okoliša: ozelenio je Kloštar te površine u Kutini i Novoselcu. | |
| | U tijeku svog radnog vijeka bio je sudionik mnogobrojnih stručnih skupova na kojima je raspravljao o aktualnim problemima Šumarstva. I bolestan od pogubne bolesti želio je biti nazočan 24.6.1980. na "Savjetovanju o aktuelnim problemima i samoupravnom razvoju šumskoprerađivačkog kompleksa SR Hrvatske". | |
| | "Dipl. ing. Mijo Kotarski ističe se kao jedinstvena autoritativna posebna osoba koja ima moć utjecaja na druge vlastitim izgrađenim izvornim stilom Šumarskog intelektualca, filozofa - boema, za kojega nije postojalo ni radno vrijeme ni obitelj - nego samo šuma. Volio je raditi 12-14 sati dnevno. Pokretala ga je opsjednutost šumom i Čvrsto uvjerenje o vlastitom poslanju. Ostavio je dojam Šumara sa glavom u oblacima, a nogama negdje u vrhovima krošanja, svrstan uz ljude koji su se usudili imati velike snove", (D. Kapec). | |
| | Bio je član HŠD. | |
| | Za svoj rad primio je Zlatnu medalju SITŠD u povodu 130. obljetnice Hrv. Šum. društva (1976. ). | |
RADOVI |
| 1 | Jesensko pošumljavanje uspješno. Šum. novine l, 27. XII. 1974., Nova Gradiška, s. 5.
| |
| 2 | Korisna suradnja s INOM - šuma Brezine budući muzej i lječilište. Šum. novine 8-9, 10. X. 1975., Nova Gradiška, s. 6.
| |
| 3 | Šumski red - Kako se ponašati u šumi. Šum. novine 11-12, 24. XII. 1975., Nova Gradiška, s. 6.
| |
| 4 | Zaštita prirode i Čovjekove okoline. Šum. novine 3, 28. 111. 1975., Nova Gradiška, s. 7.
| |
LITERATURA |
| | *** Šum. nastava, s. 358. | |
| | Dekanić, I.: Osvrt na suradnju stručnjaka iz operative u nastavi i istraživalačkom radu Katedre za uzgajanje šuma Šum. fakulteta Sveuč, u Zagrebu. U knjizi Šumarski simpozij 15. XII. 1969. prigodom 300 godina Sveučilišta i 50 godina šumarske nastave u Zagrebu", Zagreb 1969., s. 4. | |
| | Sekalec, Z.: Predstavljamo Vam najstarije članove kolektiva. Garjevica br. 3, informativni list, Kutina, 13. X. 1969., s. 16. | |
| | *** Šum. list 7-9, 1976., s. 429. (informacija o dodjeli Zlatne medalje). | |
| | Vilček, E.: In memoriam - Mijo Kotarski, dipl. ing. šumarstva. Šum. list 9-10, 1980., s. 451. | |
| | *** HŠD 1996., s. 277, 427. | |
| | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
|
| | -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST' |
|
| | VILČEK, Emanuel: MIJO KOTARSKI, dipl inž. šum., ŠL 9-10/1980, s.451 PDF
|
