HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9912
ime KRSTINIĆ, Ante
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. šum.
      redovni sveučilišni profesor Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


lokacija

rođen11. 2. 1936.Vrboska /Hvar/
apsolvirao1960.
diplomirao1961.
magistrirao1966.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao1975.Šumarski fakultet u Zagrebu
umro10. 2. 1998.Malovan /Gračac/



 Sin Ivana i Jelisave r. Matković. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio vinogradar-podrumar, a majka domaćica. Osnovnu je školu polazio u rodnoj Vrboskoj, a završio 1951. g. u Jelsi. Srednju školu završio je u Zagrebu 1956. u IV. realnoj gimnaziji.
 Studirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1961. g.
 Od 1963. do 1968. g. zaposlen je kao stručni suradnik na Šum. fakultetu u Zagrebu. Istodobno studira i poslijediplomski studij na Šumarskom fakultetu, područje oplemenjivanje Šumskog drveća i magistrira 1966.
 Od 1966. do 1969. predavač je na Šum. fakultetu iz predmeta genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća.
 Godine 1968. izabran je za asistenta iz predmeta genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća na istom Fakultetu. Na tom je mjestu ostao do 1975. g. kada je stekao doktorat iz znanstvenog područja oplemenjivanje šumskog drveća. Od 1976. docent je na predmetu genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća, 1981. izabran je za izvanrednog profesora, a 1986. za redovnog profesora iz istog predmeta.
 Od 1983. g. bio je honorarni nastavnik na Šumarskom fakultetu u Sarajevu iz predmeta oplemenjivanje šumskog drveća.
 Na dodiplomskoj nastavi predaje II. godini studenata genetiku s oplemenjivanjem šumskog drveća. Voditelj je i poslijediplomske nastave na Šumarskom fakultetu u Zagrebu iz područja oplemenjivanje šumskog drveća te predaje genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća, a na poslijediplomskoj nastavi znanstveno područje silvikultura predaje oplemenjivanje šumskog drveća.
 Pod njegovim mentorstvom izrađeno je pet diplomskih radova, jedan magistarski i doktorski rad. Bio je član povjerenstva za ocjenu vise magistarskih i doktorskih rasprava.
 Boravio je na studijskim putovanjima i simpozijima u vise europskih zemalja: biv. čehoslovacka, Rumunjska, Mađarska, Italija, Francuska, Njemačka, Švedska, Danska i Grčka.
 S pozivnim referatima sudjelovao je na FAO sastanku u Li-sabonu i IUFRO kongresima u Oslu, Ljubljani i Montrealu.
 Prof. dr. sc. Ante Krstinić istaknuti je znanstveni djelatnik. Radio je na znanstvenim projektima:
 - "The effect of nitrogen fixed by Adler on the growth of White Wilow (Salix alba) clones and common oak (Quercus robur) seed-lings", američki podprojekt (Public Law 480);
 - Oplemenjivanje šumskog drveća, Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske;
 - Oplemenjivanje brzorastućih listača, JP "Hrvatske šume";
 - Proizvodnja biomase u kratkim ophodnjama, JP "Hrvatske šume";
 - Očuvanje genofonda hrasta lužnjaka, JP "Hrvatske šume";
 - Oplemenjivanje topola i vrba, JP Hrvatske šume.
 Koautor je (80%) šest priznatih selekcija (klonova) stablastih vrba koje se uzgajaju kod nas i u svijetu.
 Napisao je blizu sto znanstvenih i stručnih radova. S akademikom M. Vidakovićem napisao je udžbenik pod naslovom "Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća" (1985. ), a u Šumarskoj enciklopediji od 1980. do 1983. objavljeno mu je pet priloga, član je uredništva i autor dva članka u monografiji Topole i vrbe u Jugoslaviji (1986. ). Zatim, član je uredništva i suautor jednoga članka u monografiji Burne u Hrvatskoj (1992. ). Autor je i monografije "Genetics of Black Alder" (1994. ).
 Tijekom rada na Šumarskom fakultetu u Zagrebu prof. dr. Ante Krstinić je obnašao različite društvene funkcije na Fakultetu i izvan Fakulteta. Bio je tajnik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, tajnik Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća ex Jugoslavije, tajnik Društva genetičara ex Jugoslavije, tajnik Hrvatskog genetičkog društva, tajnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu, predsjednik kadrovske komisije Šumarskog fakulteta u Zagrebu, član Komisije za priznavanje novih selekcija topola i vrba ex Jugoslavije, tajnik I. kongresa genetičara ex Jugoslavije, predsjednik Povjerenstva za priznavanje novih sorta u šumarstvu Republike Hrvatske, član Povjerenstva za topole i vrbe Republike Hrvatske, urednik u Šumarskom listu za znanstvena područja Genetika, Dendrologija i Botanika, zamjenik predsjednika republičke komisije za izradu zakona o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu, zamjenik voditelja IUFRO ekskurzije br. 4 (IUFRO kongres, Ljubljana, 1986., ), predstavnik Republike Hrvatske za EUFORGEN, u radnoj grupi za očuvanje genofonda europske crne topole (Populus nigra L. ), predstojnik Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
 Za uspješan znanstveni rad u svome području dobio je Zlatnu medalju za doprinos unapređenju uzgoja mekih listača na području bivše Jugoslavije.
 Član je Hrvatskoga genetičkog društva, Hrvatskog ekološkog društva i DITŠIDI (Hrvatskoga Šumarskoga društva).

1Krstinić, A., 1964.: Prilog razmnožavanju bijele vrbe (Salix alba L. ) iz sjemena. Topola 42-43: 8-12, Beograd.
2Krstinić, A. i M. Vidaković, 1964.: Prilog rješavanju problema uzgoja bijele vrbe. Topola 44: 11-16, Beograd.
3Krstinić A., 1965: Vegetativno razmnožavanje nekih klonova vrba stablašica tokom vegetacijske periode. Š.L. 5-6, s.224 PDF
4Krstinić A., 1966: Međuvrsni hibridi između bijele vrbe (Salix alba L.) i krte vrbe (Salix fragilis L.). Š.L. 1-2, s.133 PDF
5Krstinić A., 1967: Procjena stupnja nasljednosti visina i promjera za bijelu vrbu (Salix alba L.). Š.L. 1-2, s.48 PDF
6Krstinić A., 1967: Varijabilnost i nasljednost boje izbojaka kod bijele vrbe (Salix alba L.) populacija Bakovci i Lipovljani. Š.L. 5-6, s.205 PDF
7Krstinić A., 1968: Varijabilnost i nasljednost visina i boja grana kod bijele vrbe (Salix alba L.) populacija Bakovci i Lipovljani. Š.L. 1-2, s.27 PDF
8A. Krstinić, 1969: Prilog izučavanju nasljeđivanja oblika debla kod stablastih vrba. Š.L. 1-2, s.50 PDF
9Nikola Komlenović i Ante Krstinić, 1969: Visinski rast i sadržaj mineralnih hraniva u lišću unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Š.L. 7-8, s.229 PDF
10Krstinić, A. i M. Vidaković, 1970.: O uzgoju vrba za proizvodnju celuloznog drveta. Poslovno udruženje šumsko - privrednih organizacija, s. 5-40, Zagreb.
11Vidaković, M. i A. Krstinić, 1971. Eff-ects of gamma - irratiated pollen on the growth of White Willow (S. alba L. J). Genetika 3(1): 95-118, Beograd.
12Krstinić, A., 1971.: Pojava jednodom-nosti i hermafroditizma kod hibridne vrbe (S. matsudana tortuosa x S. alba, ). Topola 85-86: 33-36, Beograd.
13Krstinić, A i M. Vidaković, 1971.: Utjecaj guste sadnje na uspijevanje bijele vrbe (Salix alba L. > Topola 83-85: 37-40, Beograd.
14Vidaković, M., A. Krstinić, B. Jurković - Bevilacqua i Z. Borzan, 1971.: Influence o f irradiation o f poli en on physiology of growth. Završni izvještaj po temi FG-TU-143-E30-FS-12, p. 1-123.
15Kovačić, D. i A. Krstinić, 1971.: Prilog rješavanju problema pošumljavanja čistina u šumama Posavine. Savjetovanje o pošumljavanju čistina u šumama Posavine, s. 1-20, Kutina.
16Krstinić, A., 1971: XIV zasjedanje Međunarodne komisije za topolu 317 Mikloš, I.: Međunarodni sastanak radne grupe za insekte. Š.L. 9-10, s.327 PDF
17M. Vidaković, A. Krstinić, M. Harapin, 1973: Neka svojstva hibrida između Pinus nigra i Pinus densiflora. Š.L. 3-4, s.112 PDF
18Krstinić, A., 1973: Međukatedarski sastanak Šumarskih fakulteta iz predmeta Šumarska genetika. Š.L. 5-6, s.227 PDF
19Vidaković, M. i A. Krstinić, 1974.: Prilog proučavanju morfološke varijabilnosti spontanih križanaca između alepskog i brucijskog bora. Zbornik radova sa simpozija 100. godišnjice Jug. dendrologije Jo-sif a PanCića, 35-39, Beograd.
20Vidaković, M. i A. Krstinić, 1974.: O-plemenjivanje ekonomski važnijih vrsta šumskog drveća jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije, Centar za znanstveni rad JAZU, 115-134, Vinkovci.
21M. Vidaković, J. Gračan, A. Krstinić, 1974: Prijedlog standardizacije metoda istraživanja provenijencija kod nas. Š.L. 1-2, s.1 PDF
22Krstinić, A., 1974: Dr. Eberhard Weber — Genetik der Salix alba L. (Genetika bijele vrbe) u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti .. Š.L. 7-9, s.361 PDF
23Vidaković, M. i A. Krstinić, 1975.: Rezultati na oplemenjivanju stablastih vrba na području jugoistočne Slavonije. Centar za znanstveni rad JAZU, knj. 11: 129-141., Vinkovci.
24Krstinić, A., 1975: Hibridna vrba (S x viridis Fr) — prelomljene sadnice iz kojih tjera više izdanaka u Lonjskom Polju br. 1—3.. Š.L. 1-3, s.0 PDF
25Đ. Kovačić, A. Krstinić, 1975: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog polja. Š.L. 1-3, s.23 PDF
26Ante Krstinić, 1976: Varijabilnost bujnosti rasta i pravnosti debla hibrida bijele vrbe (Salix alba L.) i krhke vrbe (Salix fragilis L.). GŠP vol. 19 s. 103
27Krstinić, A., 1976.: Unapređenje uzgoja Čempresa putem oplemenjivanja. Simpozij "Ekološko valoriziranje primorskog krša", Međuakademijski odbor za zaštitu prirode pri JAZU, 124-125, Split.
28Krstinić, A., 1976.: Phenotypic stabil-ity of Salix alba, Salix fragilis and their hybrids. IUFRO, Proceedings of the Oslo meeting. Project Group 2. 02, Universitv of Stellenbosch, 45-49, South Af rica.
29Krstinić, A., 1976.: Tree breeding and silviculture of Willows in Yugoslavia. IUFRO, Proceedings of the Oslo meeting, Project Group 2. 02, Universitv of Stellenbosch, 39-45, South Af rica.
30Krstinić, A., 1976.: Varijabilnost bujnosti rasta i pravnosti debla hibrida bijele vrbe (Salix alba L., ) i krhke vrbe (Salix fragilis LJ. Annales pro experimentis fo-resticis, Vol. XIX: 103-245, Zagreb.
31Krstinić, A., 1976.: Privođenje čistina Posavine i Podunavlja šumskoj proizvodnji putem kultura stablastih vrba. Završni izvještaj po projektu IV - brzorastuCe vrste, s. 1-16. Zagreb.
32A. Krstinić, 1976: Prvi kongres genetičara Jugoslavije.. Š.L. 10-12, s.534 PDF
33Krstinić, A., 1977.: Letalni efekat gena za krivudavi oblik debla u hibrida S. matsudana tortuosa x S. alba. Genetika, Vol. 7, 9/1: 65-71, Beograd.
34Vidaković, M., Z. Borzan i A. Krstinić, 1977.: Effect of Micro - Enviroment on Species Incopatibility in Hard Pines. Završni izvještaj po temi TO-FS-88-JB-6, 85 p., Zagreb.
35A. Krstinić, 1977: Osvrt na članak J. Vasiljevića »Kalemljenje običnog oraha (Juglans regia) metodom kopulacije«. Š.L. 1-2, s.111 PDF
36M. Vidaković, A. Krstinić, Ž. Borsan i B. Jurković-Bevilaqua , 1978: Neke morfološke karakteristike hibrida između japanskoga crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et Zucc.) i običnoga bora (Pinus sylvestris L.). Š.L. 1-3, s.19 PDF
37A. Krstinić i Ž. Borzan, 1978: MONOGRAFIJE O GENETICI važnijih evropskih vrsta šumskog drveća. Š.L. 1-3, s.103 PDF
38Krstinić, A., 1979.: Mini-monograph on Salix alba L. Invited paper, FAO, techni-cal Consultation on Fast-Growing Planta-tion Broadleaved Trees for Mediterranean and temporate Zones, 11 p., Lisabon.
39Vidaković, M. i A. Krstinić, 1979.: O-plemenjivanje crne johe i bijele vrbe na području Šum. gospodarstva Josip Kozarac", s. 1-71, Nova Gradiška.
40Vidaković, M. i A. Krstinić, 1979.: O-plemenjivanje bijele vrbe i crne johe na području OOUR Đurđevac, s. 1-65, Đurđevac.
41Vidaković, M. i A. Krstinić, 1980.: Us-pijevanje nekih klonova stablastih vrba na aluviju Dunava kod Opatovca. JAZU, Centar za znanstveni rad 4/2, 29-47, Vinkovci.
42Krstinić, A., 1980.: Mini monografija o bijeloj vrbi (Salix alba L. > Topola: 127-128 i 3-11, Beograd.
43Krstinić, A, 1980.: Adaptacija. Šum. enciklopedija l, s. 4, Zagreb.
44Krstinić, A., 1980: A nyârak es a füzek termeszte se (Uspijevanje topola i vrba u Mađarskoj).. Š.L. 1-2, s.94 PDF
45Krstinić, A., 1980.: Alepski i brucijski bor. Šum. enciklopedija l, s. 152.
46Krstinić, A., 1980.: Nasljeđivanje kvantitativnih svojstava. Šum. enciklopedija 1., s. 621-627.
47Krstinić, A., 1980.: Nasljeđivanje i okolina. Šum. enciklopedija l, s. 629-631.
48Krstinić, A., 1981.: Nagrada za životno djelo. "Slavonska šuma" br. 148, s. 12, Vinkovci.
49Krstinić, A., 1981.: Problematika mul-tiklonskih kultura stablastih vrba. RADOVI 44, šum. institut Jastrebarsko, s. 119-125.
50Krstinić, A., 1981: AKADEMIK PROF. DR MIRKO VIDAKOVIĆ. Š.L. 10-12, s.420 PDF
51Komlenović, N. i A. Krstinić, 1982.: Oenotipske razlike između nekih klonova stablastih vrba s obzirom na stanje ishrane. Topola, Vol. XXVI. (133-134): 29-40, Beograd.
52Vidaković, M. i Krstinić, A., 1982.: Dostignuća na oplemenjivanju stablastih vrsta vrba u Jugoslaviji. Topola, Vol. 26 (133-134): 3-11, Beograd.
53Želimir Borzan, Ante Krstinić, W. J. Libby, Mirko Vidaković, 1983: Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka. GŠP vol. 21 s. 213
54Vidaković, M. i A. Krstinić, 1983.: Varijabilnost nekih morfoloških i anatomskih svojstava alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog (Pinus brutia) bora i njihovih hibrida. RADOVI, knj. LXXII: 285-298, ANU BiH, Sarajevo.
55Borzan, Z., A. Krstinić, W. J,. Libby i M. Vidaković, 1983.: Zakorjenjivanje rezni-ca ranog i kasnog hrasta lužnjaka. Annales pro experimentis foresticis, Vol. XXI: 213-222, Zagreb.
56Sertić, V., Krstinić, A., Kovačić, B., Sekalec, Ž., 1983: Fizikalno-kemijska svojstva celuloze bijele vrbe (Salix alba L.) u odnosu na svojstva celuloze smjese nekih tvrdih i mekih listača. Š.L. 9-10, s.403 PDF
57Krstinić, A., 1983.: Oplemenjivanje križanjem. Šum. enciklopedija 2, s. 629-631, Zagreb.
58Krstinić, A., 1984.: Selekcija klonova vrba stablasica za namjensku proizvodnju drveta. Topola, Vol. XXVIII (141-142): 51-54, Beograd.
59Krstinić, A., 1984.: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produktivnost nekih klonova stablastih vrba. Annales pro ex-perimentis foresticis. Editio peculiaris I: 5-24, Zagreb.
60Vidaković, M. i A. Krstinić, 1984.: E-ffect of gamma irradiated pollen on the productivitv of the generative and vegeta-tive descendens of the White Willow (Sa-lix alba L. ^. VII Tugoslav - Polish Sympo-sium 4-7, Zemun.
61Vidaković, M. i A. Krstinić, 1984.: Sjemenske plantaže listaca u Hrvatskoj. Šumarski pregled Vol. XXXII (1-2 i 3-4): 41-63, Skopje.
62Krstinić, A., 1984.: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produktivnost nekih klonova stablastih vrba. Glasnik za šum. pokuse, posebno izdanje br. 1: 5-24, Zagreb.
63Vidaković, M., J. Martinović, I. Trina-jstic, J. Gračan, N. Komlenović, A. Krstinić i Z. Borzan, 1984.: Biološka sanacija erozija na kršu. Savjetovanje OpCevodo-privrednog poduzeća, Zagreb.
64Kovačić, Đ. i Krstinić, A., 1984: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog polja. Š.L. 3-4, s.107 PDF
65Vidaković, M. i A. Krstinić, 1985.; Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Sveuč, naklada Liber, s. 1-505, Zagreb.
66Ante Krstinić, 1986: Istraživanja aktualnih problema u šumarstvu. GŠP vol. P2 s. 35
67Ante Krstinić, Mirko Vidaković, 1986: Mogućnosti unapređivanja uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem. GŠP vol. P2 s. 87
68Krstinić, A. i N. Komlenović, 1986.: The effect of Black Alder (Alnus glutinosa L. Gaertn. ^) on the Growth of White Willow (Salix alba L. J) clones. Proc. 18th World Congress, Div. 2, Vol. 11: 436-445, Ljubljana.
69Krstinić, A., 1986.: Autochtonous Wil-lows. Poplar and Willows in Yugoslavia, 18-21, Institut za topolarstvo, Novi Sad.
70Krstinić, A., 1986.: Breeding Tree Sha-ped Wollows. Poplar and Wolliws in Yu-goslavia, 86-105, Institut za topolarstvo, Novi Sad.
71Krstinić, A. i M. Vidaković, 1986.: Mogućnost unapređenja uzgoja alepskog i bru-cijskog bora oplemenjivanjem. Glasnik za šum. pokuse, posebno izd. br. 2: 87-90. Zagreb.
72Vidaković, M. Z. Borzan, N. Komlenović i A. Krstinić, 1986.: Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoiglicnih borova na kršu. Anali za šumarstvo 12/3: 57-68, Zagreb.
73Vidaković, M. Z. Borzan, A. Krstinić, S. Jelaska, D. Pasež i B. Kolevska - Ple-tikapic, 1986: Factors of incompatibilitv between European black pine and Scots pine and possibilities of production of their hvbrids. Završni izvještaj po temi TO-FS-90-JB-61, 78 pp, Zagreb.
74Krstinić, A., 1986.: Istraživanje aktualnih problema u šumarstvu. Glasnik za šum. pokuse, posebno izd 2: 35-42, Zagreb.
75Krstinić, A., 1986: Historijat i sadašnje stanje razvoja šumarske botanike, dendrologije i genetike sa oplemenjivanjem šumskog drveća. Š.L. 7-8, s.303 PDF
76Komlenović, N. i Krstinić, A., 1987: Međupopulacijska varijabilnost nekih provenijencija crne johe (Alnus glutinosa L. Gaertn.) u produkciji biomase i akumulacije hraniva. Š.L. 10-12, s.577 PDF
77Krstinić, A., 1988.: Genetski aspekti konverzije izdanackih šuma. Šumarstvo i prerada drveta 10-12: 352-354, Sarajevo.
78Krstinić, A. i M. Vidaković, 1988.: Problem of verification of additive and non-additive affects of genes for vigorous growth in forest trees. Ann. forestales 14/1: 1-12, Zagreb.
79Krstinić, A. i Kajba, D., 1988: Genotipske razlike između nekih klonova stablastih vrba u sposobnosti formiranja adventivnog korijenja — značajnog elementa rane dijagnostike u selekciji. Š.L. 3-4, s.105 PDF
80Krstinić, A., 1989.: Selekcija klonova stablastih vrba podesnih za osnivanje kultura u Posavini. Glasnik za šum. pokuse 25: 95-100, Zagreb.
81Trinajstić, I. i A. Krstinić, 1989.: Salix x savensis Trinajstić et Krstinić hybr. nov. - spontani križanac taksona S. alba x S. fragilis x S. caprea. Ann. forestales 15/1: 1-16, Zagreb.
82Krstinić, A., N. Komlenović i M. Vidaković, 1989.: Selećtion of White Willow clones (Salix alba L. ) suitable for growing in mixed plantations with Black Adler (Alnus glutinosa L. Gaertn. ^. Anali za šumarstvo 15/2: 17-35, Zagreb.
83Vidaković, M., Krstinić, A., 1989: Dr Aleksander R. Tucović i dr. Vasilije V. Isajev: Praktikum iz genetike sa oplemenjivanjem biljaka. Š.L. 3-5, s.200 PDF
84Mirko Vidaković, Ante Krstinić, Petar Đurasović, Davorin Kajba, 1990: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na području arboretuma Trsteno. GŠP vol. 26 s. 331
85Vidaković, M., A Krstinić, P. Đuraso-vic i D. Kajba, 1990.: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoiglicnih borova na području Arboretuma Trsteno. Glasnik za šum. pokuse 26: 331-339, Zagreb.
86Krstinić, A., Z. Majer i D. Kajba, 1990.: Utjecaj staništa i klona na produkciju drvne mase u kulturama stablastih vrba na dunavskim adama kod Vukovara. Šum. list 1-2: 45-62, Zagreb.
87Krstinić, A., Majer, Ž., Kajba, D., 1990: Utjecaj staništa i klona na produkciju drvne mase u kulturama stablastih vrba na dunavskim adama kod Vukovara. Š.L. 1-2, s.45 PDF
88Krstinić, A., 1990: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produktivnost nekih klonova stablatih vrba II. Š.L. 6-8, s.227 PDF
89Trinajstić, I., N. Komlenović, A. Krstinić i D. Kajba, 1991.: Dinamika i značenje korovne vegetacije u kulturama bijele vrbe (Salix alba L. ) i crne johe (Alnus glutinosa L. GaertnJ na tresetno-glejnim tlima Podravine. Fragmenta herbologica, Vol. 20 (No l-2): 35-48, Zagreb.
90Vidaković, M., A. Krstinić i Z. Borzan, 1991.: Improvement of Forest Trees. Završni izvještaj po temi TO-FS-104-JB-149-PP686-FGYO-258, 115 p., Zagreb.
91Krstinić, A., Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskog poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) putem klonskih sjemenskih plantaža. Š.L. 6-9, s.261 PDF
92Petrić, B., Trajković, J., Despot, R., Krstinić, A., 1991: Varijacije dužine vlakanaca drva breze (Betula pendula Roth) iz prirodne populacije na području Hrvatske. Š.L. 6-9, s.273 PDF
93Ante Krstinić, Želimir Borzan, Joso Gračan, Ivo Trinajstić, Davorin Kajba, Franc Mrva, Marija Gradečki, 1992: Oplemenjivanje šumskog drveća. Šume u Hrvatskoj, s. 109
94Trinajstić, I. i A. Krstinić, 1992.: Natu-ral hvbrid Salix alba x S. fragilis x S. caprea (S. K savensis Trinajstić et Krstinić) - inheritanće of some ćharaćters. Proc. of Willow Symposium: 232-233, Edinburgh.
95Krstinić, A., Z. Borzan, J. Gračan, I. Trinajstić, D. Kajba, F. Mrva i M. Gradečki, 1992.: Oplemenjivanje šumskog drveća. Sume u Hrvatskoj: 109-120, Zagreb.
96Kezić, N. i A. Krstinić, 1992.: Hibridna vrba koja cvate krajem zime. Pčela 7-8: 133-134, Zagreb.
97ŠUME U HRVATSKOJ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima Republike Hrvatske, p. o. Zagreb, Zagreb 1992. BIB
98Krstinić, A. i Trinajstić, I., 1992: Pojava monoecije i hermafroditizma u hibrida (Salix matsudana Koidz X Salix alba L.). Š.L. 9-10, s.389 PDF
99Ante Krstinić, Davorin Kajba, 1993: Oplemenjivanje brzorastućih listača. GŠP vol. P4 s. 59
100Ivo Trinajstić, Ante Krstinić, 1993: Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). GŠP vol. P4 s. 185
101Krstinić, A. i D. Kajba, 1993.: Oplemenjivanje brzorastućih listaća. Glasnik za šum. pokuse, posebno izd. 4: 59-72, Zagreb.
102Trinajstić, I. i A. Krstinić, 1993.: Varijabilnost hrasta lužnjaka ((juercus robur ii. ). Glasnik za šum. pokuse, posebno izd. 4: 185-194, Zagreb.
103Borzan, Z., D. Papeš, A. Krstinić i V. Zoltos, 1993.: Ploidv of some arboresćent Willow ćlones in relation their produćtion in field tests. ITJFBO Sj-mposium Cvtoge-netics Working Partj- S 2. 04-08, Brijuni.
104Krstinić, A. i Kajba, D., 1993: Autovegetativno razmnožavanje nekih vrsta roda Alnus L.. Š.L. 1-2, s.7 PDF
105Krstinić, A. i Kajba, D., 1993: Kako produžiti jesensku sadnju stablastih vrba u Posavini?. Š.L. 6-8, s.313 PDF
106Krstinić, A., 1994.: Genetićs of Black Alder (Alnus glutinosa L. Gaertn. ^. An-nales Forestales 19/2: 33-72, HAZU, Zagreb.
107Krstinić, A. i D. Kajba, 1994.: Conser-vation of Poplar and Arboresćent Willow genetić Besourćes in Croatia. International Poplar Commision, Working Party on Poplar and Willow Breeding, Sp. Sapanca, Turkej-.
108Krstinić, A., Kajba, D., 1994: Kolekcija čistih vrsta hibrida topola iz sekcije Aigeiros u Republici Hrvatskoj — značaj za oplemenjivanje i uzgoj. Š.L. 1-2, s.33 pdf
109Komlenović, N., Krstinić, A., 1994: Neka fiziološka svojstva pojedinih klonova topola iz sekcija Aigeiros and Tacamahaca. Š.L. 5-6, s.147 pdf
110Gračan, J., A. Krstinić, S. Matić, D. Haus i Z. Seletković, 1995.: Šumski sjemenski rajoni u Hrvatskoj, (rukopis). Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Zagreb, s. 1-111.
111Krstinić, A., 1995: Akcija za očuvanje mediteranskih šumskih genetskih resursa (Prijevod s engleskog iz publikacije FAO). Š.L. 4, s.139 PDF
112Krstinić, A., Kajba, D., 1995: Prvi rezultati oplemenjivanja stablastih vrba samooplodnjom, povratnim križanjem i transgresijom.. Š.L. 5-6, s.163 pdf
113Ante Krstinić, 1996: Unutarpopulacijska i medupopulacijska varijabilnost hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 112
114Mirko Vidaković, Ante Krstinić, Joso Gračan, 1996: Čuvanje genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 140
115Komlenović, N., A. Krstinić i D. Kajba, 1996.: Mogućnosti proizvodnje biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama u Hrvatskoj. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 9-21, Zagreb.
116Krstinić, A., 1996.: Unutarpopulacijs-ka i međupopulacijska varijabilnost hrasta lužnjaka ((juercus robur L. ^. Poglavlje u "Monografiji o hrastu lužnjaku", HAZU: 112-118, Zagreb.
117Krstinić, A., I. Trinajtić, J. Gračan, J. Franjić, d. Kajba i M. Britvec, 1996.: Genetska izdiferenciranost lokalnih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur ii. ) na području Hrvatske. Zaštita šuma i pridobivanje drva: 159-168, Zagreb.
118Krstinić, A., J. Gračan i D. Kajba, 1996.: Dostignuća na oplemenjivanju topola i stablastih vrba u Hrvatskoj. Unapređivanje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 229-237, Zagreb.
119Krstinić, A. i D. Kajba, 1996.: Genetska varijabilnost nekih domaćih provenijencija crne johe (Alnus glutinosa L. Gaertn. ^. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: l-8, Zagreb.
120Vidaković, M., A. Krstinić i J. Gračan, 1996.: čuvanje genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Poglavlje u "Monografiji o hrastu lužnjaku", HAZU: 140-144, Zagreb.
121Komlenović, N., A. Krstinić i D. Kajba, 1996: Selection o f arboresćent Willow ćlones suitable for biomass produćtion in Croatia. Proccedings, 20th Session of the International Poplar Commission, Buda-pest, 1-4 October 1996: 297-308.
122Krstinić, A., 1997: Šumarska ekspedicija na Aljasku. Š.L. 3-4, s.210 PDF
123Kajba D., Krstinić A., 1998: Vrste roda Alnus L. podesne za proizvodnju biomase. Š.L. 3-4, s.131 pdf
124Kajba D., Krstinić A., Komlenović N., 1998: Proizvodnja biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama. Š.L. 3-4, s.139 pdf

nedeterminirano:
125Znanstveni radovi
126Stručni radovi
127Elaborati
128RADOVI u Šumarskoj enciklopediji
129Prikazi
130Udžbenici i skripta
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** Šum. nastava, s. 373.
 *** Povijest šumarstva Hrvatske, s. 422.
 *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU - Centar Vinkovci - Hrvatske šume, s. 449, 507, 519, 520, 543, 544, 545, 551.
 *** Šum. enciklopedija 2, 1983., s. 304-305.
 *** ŠIB 1996., s. 66.
 *** HŠD 1996., s. 281, 283, 381.
 *** ŠL 1-2, 5-6, 1998., 1-2., 1999.
 *** HŠ br. 15, 1998., br. 26, 1999.
 *** Spomenica. Izvanredno izdanje, br 7., Šum. institut Jastrebarsko, 1998.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 GRAČAN, Joso: Ante Krstinić, Nikola Komlenović, Branimir Mayer, Petar Rastovski, Zlatko Perić i Goran Bušić - skupna komemoracija i ispraćaj u Jastrebarskom, ŠL 1-2/1998, s.105 PDF
 VIDAKOVIĆ, Mirko: Dr. sc. Ante Krstinić (11. 2. 1936. - 10. 2. 1998.), ŠL 1-2/1998, s.109 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM