 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Sin Franje i Sofije r. Jalšević. Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti, djedovinskog porijekla iz ogulinskog Zagorja. Otac mu je bio željeznički službenik, a majka kućanica. Uz brata Vladimira i sestru Šteficu bio je tradicionalno vjerski, moralno i izrazito rodoljubno hrvatski odgojen. U Zagrebu je pohađao i završio: osnovnu školu (1932.), III. mušku realnu gimnaziju s maturom (1940.) i Poljoprivredno-šumarski fakultet Sveučilišta (1950.). Uporedo sa studijem, Zavod za geodeziju (prof. dr. N. Neidhardt) povremeno mu povjerava kartografske poslove za Maticu hrvatsku (u knjizi "Zemljopis Hrvatske"), također i Ured za komasacije i Odjel za uređivanje šuma u Ministarstvu šumarstva NDH. U ratnom razdoblju od 1.8.1943. bio je unovačen u domobranstvo NDH i završava redovnu vojničku obuku (Stockerau), dočasničku i časničku školu (Neu-siedl am See). Zastavnik je pa poručnik u 392. "Plavoj diviziji". Ranjen je kod Poljanka, i po svršetku rata zatvoren u zarobljeničkim taborima (Maksimir, Bjelovar) te amnestiran i otpušten iz vojske (9.8.1945.), ali uskraćeno mu je građansko pravo glasa do proljeća 1947. U jesen 1945. nastavio je studij i sudjelovao u nekoliko radnih akcija. Bio je uključen u ekipu Ministarstva šumarstva NRH za poslove inventarizacije šuma u Istri (1947.). Na prijedlog Fakulteta upućen je na istraživanje i kartiranje vegetacije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (1.7.1948.). Otad je kao suradnik prof. dr. Ive Horvata, u Zavodu za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao (do 1.3.1952.) u svim fitocenološkim istraživanjima, kartiranjima raslinstva i s tim povezanim laboratorijskim poslovima. Diplomirao je na šumarskom (biološko-ekološkom) odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta 6.5.1950. U ljetu iste godine sudjeluje u vegetacijskom istraživanju i kartiranju Bjelašnice, pod vodstvom prof. dr. P. Fukareka, koji mu je ponudio i mjesto asistenta na Š.F. u Sarajevu. U državnu službu nastupio je u Odjelu za zaštitu prirodnih rijetkosti Konzervatorskog zavoda NRH u Zagrebu (1.3.1952.). Na položaju konzervatora prirode bavio se tri godine samostalno problematikom zaštite prirode, a osobito zadacima na osnutku i zaštiti prirodnih rezervata (proglašenje Risnjaka narodnim parkom, a lokaliteta Jankovac, Golubinjak, Japlenški vrh, Trakošćan i Medvednica kao park-šuma). Izradio je prvi opis raslinstva i njegove zaštite u nacionalnom parku Paklenica i sastavio detaljan plan vegetacijskih istraživanja i kartiranja u nacionalnom parku Plitvička jezera. Sudjelovao je pri osnutku narodnog parka Risnjak (1952.). u radu I. komisije za osnutak nacionalnog parka Mljet (1953.), na I. savjetovanju organa za zaštitu prirode FNRJ (Beograd) i na I. kongresu biologa Jugoslavije (Zagreb). Zbog spora oko zaštite slapova Krke neopravdano mu je dan otkaz (1954.). U Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu primljen je za samostalnoga suradnika i sefa Odsjeka za fitocenologiju (1.3.1955.). Tijekom službe u Institutu surađivao je, kao fitocenolog, u obradi mnogih znanstvenih i stručno-operativnih zadataka različitih institutskih sektora i sudjelovao u mnogim terenskim istraživanjima (Istra, dinarski krš). Obavio je sve tehničke poslove za tisak vegetacijskih studija i karata botaničara I. Horvata (sekcije Sušak 2a, 2c, lb, Id) i S. Horvatića (otok Pag), pa su 1962. i 1963. završene dvije vrlo zapažene prirodoznanstvene edicije. Na poziv Komore i Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo NR Crne Gore proučavao je šumsku vegetaciju u jugozapadnim crnogorskim krajevima te je izradio prve suvremene pregledne karte šumskih zajednica tih predjela, a 1960. bilo mu je povjereno rukovodstvo i provedba tipološkog istraživanja šumske vegetacije u toj republici. Bilo mu je predloženo mjesto direktora Stanice za unapređenje šumarstva NR Crne Gore (u osnutku). Kao stalni vanjski suradnik Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, posvetio se pripremama za izradu "Vegetacijske karte Jugoslavije s privrednim tumačem" (1961.-65.). Bio je izabran za nositelja radova u Hrvatskoj i Crnoj Gori te za tajnika Komisije za koordinaciju rada na izradi spomenute karte pri Saveznom fondu za naučni rad u Beogradu. Na osnovi službeno objavljenog natječaja bio mu je 1963. g. predložen prijelaz u Institut za botaniku Sveučilišta za rukovoditelja istraživanja i kartiranja te izradu Vegetacijske karte Hrvatske. Godine 1958. predložio je obradu teme "Tipološko istraživanje i kartiranje šuma i šumskih staništa Hrvatske" koja je prihvaćena (1961.) i uvrštena u redovit institutski plan rada. Temu su prihvatile sve nadležne institucije pa su započeta suvremena istraživanja tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj i u ostalim ondašnjim republikama. Kao osnivač i prvi rukovodilac novog Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma unutar Instituta za šumarska istraživanja Š.F. Sveučilišta u Zagrebu razvio je do 1968. g. poredbena tipološka istraživanja i kartiranja do tada najvišeg mogućega stupnja. Za potrebe sistematskih tipoloških radova organizirao je izradu geološko - litoloških opisa i karata te poredbena fitocenološke - pedološka istraživanja i kartiranja u različitim vegetacijskim područjima Hrvatske. Nastavio je još 1956. uspostavljenu suradnju s Republičkim hidrometeorološkim zavodom NRH zbog komparativnih vegetacijsko-klimatoloških studija. U suradnji sa šumskim gospodarstvima i RHMZ-om odabire reprezentativne lokalitete i obavlja pripreme i nabavke instrumenata za osnutak naših prvih silvometeoroloških postaja (Jankovac, Voćin, Moslavačka gora, Japetić, Jastrebarsko, Čorkova uvala, Velika Poljana i dr.) te triju postaja osnovne mreže RHMZ-a (licka Plješevica, Brezovo Polje, Učka-hotel). Nabavio je i šest garnitura meteoroloških instrumenata i proveo naša prva poredbena sezonska mikroklimatska istraživanja u različitim fitocenozama okoliša Zavižana, doline Mirne i Velike Poljane u nacionalnom parku Plitvička jezera. Kasnije (1963.-72.) organizira od lipnja do listopada, svakodnevno mjerenje apsolutnih minimalnih temperatura zraka pri tlu, a potom (1979.-88.) pentadna mjerenja snježnog pokrivača u nekoliko tipičnih pretplaninskih biljnih zajednica u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu. Uz redovite tipološke radove inicira i provodi "Određivanje i kartiranje regionalnih i glavnih lokalnih ekološko - gospodarskih tipova šuma" na području tadašnjih šumskih gospodarstava Delnice, Senj, Gospić i Ogulin. U tom zadatku velik dio kartiranja proveden je na osnovi fotointerpretacije aerosnimaka pojedinih predjela (u suradnji s Katedrom za geodeziju Š.F.). Za vrijeme rada u Šumarskom institutu brinuo se za stalno kompletiranje knjižnice, fototeke, filmoteke, topografskih karata te instrumenata i opreme za tipološka istraživanja. Započeo je osnivati institutski herbarij i uređivao kartoteku Centra za naučnu i stručnu dokumentaciju. Potaknuo je i otpočeo izdavati institutsko glasilo "Radovi" (1966.), a sastavio je i adresar srodnih znanstvenih ustanova i znanstvenika u zemlji i inozemstvu, zbog razmjene publikacija, iskustava i ostale suradnje. Bio je izabran za zamjenika direktora Instituta, predsjednika Upravnog odbora Instituta i za glavnog urednika glasila "Radovi". Zbog nesuglasica u Institutu prekinuo je radni odnos (30.11.1968.). Budući da mu je spriječena predviđena i obećana služba u Upravi nacionalnog parka Plitvička jezera, ostao je nezaposlen. Za vrijeme 13-godišnje službe u Šumarskom institutu položio je stručni šumarski ispit (1957.), završio seminar iz Šumarske pedologije (1956.) i aerofotogrametrije (1965.) na Š.F. Sudjelovao je na znanstvenim ekskurzijama i istraživanjima šumske vegetacije: s prof. dr. I. Horvatom i dr. F. Kušanom 40 dana u Poljskoj (1958.) i 25 dana u Grčkoj (1960.), a s dr. I. Horvatom i dr. Hansom Emom 25 dana u Makedoniji (1959.). Cijeli mjesec srpanj 1964. proveo je na pomno planiranom fitocenološko-tipološkom studijskom putovanju u ondašnjoj Čehoslovačkoj. Na poziv Poljske akademije nauka sudjelovao je kao ekspert na vegetacijskom istraživanju i kartiranju u Tatrama (1959.). Na poziv međunarodnog udruženja za vegetacijske znanosti održao je referat na simpoziju u Stolzenau (1959.). Odjel za geografiju Univerziteta Kanzas povjerio mu je obradu teritorija bivše SFRJ za sastav svjetske bibliografije vegetacijskih karata (1966). Sličan mu je prijedlog upućen za časopis "Ex-cerpta Botanica, Sectio B - Sociologica" u Stuttgartu. Na prijedlog Katedre za geodeziju Š.F. prisustvovao je Međunarodnom simpoziju o fotointerpretaciji u Delftu (1962.). Bio je izabran među sedmoricu uvodnih predavača iz područja vegetacijskog kartiranja na X. međunarodnom botaničkom kongresu u Edinburghu (1964.). Za međunarodni simpozij u Reinhardtsbrunnu (1967.) poslao je referat koji je objavljen u časopisu "Feddes Repertorium" u Berlinu (1968.). Nije mogao prihvatiti prijedloge za eksperta u Iranu i Pakistanu. U cilju primjene rezultata i spoznaja ekološko - fitocenoloških istraživanja izvan šumarske struke uspostavio je suradnju s nekoliko urbanističkih institucija (Urbanistički institut SRH, Croatiaplan, AR-59, Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta) prilikom izrade nekih regionalnih prostornih planova uređenja; s nekoliko projektnih organizacija u izradi planova melioracija slivova rijeka; s Republičkim zavodom za zaštitu prirode zbog očuvanja ili osnutka prirodnih rezervata i s medicinskim ustanovama (Zavod za talasoterapiju, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Razred za medicinske znanosti JAZU) u ekološkoj karakterizaciji nekih medicinski istraživanih lokaliteta. 29.3.1960. stekao je zvanje znanstvenoga suradnika (na prijedlog dr. I. Horvata, dr M. Anica i prof. ing. J. Šafara). 21.4.1969. Katedra za uzgajanje šuma Š.F. izabrala ga je za honorarnog predavača predmeta Šumarska fitocenologija, koju je nastavu obavljao do godine 1975. na Šumarskom fakultetu. 18.12.1970. obranio je doktorsku disertaciju "Šumskovegetacijska područja i njihovi klimatski odnosi kao osnova za regionalnu tipološku klasifikaciju šuma u Hrvatskoj", koju je, nešto proširenu, objavila JAZU u ediciji "Acta biologica VII/1, Prirodoslovna istraživanja 41" pod naslovom "Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj" (1975.). Zvanje naslovnog docenta stekao je na temelju habilitacijskog predavanja održanog 28.1.1972. i habilitacijske rasprave "Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu". Krajem 1971. g. sudjelovao je na fakultetskoj ekskurziji u Engleskoj, a na poziv Urbanističkog saveza Hrvatske održao je koreferat na savjetovanju o aktualnim pitanjima prostornog planiranja (Zadar 1971.). Naredne godine sudjelovao je s referatom na XI. međunarodnom sastanku za alpsku meteorologiju, a 1976. g. na XVI. svjetskom kongresu IUFRO u Norveškoj, gdje prilaže referalnu studiju "The Mirna river valley and Motovun forest in Istria (Croatia)". Na temelju odluka Vijeća nastavnika Š.F. (12.11.1973. i 1.6.1974.) povjerena su mu predavanja iz predmeta meteorologija i klimatologija. Od 7.6.1976. postavljen je za izvanrednog profesora iz toga predmeta. Od 1977.-78. školske godine prihvaćen je njegov prijedlog da kolegij nosi naziv fitološka bioklimatologija. Na internom fakultetskom natječaju natjecao se za nastavnika iz predmeta parkiranje i ozelenjavanje. Na njegov prijedlog u redovitu nastavu 1980.-81. uvrštena je problematika iz zaštite prirode i čovjekove životne okolice i povjerena mu je nastava iz tog novog predmeta pod naslovom zaštita prirode. Na poslijediplomskom studiju za specijalizaciju povjerena mu je u području "Zaštita prirode" funkcija voditelja i nastavnika za predmete povijest, sadržaj i cilj zaštite prirode te zaštita biljnoga svijeta, a unutar područja "Ekologija šuma i čovjekov okoliš" nastava iz predmeta fitološka bioklimatologija. U različitoj postdiplomskoj nastavi bilo mu je povjereno nekoliko kolegija. Od 1969. na FPZ (znanstveno područje "Oblikovanje pejzaža", predmeti: bioekološki elementi pejzaža i zaštita prirode); od 1971. do 1979. g. na Š.F. (znanstveno područje "Silvikultura", predmet fitocenološki osnovi i tipologija šuma, a u znanstvenom području "Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata", predmet vegetacija kao element prostornog planiranja i korištenja te problemi zaštite prirode i njezinog korištenja) i 1974. na Arhitektonskom fakultetu (znanstveno područje "Urbanizam i prostorno planiranje", predmet vegetacija kao element prostornog planiranja). Vijeće nastavnika Š.F. biralo ga je u razne komisije: za ocjenu doktorske disertacije, magistarskih i diplomskih radova i za izbor nastavnika. Obavljao je i dužnosti tajnika Komisije za postdiplomsku nastavu Š.F., a od 1974. član je Komisije za fakultetsku izdavačku djelatnost. Bio je i član raznih komisija i radnih grupa za izradu nastavnih planova i programa Š.F.. Znanstveno-nastavno vijeće Š.F. na sjednici 19.2.1980. g. unaprijedilo ga je za redovitog profesora. Zbog nezadovoljstva s odnosom Fakulteta prema njemu 1985. godine otišao je u prijevremenu (starosnu) mirovinu. Gledajući u cjelini, vrlo aktivnu i samoprijegornu znanstveno - stručnu životnu djelatnost S. Bertović je razvio u nekoliko zapaženih područja, a to su: fitocenološka istraživanja i kartiranja raslinstva, zaštita prirode i čovjekova životna okoliša, tipološko istraživanje šuma, bioklimatološka istraživanja, ekološki opisi u urbanističkim planovima prostornog uređenja i korištenja, sveučilišna nastava i suradništvo u različitim časopisima, enciklopedijama, zbornicima i ostalim publikacijama. Dr. sc. S. Bertović bio je član mnogih stručnih i društvenih ustanova i organizacija. Navodimo važnije: Radna grupa za tipologiju šuma i staništa pri Savjetu za naučni rad SR Hrvatske, Komisija za šumsko sjemenarstvo pri Republičkom sekretarijatu za privredu SRH, Komisija za naučni rad u Savezu inženjera i tehničara SR Hrvatske, Naučni stručni kolektiv Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, Komisija za koordinaciju rada u izradi Vegetacijske karte Jugoslavije s privrednim tumačem, Komisija za predlaganje stručnih mjera i nadzor u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu, Savjet za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju pri JAZU, Upravni odbor Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Upravni odbor Urbanističkog društva grada Zagreba, Internacionalna grupa za istraživanje bioklimatskih prilika u medicinskoj i biljnoj ekologiji (Opatija). Union Internationale pour la Protection de la Nature (Bruxelles, Gland), Internationale Vereinigung ftir Ve-getationskunde (Stolzenau, Toden-mann tiber Rinteln), Floristisch-Sociologischen Arbeitsgemeinschafts e. V. (Stuttgart), Station Internationale de Phvtosociologie (Bai-lleul), Verein für Forstliche Standortskunde und Forstpflanzenzüchtung e. V. (Stuttgart, Freiburg i. Brg.), Internationale Verband f orst-licher Forschungsanstalten-IUFRO, Bundesforschungsanstalt für Na-turschutz und LandschaftsOkolo-gie-Projekt Vegetationskarte Eu-ropas (Bonn-Bad Godesberg), Forstliche Bundesversuchsanstalt-Aus-senstelle für subalpine Waldfor-schung (Innsbruck), Arktisch - Al-piner Garten (Karl Marx - Stadt). Hrvatsko šumarsko društvo, Savez inženjera i tehničara Jugoslavije, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Društvo konzervatorskih radnika SFRJ, Hrvatsko hortikulturno društvo, Društvo sveučilišnih nastavnika, Matica hrvatska, Planinarska društva "Velebit" i "Željezničar", Društvo Hrvatski domobran u Zagrebu. Za nesebičan i svestran rad primio je nekoliko zapaženih nagrada i priznanja. Pripomenut Ćemo znakovitije: Novčanom nagradom za višegodišnji rad na vegeta-cijskom kartiranju u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju s prof. dr. I. Horvatom nagrađen je 1956. godine. Priznanje za poseban i dugogodišnji doprinos razvoju i unapređenju hidrometeorološke službe SR Hrvatske, u povodu proslave 30 godina rada toga Zavoda (1947.-77.) primio je u Zagrebu 1977. Uslijedila je zahvala za doprinos spomeničkoj zaštiti i razvoju ustanove dvora Trakošćan, u povodu 25. obljetnice postojanja -Trakošćan 1979. Godine 1983. primio je priznanje sa srebrnom plaketom za doprinos na unapređenju i razvoju nacionalnog parka Risnjak, u povodu 30 godina postojanja. Godine 1985. primio je u Zagrebu počasnu diplomu Š.F. u znak zahvalnosti i priznanja za doprinos razvoju Š.F. u obrazovanju visoko stručnih kadrova i znanstvenih djelatnika, za uspjehe postignute u znanstvenom radu, za doprinose razvoju svestrane suradnje i ugleda Š.F. u našoj zemlji i inozemstvu, za doprinose razvoju šumarstva i prerade drva - u povodu 125. godišnjice šumarske nastave i znanstvenog rada. Diplomu za sudjelovanje u proslavi velikog jubileja školstva Ravne Gore (1786.-1986.) primio je 1986. u Ravnoj Gori. Iste godine primio je u Jastrebarskom plaketu za uspješnu suradnju i značajan doprinos znanstvenoistraživačkom i stručnom radu u šumarstvu SR Hrvatske, u povodu 40. obljetnice djelovanja S. I. Jastrebarsko. Priznanje za uspješnu dugogodišnju suradnju, u povodu obilježavanja 40. obljetnice (1947.-87.) Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske primio je u Zagrebu 1987. godine. |