![]() |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
![]() Sin Mihaela i Zlate r. Pirker. Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovno i srednje školovanje završio je u Osijeku. Maturirao je na gimnaziji u Osijeku 1959. g. Šumarstvo je studirao uz redovan radni odnos na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1972. g. Magistrirao je 1979. g. na istom fakultetu iz oblasti biotehničkih znanosti s radom pod naslovom Kariotip iz endosperma crnog i običnog bora (mentor: prof. dr. sc. Mirko Vidaković). Godine 1986. obranio je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu disertaciju pod naslovom Kariotipovi nekih borova podsekcije Sylvestres. Oblast biotehničkih znanosti, područje šumarstva, (mentor: prof. dr. sc. Mirko Vidaković). Službovanje: Od 1.3.1961. tehnički je suradnik na Katedri za Šumarsku genetiku i dendrologiju na Š.F. u Zagrebu. Od 1.7.1973. stručni je suradnik na istoj Katedri. Od 17.7.1981. znanstveni je asistent za predmet dendrologija na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Za docenta je izabran 27.3.1987. za predmet dendrologija na istom fakultetu. Od 26.4.1990. g. izvanredni je sveučilišni profesor za dendrologiju na Š.F., a od 1.8.1992. redovni je sveučilišni profesor za dendrologiju na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Nastavna djelatnost: Izvodi dodiplomsku nastavu iz predmeta dendrologija na Š.F. u Zagrebu. Od 1.10.1989. do 30.9.1991. honorarni je nastavnik za predmet rasadničarstvo s dendrologijom na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izvodi poslijediplomsku nastavu iz predmeta hortikulturna dendrologija iz znanstvenog područja "Oblikovanje parkova i prirodnih rekreacijskih objekata" na Šumarskom odjelu Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Izvodi poslijediplomsku nastavu iz predmeta citologija i citogenetika iz znanstvenog područja "Oplemenjivanje šumskog drveća" na Šumarskom odjelu Š.F. u Zagrebu. U razdoblju do 1995. g. bio je mentor desetak diplomskih radova, a član u dvadesetak povjerenstava za diplomski rad. Mentor je trojici studenata koji su primili rektorovu nagradu. Bio je član u povjerenstvima za doktorate, magistarske radove i mentor dvojici kandidata za izradu magistarskog rada na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu, član je habilitacijskog povjerenstva s obvezom pisanja izvješća o uvjetima za izbor u vise zvanje na Karl. Franzens-Sveučilištu u Grazu, Austrija. Kao nastavnik u Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju izrađuje i održava dendrološku zbirku dijapozitiva za nastavne potrebe, a mnogobrojne kolor i crno-bijele fotografije izradio je za ilustracije u knjizi M. Vidakovića: četinjače - morfologija i varijabilnost (I. izdanje 1982. g. i II. izdanje 1993. g. na hrvatskom jeziku) i knjizi Conifers - Morpho-logy and Variation (izdanje 1991. g. na engleskom jeziku). Znanstvena djelatnost: Prof. dr. sc. Želimir Borzan bio je voditelj znanstvenih projekata i to: "Dendroflora u funkciji urbanog šumarstva", projekt br. 4-04-029 financiran od Ministarstva znanosti i tehnologije R. Hrvatske; "Istraživanje prirodnih mutacija drvenastih vrsta za potrebe urbanog šumarstva", zadatak financiran od strane Javnog poduzeća Hrvatske šume, a posredstvom Zavoda za istraživanja Š.F. Sveučilišta u Zagrebu; "Oplemenjivanje četinjača", zadatak financiran od strane Javnog poduzeća Hrvatske šume, a putem Zavoda za istraživanja Š.F. u Zagrebu. Sudjeluje u istraživanjima koja se provode u Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju Š.F. Sveučilišta u Zagrebu, putem Zavoda za istraživanja u šumarstvu. Rezultate tih istraživanja publicira u znanstvenoj i stručnoj periodici i prezentira kao dijelove izvještaja o istraživanjima Zavoda po zadacima. Od 1967. do 1985. sudjeluje na tzv. američkim temama, projektima financiranim od Jugoslavensko - američkog odbora za znanstveno - tehničku suradnju: "Djelovanje zračenog polena na fiziologiju rasta" u trajanju od pet godina; "Utjecaj mikrookoline na inkompatibilnost vrsta kod tvrdih borova" u trajanju od tri godine; "Faktori inkompatibilnosti između crnog i običnog bora i mogućnosti masovne proizvodnje njihovih hi brida" u trajanju od pet godina; i od 1986.-1990. u novom takvom projektu pod naslovom: "Oplemenjivanje šumskog drveća". Sudjeluje u istraživanjima koja se provode u Zavodu za Šumsku genetiku i dendrologiju iz oplemenjivanja šumskog drveća, osobito borova, te samostalno razvija istraživačku djelatnost koja se može podijeliti u nekoliko tematskih područja: 1. Međuvrsna hibridizacija dvoigličavih borova i analiza uspijevanja hibridnih biljaka, 2. Laboratorijska istraživanja u cilju rješavanja problema inkompatibilnosti crnog i običnog bora, 3. Citotaksonomska i citogenetička istraživanja golosjemenjača, 4. Problematika klonskog šumarstva, 5. Rendgenografija sjemena šumskih vrsta drveća, 6. Proizvodnja novih kultivara drveća i grmlja za potrebe urbanog šumarstva, 7. Cijepljenje listača. Angažiran je u fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima bilo u sklopu timskog rada ili samostalno. U citološkim, fundamentalnim istraživanjima kromosoma borova uspješno je primijenio nove metode rada i originalno pristupio u postavljanju i rješavanju znanstvene problematike. U posljednje vrijeme osobito je aktivan u hortikulturnoj dendrologiji u cilju dobivanja novih hortikulturnih kultivara i na istraživanjima unapređivanja rasadničarske proizvodnje za potrebe urbanog šumarstva. Održava brojne kontakte sa znanstvenicima u svijetu, osobito iz Austrije, Finske, SAD, Njemačke, Japana i Mađarske. U zemlji i inozemstvu održao je brojna predavanja na javnim skupovima, stručnim ili znanstvenim sastancima, simpozijima ili kongresima. Studijski boravci u inozemstvu i predavanja: U Finskoj boravi u dva navrata u ukupnom trajanju od 6,5 mjeseci, 1974. i 1977. g. u cilju usavršavanja iz područja genetike i dendrologije, na Odjelu za genetiku Šumarskog instituta Finske u Maisali kod prof. dr. sc. Max. Hagmana. U SAD boravi od 14. VI. do 8.8.1981. g. u Woosteru na Ohio Research and Development Center, Forest Service, kod prof. dr. sc. H. B. Kiebela i u Berkeleyu na University of California kod prof. dr. sc. W. J. Libbya na studijskom putovanju kao suradnik na projektu: "Factors of incopatibility between European black pine and Scots pine, and Possibi-lities of mass production of their hybrids". U Irskoj boravi od 11. do 17.2.1991. g., u Arboretumu John F. Kennedy u New Rossu, u Dublinu na Agricultural Research Institute i u Kilmacurragh Institute, kao gost dr. sc. Alistaira Pfeifera, "Coilte Teoranta", the Irish Forestry Board. U SAD boravi ponovno u vremenu od 8. do 24.3.1991. g. Posjećuje Secrest Ar-boretum u Woosteru, Ohio, potom The Universitv of Tennesse u Knoxvilleu. Na sveučilištima u SAD održao je dva predavanja: O istraživanjima inkompatibilnosti borova i citološkoj problematici u Berkeleyu, University of California, 1981. g. O strojnom cijepljenju hrastova u Knoxvilleu, The Univer-sity of Tennessee, 1991. g. na poziv prof. dr. sc. Scotta Schlarbauma. U Irskoj je u Dublinu 1991. g. održao na Agricultural Research Institute predavanje o selekciji varijegiranih hrastova i njihovom vegetativnom razmnožavanju za potrebe urbanog šumarstva. U Njemačkoj je 1993. g. na Lehrstuhl ftir Forstbotanik Ludwig - Maximili-ans Sveučilišta u Freisingu, održao predavanje o istraživanjima koja se provode u Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju Š.F. u Zagrebu. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu: Od 1974. g. aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Glavni je organizator međunarodnoga citogenetičkog znanstvenoga skupa održanog na Brijunima od 8. do 11.9.1993. pod nazivom: IUFRO Cytogenetics "Working Partv 82. 04-08 Symposium. Suorganizator je stručnog seminara održanog 12.6.1987. g. u Zagrebu pod naslovom "Njega i zaštita drveća u naseljenim prostorima", na kojima su izlagali eminentni stručnjaci iz SR Njemačke i demonstrirali tehniku rada iz kirurgije drveća. Na XX. svjetskom IUFRO kongresu 1995. g. u Tampereu, Finska, predsjedava izlaganjima u okviru citogenetičke sekcije i vodi poslovni sastanak sekcije. U zemlji je sudjelovao na 15 znanstvenih skupova, a od toga su četiri bila međunarodnog karaktera. U inozemstvu je sudjelovao na devet znanstvenih skupova. Godine 1974. sudjelovao je u Nij-megenu, u Nizozemskoj, na znanstvenom skupu o oplodnji kod višeg bilja; u Zagrebu na V. jugoslavensko - poljskom simpoziju o primjeni radioaktivnih izotopa i ionizirajućeg zračenja; u Sarajevu u povodu proslave 25. godišnjice Šumarskog Fakulteta. God. 1976. sudjeluje na I. kongresu genetičara Jugoslavije u Dubrovniku; u Brnu, Čehoslovačka, u radu savjetovanja "Čovjek i biosfera"; na XVI. IUFRO svjetskom kongresu u Oslu. God. 1977. sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o kromosomima u Helsinkiju i na seminaru iz šumarske genetike u Zagrebu. God. 1979. sudjelovao je na I. znanstvenom sastanku Hrvatskoga genetičkog društva u Osijeku. 1981. g. sudjelovao je na I. kongresu biologa Hrvatske u Poreču. 1984. g. sudjelovao je na seminaru Sekcije asistenata Š.F. održanom u Velikoj kod Požege, te u Wageningenu, Nizozemska, na VIII. međunarodnom simpoziju o generativnom razmnožavanju višeg bilja. Naredne, 1985. g. sudjelovao je na simpoziju održanom na Rabu; zatim na savjetovanju povodom proslave 125. godišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj u Zagrebu, te na sastanku Jugoslavenske sekcije za genetiku i oplemenjivanje drveća u Beogradu. 1986. bio je u Zagrebu na V. seminaru Jug. društva za fiziologiju biljaka i na XVIII. svjetskom IUFRO kongresu u Ljubljani. God. 1987. sudjelovao je u Zagrebu na seminaru iz kirurgije drveća. Također je sudionik na savjetovanju održanom u Drveniku u organizaciji Š.F. u Zagrebu, 1988. i na sastanku Društva inženjera i tehničara šumarstva Slavonske Požege. 1990. g. bio je na znanstvenom savjetovanju o zelenilu grada Zagreba i na XIX. IUFRO svjetskom kongresu u Montrealu. 1991. sudjelovao je na međunarodnom znanstvenom IUFRO simpoziju "Genetika hrastova", održanom u Arboretumu National des Barres, Francuska. 1992. sudjeluje na međunarodnom znanstvenom skupu "Selekcija i oplemenjivanje drvenastih ornamentalnih vrsta" u Angersu, Francuska i na savjetovanju o istraživanjima u šumarstvu održanom na Brijunima. Uslijedilo je sudjelovanje na međunarodnom citogenetičkom IUFRO simpoziju na Brijunima -1993. g., a 1994. g. u Budimpešti sudjeluje na simpoziju u povodu proslave 100. obljetnice Buda arboretuma. 1995. god. sudjelovao je na XX. IUFRO svjetskom kongresu u Tampereu, Finska. Nagrade, članstva, počasti, priznanja i društvena djelatnost: Prof. dr. sc. Želimir Borzan bio je prodekan Šumarskog odjela Š.F. sveučilišta u Zagrebu u škol. god. 1990.-91. i 1991.-92. Dopredsjednik je citogenetičke sekcije 82. 04-08 IUFRO organizacije. Bio je član Upravnog odbora Javnog poduzeća "Zrinjevac" od 1990. do 1995. g. član je Hrvatskog biološkog društva, Hrvatskog društva biljnih fiziologa i Hrvatskog genetičkog društva, kojemu je u mandatu 1980. g. bio tajnik, a 1988. član Predsjedništva. Član je Hrvatskoga šumarskog društva. Bio je dugogodišnji tehnički urednik znanstvenih časopisa "Glasnik za šumske pokuse" (izdaje Š.F. u Zagrebu) i "Anali za šumarstvo" (izdaje HAZU). Sudjeluje u radu upravnih organa Š.F. u Zagrebu, a sudjelovao je i u radu upravnih struktura na razini mjesne zajednice i općine. Bio je član Savjeta Fakulteta, predsjednik izborne komisije i član drugih komisija Š.F. Bio je član delegacije Vijeća udruženog rada općine Maksimir, član Predsjedništva SIZ-a odmora i rekreacije općine Maksimir i član delegacije mjesne zajednice Novi Retkovac, općine Dubrava. Od društveno-političkih organizacija bio je član SSRNH i SSJ, a sada je član Nezavisnih sindikata Hrvatske. Za ratnih zbivanja na tlu R. Hrvatske dobrovoljno se prijavio za pratitelja promatrača EZ, te tijekom veljače 1.3.1992. g. sudjelovao kao prevodilac u misijama na novogradiškom ratištu. |