 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Pučku školu završio je u rodnom mjestu, a srednju školu polazio je u II. muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu, na kojoj maturira 1928.g. Budući da je od djetinjstva zavolio šume i prirodu, upisuje studij šumarstva na gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 6.2.1934. Svoj radni vijek otpočeo je 1934.g. u Baranji, u beljskim lovištima koje je od velmože E.F. Ho-hentzolerna poslije prvog svjetskog rata preuzeo Beli dvor Kraljevine Jugoslavije. Prve tri godine bio je učenikom poznatog stručnjaka za uzgoj jelenske divljaci Kolomana Šalera. G. 1938.g. premješten je za upravitelja Šumarije Zavalje kraj Bihaća, otočke imovne općine. Rat ga odvaja od šumarstva i lovstva. Slijedi mobilizacija i dugogodišnje zarobljeništvo u Njemačkoj. Poslije rata, 1945. dobiva radno mjesto u Korenici, a zatim u Raiću, Okučanima i Staroj Gradiški. 1947.g. prima dužnost upravitelja Šumarije Velika kraj Požege, a 1949. prelazi u drvnu industriju u Vojnić, a zatim u Slavonsku Požegu, gdje 1951. postaje prvim upraviteljem nove šumarije. G. 1955. odlazi u Bosnu, najprije u Š.G. Tuzla, a potom u Prijedor za "prvog inženjera" uzgajanja šuma. Na zamolbu direktora Š.G. Delnice ing. Chylak dolazi u Delnice gdje prima dužnost tehničkog direktora Gospodarstva. Tu njegovo veliko iskustvo dolazi do punog izražaja. Za ime inž. Chylaka vezani su za goranske prilike izuzetno veliki zahvati na rekonstrukciji panjače u Pintarici kraj Gerova, počeci eksploatacije >mrtvog kapitala< u do tad neotvorenim šumama risnjačkog, platačkog masiva, procvat sporednih šumskih djelatnosti, osnivanje fazanerije u Ćunskom i podizanje ograđenog uzgajališta za muflone i jelene lopatare u Punta Križa na otocima Cresu i Lošinju... Svoja stručna znanja prenosio je na mlađe kolege i putem pisane rijeci te kroz nastavu na Srednjoj šumarskoj školi u Delnicama. Brojne napise o ugljenjarenju, racionalnom korišćenju šumskih prometala, pošumljavanju goleti i dr. Objavio je u informatoru >Drvosječa<, a napise iz lovne privrede u zagrebačkom >Lovačkom vjesniku^ I nakon umirovljenja 1972.g. bio je aktivan i zanimao se kako rade oni koji su nastavili njegovo djelo. |