 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Sin Nikole i Ivane r. Soldić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji turističkog djelatnika. Hrvatski rodoljub P. Đurasović potječe iz Hercegovine. Obitelj njegova oca Nikole napustila je 1943. g. Koteze i preselila se u Trebimlje, rodno mjesto njegove majke, a 1943. dolazi u Dubrovnik na imanje grofice Attems po njenom pozivu, kod koje je od 1936. g. u vili Solitudo (ljetnikovac Gundulić - Ghetaldi) služila njegova tetka Nika. Obitelj njegova oca naseljava se prvo na predjelu Forteca na Babinu Kuku, a potom se izbjeglička obitelj preselila u ljetnikovac Solitudo, odakle prelazi u gospodarsku zgradu - staru mlinicu Gundulića u uvalici Solitudo, zbog bolje povezanosti sa zemljom. Od 1946. do 1954. g. pohađa i završava osnovnu školu u Dubrovniku, na Lapadu, a gimnaziju od 1954. do 1958. također u Dubrovniku. Šumarstvo je upisao 1958. g. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1965. g. U struci, od 1968. do 1970. g. radi na otoku Lokrumu kao laborant, a od 1970. do 1971. g. kao asistent Biološkog instituta u Dubrovniku sa zadatkom unošenja egzotičnog drveća i grmlja. Od 1971. do 1975. g. radi na mjestu upravitelja N. P. Mljet i elan je Savjeta za zaštitu prirode Hrvatske. Radi na poslovima zaštite prirode. Učvršćuje upravu Nacionalnog parka, povećava broj radnika i razvija turističko - ugostiteljsku djelatnost. Proširuje se turistički kamp Vrbovica. čine se planovi za izgradnju turističkog centra na Pristaništu koje izrađuje Arhitektonski fakultet u Zagrebu, uz potporu Dubrovačke banke, ali promjenom lokacije planovi se nisu ostvarili. Ipak, poboljšava se sistem puteva, staza i skalinada od Pomene do Goveđara s Mljetskim jezerima. Proširuje se sustav protupožarnih prosjeka na cijelom području Nac. parka. Ing. Đurasović 1972. g. polaze stručni ispit iz oblasti kulture i stječe zvanje konzervatora zaštite spomenika kulture. Od 1975. g. (već dvadeset godina) do danas djeluje na mjestu upravitelja Arboretuma Trsteno, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, gdje radi na unošenju egzotičnog drveća, grmlja i drugog bilja, izrađuje planove i programe Arboretuma i neposredno rukovodi radom Arboretuma. Poslijediplomski studij studirao je na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno područje oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Izradio je i obranio magistarski rad pod naslovom "Stanje i perspektiva zaštite prirode u Dubrovniku i okolici 1984. godine". Služi se engleskim i njemačkim jezikom. 1991. i 1992. g. Srbi i Crnogorci s Jugoslavenskom armijom popalili su i opljačkali Arboretum. Izgorjelo je 80 posto vegetacije Arboretuma i rasadnici s vise od trideset tisuća stabala i sadnica. Stradalo je i oko deset posto ukupnog broja vrsta stare zbirke egzotičnog drveća i grmlja i vise od 200 vrsta mladih egzota. Stradale su i građevine: do temelja je izgorio stari glorijet-paviljon ispred ljetnikovca Gučetić, stara kuća-stan čuvara i staklenik, a ljetnikovac Gučetić je oštećen. Mr. sc. ing. Đurasović radi na obnovi Arboretuma; dobiva veliku pomoć u traktorima, strojevima i vrtlarskim alatima iz Caena u Normandiji u Francuskoj. God. 1993. obnavlja uz pomoć donatora staklenik za introdukciju i proizvodnju bilja, 1994. g. obnavlja stari glorijet-paviljon ispred ljetnikovca Gučetić, a 1995. g. krov ljetnikovca Gučetić u Trstenom. Prirodnu vegetaciju i kulture obnavlja prirodnim putem ili na umjetni način. Zbirka egzotičnog drveća i grmlja obnavlja se međunarodnom razmjenom sjemenja s različitim arboretumima, botaničkim vrtovima, parkovima s vise od 30 država. G. 1993. uzgojeno je u Arboretumu 130 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, a neke od tih egzota već su posađene u Arboretumu. Ali, bit Će potrebno oko 80 godina da se od posljedica srpske agresije i okupacije Arboretuma obnove stare prirodne sume i podignu egzote, te osnovna vegetacija Arboretuma Trsteno vrati u prvobitno stanje. U analima Arboretuma bit Će zlatnim slovima upisano ime njegovoga dugogodišnjeg upravitelja mr. sc. dipl. ing. šumarstva Petra Đurasovića. |