 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Rođen je u češkoj, a od djetinjstva je u Hrvatskoj. U Bjelovaru polazi pučku školu i završava šest razreda gimnazije. Kao sin šumarnika, Hajeka Bogoslava starijeg, upravitelja Križevačke imovne općine u Bjelovaru od 1875. do 1901. g., zavolio je prirodu i želja za šumarskom strukom dovodi ga u Križevce, gdje je na Gospodarsko-šum, učilištu završio šumarstvo 1886. Nakon završenoga školovanja stupio je u službu kao šumarski vježbenik kod Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru i u tom je svojstvu ostao do kraja 1887. Tada je dekretom Zemaljske vlade u Zagrebu imenovan šumarskim vježbenikom I. Banske imovne općine u Glini, gdje je proveo omeđivanje suma te imovne općine koje do tada još nisu bile omeđene. Godine 1889. položio je u Zagrebu državni stručni ispit za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva. U studenome 1892. imenovan je protustavnikom Ogulinske imovne općine u Ogulinu, gdje ostaje do kraja travnja 1894. g., kada je dekretom Zemaljske vlade u Zagrebu imenovan šumarskim procjeniteljem kod Gospodarstvenoga ureda Novogradiške imovne općine u Novoj Gradiški. Tada dolazi do izražaja djelatnost B. Hajeka, ml. kao šumara - stručnjaka. Došavši u Novu Gradišku kao taksator, zatekao je manjkavosti u izradi gospodarskih osnova. Našao se pred zadatkom uređivanja velikog šum. gospodarstva. Neumornim radom dovršio je ranije započete gospodarske osnove, a proveo je i njihovu reviziju. Nastojao je provesti i reambulaciju međa. Kao taksator radio je i na katastru pravoužitnika imovne općine pa je proveo reviziju katastra. Njegovom je zaslugom izgrađena šumsko - industrijska željeznička pruga u sume "Babje gore", kojom je omogućena eksploatacija starih bukovih sastojina i podmirenje potreba pravoužitnika imovne općine za ogrjevom. Pruga je izgrađena u suradnji sa Šumarskom akademijom u Zagrebu. Taksatorske poslove vodio je do 1922. g. kad je imenovan šumarskim savjetnikom. Od tada obavlja poslove zamjenika upravitelja Gospodarstvenog ureda do 1925., kada je umirovljen. Napisao je i vise članaka i objavio ih u Šumarskom listu. Tako piše o odnosu tla i vegetacije u članku "Praktično ustanovljenje vrsti i sastava tla" (1892. )- Na trinaest vrsti tla, koje klasificira na principu fiziografskih svojstava, kemijskog i mineralnog sastava te sadržaja humusa, donosi popis biljnih vrsta, koje indiciraju određeni tip tla. G. 1897. piše o gospodarenju i upravi Novogradiške imov. općine. Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća šumari nastoje konstruirati sto preciznije instrumente za mjerenje promjera. S tim u svezi Hajek, B. ml. objavljuje članak "Tetivnica" (1900. ). Svojim člankom izazvao je polemičku raspravu u stručnom tisku. U svezi s tim kasnije je konstruirao svoju zaokružbenu promjerku koja je prozvana >Hajekova promjerka< (1920. ). O problemu zaokruživanja promjerke polemizirao je i s A. Levakovićem. Napisao je i članak o prihodnoj vrijednosti suma i prilog za sastavak šumsko - odštetnog cjenika (1918. ), a u članku iz 1919. daje prijedloge za "uređivanje šumarstva u Kraljevini SHS". Objavio je i nekoliko napisa o pravoužitničkim pitanjima. četrdeset i dvije godine bio je vrijedan član i suradnik Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, odnosno Jug. šumarskog udruženja. Bio je i osnivač prvog Sokolskog društva u Novoj Gradiški. |