 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Kći Ivana i Josipe r. Noršić. Hrvatica, katoličke vjere. Potječe iz obrtničke obitelji. Školovala se u Zagrebu. Osnovnu je školu završila 1948., a VI. žensku gimnaziju 1953. Studirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirala je škol. g. 1956.-57., a diplomirala je 1958. Na istom Fakultetu upisala je poslijediplomski studij i magistrirala 1979. g. iz biotehničkih znanosti -fitopatologija. Izradila je i obranila magistarski rad pod naslovom "Prilog poznavanju uzroka sušenja borovca (Pinus strobus L. ) na području Hrvatske s posebnim osvrtom na pojavu Verticicladiella procera Kendrick". Iz fitopatologije stekla je 24.1.1989. i doktorat, obranivši javno disertaciju pod naslovom "Istraživanje virulentnosti gljive Endothia parasitica (Murr/And. ) uzročnika raka kore pitomog kestena (Castanea sativa Mili. )". Zaposlena je u struci od 1959. Počela je radom u Sekciji za uređivanje suma u Novoj Gradiški, a zatim prelazi u Sisak. Nakon tri godine rada na uređivanju suma, dolazi 1962. g. u Zavod za četinjače u Jastrebarsko, gdje radi kao rukovoditelj rasadničke proizvodnje do 1966. Nakon toga prelazi u istraživački odjel za uzgoj i zaštitu. Najprije istražuje mogućnosti primjene herbicida u šumarstvu, a 1971. počinje raditi na problemima šumarske fitopatologije. U svezi s tom aktivnošću upisala je poslijediplomski studij i postigavši stupanj magistra znanosti, 18.2.1980. izabrana je u zvanje znanstveni asistent. Od tada radi u Odjelu za zaštitu suma na problemima herbologije i šumarske fitopatologije. Sama i timski rješava razne probleme kao sto su: - primjena herbicida u šumarstvu; u rasadnicima, kulturama i u sumi; - fumigacija i dezinfekcija tla i supstrata u rasadnicima; - problemi propadanja lipe, američkog borovca, crnog bora, pitomoga kestena, hrasta kitnjaka i drugih vrsta. Sudjelovala je u radu na američkom projektu o utjecaju pesticida na entomofaunu tla; sudjelovala je i u dijagnostičko-prognostičkoj službi i bila je prisutna kod mnogih akcija suzbijanja bolesti i štetnika šumskih vrsta drveća. Nakon stjecanja doktorata, odlukom Znanstveno - nastavnog vijeća Šum. fakulteta Sveuč, u Zagrebu izabrana je u znanstveno-istraživačko zvanje visi znanstveni suradnik u kojem svojstvu je radila u Odjelu za zaštitu suma Šumarskog instituta Jastrebarsko do odlaska u mirovinu 30.4.1994. Tijekom svog stručnog i znanstveno-istraživačkog rada M. Halambek dolazi do mnogih praktičnih rješenja koja su nasla primjenu u šumarskoj praksi. To se poglavito odnosi na primjenu herbicida i drugih pesticida u rasadnicima, kulturama i u sumi. Doprinos znanosti i šumarskoj praksi čine i istraživanja biotičkih uzročnika propadanja i sušenja pojedinih šumskih vrsta drveća: američkog borovca, pitomoga kestena, lipe i drugih vrsta listača i četinjača. Njenim su istraživanjima dane nove smjernice za buduće gospodarenje spomenutim vrstama. Tijekom rada. dr. sc. M. Halambek u stalnoj je svezi sa praksom. Rezultate istraživanja prezentira javnosti u pisanom obliku, putem izlaganja na savjetovanjima, seminarima i izravno na terenu. Bila je na studijskim boravcima u inozemstvu: 30 dana u Čehoslovačkoj (1964. ); u stručnom posjetu Institutu za Fitopatologiju u Firenzi i u Torinu u Italiji (1986. ); posjetila je Institut za istraživanja u šumarstvu u Birmensdorfu u Švicarskoj (1987. ) i (1989. ). Sudjelovala je na mnogim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu: Eberswal-de 1968., Zadar 1975., Upsala 1977., IUFRO radna grupa, Kassel 1978., München 1978., IUFRO radna grupa, Beč 1979., IUFRO radna grupa, Sarajevo 1980., Moskva 1985., Nan-cy 1985., Helsinki 1986., 18. IUFRO Kongres Ljubljana, kolovoz 1986., Novi Sad 1972., Crikvenica 1974., Kupari 1979., Našice 1973., Banja Koviljača 1979., Vrnjačka Banja 1983., Zadar 1983. Prisustvovala je godišnjim sastancima: savjetovanje o primjeni pesticida u Opatiji (1986, 1987, 1988, 1990. i 1991. ), u Poreču (1980. ), Portorožu (1980. ) i Kuparima (1980. ). Održavala je seminare iz područja zaštite suma: - za šumske radnike pri srednjoj Šumarskoj školi u Karlovcu, - za učenike srednje Šumarske škole u Karlovcu, - za šumarske inspektore, - za studente Šum. fakulteta u Zagrebu i Sarajevu, - za pojedina šumska gospodarstva po pozivu ili u organizaciji Šum. instituta Jastrebarsko. Dr. sc. M. Halambek bila je društveno aktivna: predsjednica Radničkog savjeta Instituta, Sindikata, predsjednica Znanstvenog vijeća istraživača u Šum. institutu, te član vise stručnih komisija. Za svoj rad primila je 1985. g. Povelju od Jug. Poljoprivredno-šumarskog centra Beograd. |