 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Već u srednjoj školi zanimao se za šumarsku struku, koju je nakon završene realke 1866. g. i odabrao. Od 1868. do 1871. g., kao redovit student, završio je šumarstvo na Visokoj šumarskoj i rudarskoj školi u Banskoj Šćavnici (Slovačka). Po završenom studiju, služio je kao dobrovoljac kod 5. ulanske pukovnije, a zatim 29.11.1872. stupio je u ugarsku državnu službu kao šumarski vježbenik kod šumarskog ravnateljstva u Marmarosszigetu u Mađarskoj 1873. Položio je visi državni ispit za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva. Privremena uprava šumarije u Kiralymezo-u povjerena mu je 1874., a 1876. g. imenovan je katastralnim šumarskim procjeniteljem. G. 1878. sudjelovao je kao poručnik i natporučnik u okupaciji Bosne. Njegovo napredovanje u službi nastavilo se tako sto je 1880. g. imenovan okružnim katastralnim šumarskim nadzornikom, a zatim 1881. središnjim nadšumarom kod ugarskoga Ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu. G. 1883. imenovan je ugarskim šumarskim nadzornikom za okružje Budimpešte i u tom je svojstvu djelovao 12 godina - do kraja 1894. kad mu je povjerena uprava Šumarskog ravnateljstva u Zagrebu. G. 1895. imenovan je članom središnjeg povjerenstva za otkup šumskih služnosti, a bio je mnogo godina i član povjerenstva Krajiške investicijske zaklade. Na dužnosti predstojnika Šumarskog ravnateljstva u Zagrebu nalazio se i 1913. g. i to od 1909. u statusu ministarskog savjetnika, a za to je mjesto stalno imenovan 1911. U gospodarenju Šumskog ravnateljstva u Zagrebu, koje je zapremalo 226. 000 rali na području četiri županije i kojemu je bilo podređeno 16 županija te Nadzorništvo za pošumljenje primorskoga krasa u Senju (osnovano 1878. ), uveo je mnoga poboljšanja. Ing. Havas zaslužan je za brzu provedbu segregacije državnog dobra Fužine. Njegovom su inicijativom bukove sastojine, dosljednom sadnjom hrastovog žira pretvorene u mješovite sastojine pa je tako buduća vrijednost tih suma povećana. Pošumljavanju primorskoga krasa u bivšoj Vojnoj krajini posvećivao je veliku pozornost. Povećao je prodaju drva i prihoda ne samo na području Ravnateljstva nego i u području Šumarskog ureda u Vinkovcima, gdje mu je povjerena uprava i nadzor nad prodajom prestarih hrastovih sastojina u Posavini, izdvojenih za Krajišku investicijsku zakladu. Postigao je intenzivnije iskorišćivanje i bolju prodaju bukovine, unatoč pomanjkanju cestovne mreže. Jačim iskorišćivanjem bukovine podigao se u krškim sumama jelov podmladak te je time osigurao znatno povećanje vrijednosti erarskih suma u budućnosti. Dao je znatno proširiti cestovnu mrežu u krškim sumama. Njegovom inicijativom ponovno su izmjerene i uređene državne sume sredogorja. Zaslužan je i za gradnju zgrade Šumarskog ravnateljstva u Zagrebu, (ugao današnje Katančićeve ulice i Strossmayerova trga, nasuprot hotelu "Palače"), koju je izgradio mađarski arhitekt Aleksandar Aigner, 1898. Brinuo se i za šumarsko osoblje. Nastojao je osigurati gradnju lugarskih stanova, a osoblje privremeno namješteno dobilo je stalno namještenje. O njegovoj skrbi govori podatak da su mu 14.6.1913. g. činovnici Ravnateljstva u Zagrebu, prigodom 40-godišnjice službovanja, iskazali počast, a ujedno i zahvalu na gotovo 20-godis-njem uspješnom upravnom i stručnom djelovanju na mjestu predstojnika Šumarskoga ravnateljstva. Prema nepotpunim podacima J. Havas je svoje službovanje završio u Ministarstvu poljoprivrede u Budimpešti. Za uspješan rad vise puta je odlikovan, nagrađivan i primao priznanja: 1897. prigodom Milenijske izložbe Kraljevine ugarske u Budimpešti, gdje je hrvatsko šumarstvo imalo poseban paviljon, izrečeno mu je priznanje; 1899. g. odlikovan je Redom željezne krune III. razreda; 1905. g. podijeljen mu je naslov ministarskog savjetnika; prigodom Pariške izložbe, izložbe u Londonu i Torinu te međunarodne izložbe lova u Beču, gdje je bio član prosudbenog povjerenstva, primio je priznanja. Bio je član utemeljitelj i dugogodišnji član Hrvatsko - slavonskoga šumarskog društva. Za vrijeme službovanja u Zagrebu djelovao je aktivno kao član, a zatim i kao potpredsjednik i član Upravnog odbora društva. Kao član posebnog odbora vodio je brigu oko nadzora i rukovođenja gradnjom Šumarskog doma i Muzeja. Naročito je zaslužan za upis članova u Društvo. |