![]() |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
![]() Pučku školu i gimnaziju završio je u Karlovcu, a šumarstvo na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je školske godine 1930.-31. U struci počeo je raditi 1.3.1935. g. u taksaciji Brodske imovne općine u Vinkovcima. Nakon nešto vise od godinu dana premješten je u Đurđevačku imovnu općinu za upravitelja Šumarije Novigrad Podravski. Potkraj 1940. godine premješten je za kotarskog šumarskog referenta u Karlovcu i na toj dužnosti ostaje do kraja listopada 1942. g. kad je postavljen za upravitelja Šumarije u Novoj Gradiški. Na toj dužnosti dočekao je i kraj drugog svjetskog rata, a tada su uslijedila mnoga premještanja: najprije je postavljen za upravitelja šumskih manipulacija u Okučanima i Donjem Rajiću. Već 1.1.1946. premješten je za upravitelja Manipulacije u Đurđenovcu; u studenom 1.12.1946. g. referent je u Zemaljskom šumskom poduzeću Hrvatske (ZEMŠUMPOH) u Karlovcu, a nakon toga do travnja 1947. kao šumarski referent u Kotarskom NOO u Karlovcu. Time njegova odiše ja nije završena. Slijede mjesta i dužnosti upravitelja Šumarije u Đurđevcu (do 30.8.1948.), zatim referada u ŠG "Garjevica" u Bjelovaru, a od 1.6.1949. mjesto sefa proizvodnje u ŠG "Kalnik" u Koprivnici. Od 1.9.1950. ponovo je u Bjelovaru. Najprije na dužnosti sefa proizvodnje u ŠG, a zatim od 1.6.1954. do 30.12.1955. na dužnosti šumarskog inspektora. Od 1.1.1956. opet je u ŠG u Sekciji za uređivanje suma gdje se zadržao samo do kraja veljače 1958. g. kad odlazi za šumarskog inspektora u Koprivnicu. Već 1.4.1960. prelazi u ŠG "Kalnik" u Križevcima za sefa plana. Na toj se dužnosti zadržao ipak četiri godine, ali od 1.2.1964. g. opet je u Bjelovaru na dužnosti referenta plana u S. G. "Mojica Birta". Već krajem srpnja odlazi u ŠG Karlovac i konačno kao sef plana ostaje na tom mjestu do umirovljenja 30.6.1974. Svoje umirovljeničke dane proveo je u Karlovcu gdje je i preminuo 7.10.1991. Resila ga je stručnost i marljivost u radu. Volio je rad u sumi, volio je sumu. Volio je i ljude, posebno mlade kolege koje je uvodio u rad. Bio je protivnik stihije i viših ciljeva u šumarstvu pa je dolazio u sukob s političarima. Sudjelovao je na mnogobrojnim stručnim skupovima, a mladima je ostao u sjecanju s društvenih izleta. Bio je član HŠD. Sa strukom i kolegama nije se rastajao ni nakon umirovljenja, dolazeći cesto iz Karlovca u Zagreb na poznate "šumarske četvrtke". |