 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Sin je Viktora i Olge r. Čop. Po nacionalnosti Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Otac mu je bio "ravnajući učitelj", a majka domaćica. Osnovnu školu završio je 1927., a II. mušku realnu gimnaziju 1935. g. u Zagrebu. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirao 1939. Šumarsku karijeru započeo je 1940.-1942. kao šumarski vježbenik u Odjelu za uređivanje šuma Banovine Hrvatske i NDH. Nakon položenoga državnog stručnog ispita za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva, kao privatni šumarski inženjer izabran je za upravitelja šuma Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga u Zagrebu (1943.-1945. ). Od 1945. do 1947 referent je u taksaciji Ministarstva šumarstva NR Hrvatske u Zagrebu, a poslije kao sef Planskog odsjeka. Na temelju natječaja izabran je 1947. g. za sveučilišnog asistenta na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu iz predmeta uređivanje šuma. Doktorat šumarskih znanosti iz područja uređivanje šuma stekao je 1951. g. na Šum. fakultetu u Zagrebu temeljem disertacije "Uređivanje šuma s oplodnom sječom". U šk. g. 1951/52. bio je na specijalizaciji u Francuskoj na L´ Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancyju kod profesora Leona Schaeffera. Godine 1953. habilitirao je na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu na temelju rasprave O Šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesini. Nakon toga izabran je za sveuč, docenta iz predmeta uređivanje šuma. Već 1956. g. izabran je za izvanrednog, a 1959. za redovitog sveučilišnog profesora. Bio je višegodišnji predstojnik Katedre za uređivanje šuma Šum. fakulteta u Zagrebu. Od 1956. bio je aktivan član Međunarodne unije šumarskih instituta (IUFRO), a od 1981.-1986. i član je Izvrsnog komiteta te organizacije. Prof. dr. sc. Dušan Klepac bio je delegat u Europskoj komisiji za šume FAO u Rimu na osmom (1956. ), devetom (1958. ), desetom (1959. ) i dvanaestom zasjedanju (Zürich, Geneva 1964. ). Tijekom 1964. i 1965. g. bio je dopredsjednik Europske komisije za šume FAO u Rimu. U kolovozu, rujnu 1.10.1960. boravio je u SAD u okviru programa tehničke pomoći, sudjelujući aktivno na V. svjetskom šumarskom kongresu u Seattlu SAD. Aktivno je također sudjelovao sa svojim referatima na svjetskim kongresima organizacije IUFRO u Oxfordu (1956. ), Beču (1961), Oslu (1976. ), Kyotu (1981. ) i Ljubljani (1986. ). Škol. g. 1959.-60. Dušan Klepac bio je prvi dekan novoosnovanog osamostaljenoga Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a izabran je za dekana i po drugi puta škol. g. 1973.-73. i 1973.-74. Prodekan je bio škol. g. 1960.-61. i 1968.-70. Dvije godine (1966. i 1967. ) radio je kao ekspert Ujedinjenih nacija u svojstvu gost - profesor i FAO ekspert za šumarstvo na Sveučilištu Chapingo u Meksiku, (Universidad Autonoma Chapingo, departamento de Bosques, Mexico). Predavao je četiri semestra predmet rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina (prvi semestar na engleskom i tri semestra na španjolskom jeziku). Osim redovite nastave predavao je uređivanje šuma i rast i prirast na poslijediplomskom koledžu na Sveučilištu u Chapingu (Mexico) gdje su pod njegovim rukovodstvom -kao mentorom - dvojica meksičkih šumarskih inženjera postigli znanstveni stupanj magistra šumarskih znanosti. Tijekom mjeseca rujna 1970. i 1977. g. održao je pet predavanja za postdiplomante Šumarskoga fakulteta u Padovi, a bio je gost — profesor na Sveučilištu u Potenzi (1988. ), te profesor na poslijediplomskom studiju za mediteransko šumarstvo u Chanii (Kreta) pri ICAMASU (1987., 1988. i 1990. ). Četiri godine (1975.-1978. ) vodio je Zavod za šumarska istraživanja Šum. fakulteta u Zagrebu. Bio je aktivan član Sekcije za uređivanje šuma Zajednice šumarskih fakulteta i šumarskih instituta bivše Jugoslavije, a 1976. i 1983. g. bio je predsjednikom te Sekcije. Na poziv Vlade SAD prof. dr. sc. Dušan Klepac, kao predstavnik Europske regije, znanstveno je surađivao na višeregionalnom projektu o zaštiti čovjekova okoliša, boraveći od 11. VI.-11.7.1978. u saveznim državama Virginiji, Zapadnoj Virginiji (University in Morgentown), Oregonu (U. S. Forest Service), Kaliforniji (San Francisco, Sierra Club), te Washingtonu D. C. (Institute of International Education) i New Yorku (United Nations). Prof. dr. sc. Dušan Klepac aktivno je djelovao kao član Međunarodnog centra za poslijediplomski studij poljoprivrede i šumarstva u Parizu. U organizaciji tog centra, održao je 1985. g. predavanje u Tunisu "Pinus halepen-sis in Dalmatie". Na seminaru u Venzone (Udine) imao je pozivni referat 1986. a u Talijanskoj nacionalnoj šumarskoj akademiji u Firenzi 1987. održao je predavanje "La silvicul-ture et l´amenagement des forets de chene pedoncule". Na poziv Sveučilišta u Gflttingenu održao je 1980. g. predavanje na tamošnjem Šumarskom fakultetu. Tijekom svog službovanja Klepac je bio na većem broju studijskih putovanja u gotovo svim europskim zemljama te u Sjevernoj i Latinskoj Americi, Japanu, jednom dijelu Azije i Afrike. Prof. dr. sc. Dušan Klepac je počasni član - osnivač Meksičke akademije šumarskih znanosti (2.8.1976.), dopisni član Akademije šumarskih znanosti Italije u Firenzi (3.12.1976.), izvanredni član JAZU u Zagrebu (11.6.1977.) i redoviti član HAZU od 1991. g., te gost — profesor Međunarodnog centra za poslijediplomsku nastavu u Parizu. D. Klepac bio je dvije godine predsjednik Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU (1983. i 1984. ), a od 8.11.1977. voditelj je Centra za znanstvena istraživanja JAZU i HAZU u Vinkovcima. Bio je član Savjeta NP "Plitvička jezera", član Uredništva Glasnika za šumske pokuse, Šumarskoga lista, Šumarske enciklopedije te glavni urednik monografije "Hrast lužnjak u Hrvatskoj". Na Šum. fakultetu, uz redovnu nastavu, bio je voditelj velikog broja znanstveno-istraživačkih zadataka i tema, voditelj poslijediplomske nastave iz uređivanja šuma; bio je predsjednik Izvrsnog odbora za nastavno - pokusne objekte, član izvrsnog odbora Zavoda za šumarska istraživanja, član Poslovodnog odbora Šum. fakulteta, predsjednik Sindikata (1954. ) i član Savjeta Poljoprivredno - šumarskoga fakulteta od 1956. do 1960. Član je Hrvatskoga šumarskoga društva, počasni član DIT-a i Ekološkog društva "Žumberak". Znanstveno - istraživački rad Akademik Klepac napisao je velik broj znanstvenih i stručnih radova iz područja uređivanja šuma te rasta i prirasta šumskih vrsta drveća. Objavio je u svemu 211 radova, tri knjige, jedan priručnik i veći broj saopćenja, prikaza, recenzija i si. Od toga je 101 originalan znanstveno - istraživački rad. Iz oblasti uređivanja šuma akademik Klepac objavio je 45 znanstvenih radova, a iz oblasti rasta i prirasta šumskih vrsta drveća i sastojina 36 znanstvenih radova, deset stručnih radova i dvije knjige. Svoje radove objavio je D. Klepac u znanstvenim i stručnim glasilima u zemlji (Anali za šumarstvo HAZU, Glasnik za šumske pokuse ŠF Zagreb, Šum. list i dr. ) i u znanstvenim edicijama u svijetu. U inozemstvu objavljeno mu je dvadeset radova (Italija, Francuska, Meksiko, Švedska, Njemačka, Japan i dr. ). Većinu je radova akademik Klepac objavio na hrvatskome jeziku, a 38 je radova napisao na stranim jezicima i to: na engleskom (15), francuskom (13), na španjolskom (6), na talijanskom (2) i na njemačkom (2). Njegovi su radovi pozitivno recenzirani u domaćim i svjetskim znanstvenim i stručnim glasilima. Znanstveni rad "Nekoliko formula za intenzitet sječe", Šum. list 1953., preveo je i objavio u cijelosti R. Rodrigez Cabalero pod naslovom Calculo de la intensidad de la Cortas, Boletin de Divulgation Num 5 del Instituto National de Investi-gationes Forestales 1962. Knjigu prof. dr. sc. D. Klepca Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb 1963, izdalo je u cijelosti na španjolskom jeziku Sveučilište u Chapingu pod naslovom: Crecimiento e Incremen-to de Arboles y Masas Forestales, 1976, Universidad Chapingo, Chapingo, Mexico. Knjigu akademika Klepca Uređivanje šuma, Zagreb 1965., ocijenio je francuski profesor R. Vinev na L´ Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancyiu kao jedan od najboljih udžbenika iz tog područja, (Revue forestiere francaise No 5, 1965. ). Rezultati nekih znanstvenih radova D. Klepca našli su svoju primjenu u šumarskoj praksi u svijetu i u našoj zemlji. Iz područja uređivanja šuma znanstveni radovi D. Klepca: Baza za određivanje etata, Šum. list 1949. i Uređivanje šuma s oplodnom sječom, (disertacija), Glasnik za šum. pokuse 1952., dali su rješenje za utvrđivanje etata na temelju principa dinamične trajnosti u okviru gospodarskih jedinica višeg reda (šumsko - privredna područja). D. Klepac je uveo novu osnovu za obračun etata, tzv. računske jedinice, koje se danas redovito primjenjuju pod imenom >uređajni razredi< pri sastavljanju uređajnih elaborata. U radu Nekoliko formula za intenzitet sječe, Šum. list 1953., D. Klepac je izveo originalne formule za izračunavanje etata. Te su formule najprije našle primjenu u inozemstvu. Tako je npr. Sekretarijat za poljoprivredu Meksičke vlade u svom dekretu od 31.1.1964. g. propisao uporabu formula D. Klepca za izračunavanje intenziteta sječe. Dvanaestak godina kasnije i Izvrsno vijeće SR Hrvatske obvezalo je primjenu Klepčevih formula za izračunavanje etata na području Hrvatske (1976., 1981. i 1985. ). U znanstvenim radovima Novi sistem uređivanja prebornih šuma, Zagreb 1961., i L´amenagement des forets sur la base d´ harmonisa-tion des criteres physique, econo-mique et social, Anali za šumarstvo JAZU 8/1, Zagreb 1977. D. Klepac je objavio optimalne kompozicije jelovih i bukovih prebornih šuma na temelju istraživanja u šumama Gorskoga kotara, Alpa, Vo-geza i Ardena. Šumarska praksa -naročito u Gorskom kotaru - nasla je potvrdu za teorijske kompozicije ili tzv. Klepčeve normale, pa se one primjenjuju u suvremenoj praksi uređivanja prebornih šuma. Postignute rezultate prezentirao je D. Klepac u fakultetskoj nastavno - pokusnoj šumi "Sungerski Lug" sudionicima 11. studijske ekskurzije IUFRO 17.9.1986. Na području rasta i prirasta šumskih vrsta drveća i sastojina akademik Klepac mnogo je istraživao na terenu. Rezultat tih istraživanja jesu dvije originalne metode za izračunavanje prirasta. Prva metoda, poznata pod imenom Tablice postotka prirasta, 1955., prodrla je u nasu šumarsku praksu i njome se služe naši šumarski stručnjaci. Druga metoda Tari f s d´ accroissement priznata je kao uspješna metoda na XIII. IUFRO Kongresu u Beču 1961. Osim mjerenja veličine prirasta D. Klepac je proučavao tempo i ritam prirasta pojedinih šumskih vrsta drveća i došao do nekih zakonitosti pa je uspio analitički formulirati debljinski prirast i vrijeme prijelaza jele (Abies alba Mili. ) u različitim fitocenozama. Publicirao je i nekoliko vrijednih radova koji se odnose na istraživanje gubitka prirasta zbog napadaja različitih štetnika. U svojim istraživanjima došao je do rezultata o opadanju prirasta u našim nizinskim šumama hrasta lužnjaka (Quecus robur L. ) i visokogorskim šumama jele (Abies alba M. ). U svojim znanstvenim radovima (1959., 1965., 1969., 1970., 1984. ) D. Klepac je upozoravao da je nas šumski ekosustav poremećen: njegova znanstvena istraživanja pokazala su smanjenje prirasta i opadanje vitalnosti pojedinih vrsta drveća sto se u novije vrijeme odrazilo u odumiranju pojedinih stabala pa i cijelih sastojina naših šuma. Na temelju 20-godišnjih istraživanja i mjerenja prirasta (1950.-1971. ) u Posavskim šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L. ), Klepac je utvrdio smanjenje prirasta zbog pogoršanja ravnoteže u tim ekosustavima i upozorio na mjere koje treba poduzeti za konsolidaciju toga sustava. Kao uređivač šuma D. Klepac se u poznije vrijeme počeo baviti zaštitnom ulogom šume te je iz tog područja napisao nekoliko rasprava, potkrijepivši ih terenskim istraživanjima, koja se reflektiraju u različitim šumsko - gospodarskim osnovama (Park-šuma Marjan, NP Plitvice i dr. ). O svojim istraživanjima informirao je akademik Klepac znanstvenu šumarsku javnost na različitim međunarodnim skupovima: Kim 1956., 1958. i 1959., Oxford 1956., Madrid 1956., Tharant (Dres-den) 1965., Mexico 1966., Nancy 1973., 1979. i 1984., Beograd 1974., Varšava 1975., Oslo 1976., Bolzano 1979., Kvoto (Japan) 1981., Luxemburg 1983., Plitvice 1983., Tunis 1985, Venzone (Italija) 1986., Xa-nia (Crete) 1987., Firenza 1987. i tako dalje. U našoj zemlji održao je D. Klepac vise referata na znanstvenim skupovima. Spominjemo one od 1975. g.: Hvar 1975., Plitvice 1975. i 1984., Zadar 1976., Crikvenica 1976., Zagreb 1977., 1978., 1980. i 1983., O-gulin 1979., Brijuni 1985., Rab 1985., Delnice 1986., Vinkovci 1979., 1984. i 1986., 1990., Zagreb 1994., Samobor 1995., Čabar 1996. i dr. Nastavni i stručni rad Nastavnim radom počinje akademik Klepac kao asistent (1947. ) na zagrebačkom Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, gdje je tijekom sedam godina asistentskoga staža vodio vježbe iz uređivanja šuma u VII. i VIII. semestru. Nakon doktorata (1951. ) i habilitacije (1953. ) preuzima redovita predavanja iz uređivanja šuma najprije kao docent (1953. ) zatim kao izvanredni profesor (1956. ) i od 1959. do odlaska u mirovinu (1987. ) kao redoviti profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu. U vremenu dok još nije bilo poslijediplomske nastave održavao je prof. dr. Dušan Klepac svake godine posebne seminare za šumarske inženjere iz operative, kako bi ih upoznao s novim metodama iz oblasti taksacije, a posebno iz područja rasta i prirasta šumskih vrsta drveća. U novoosnovanom samostalnom Šumarskom fakultetu u Zagrebu godine 1960. prof. dr. sc. D. Klepac osniva i organizira Katedru za uređivanje šuma sa dva asistenta i tehničarom. Od tada njegov rad postaje još plodniji: objavljuje skripta, dva udžbenika (1963. i 1965. ), različite informacije te Uređivanje šuma u "Šumarskom priručniku" (1966. ). U to vrijeme počinje poslijediplomski studij na Šum. fakultetu i od tada do umirovljenja prof. dr. sc. D. Klepac voditelj je poslijediplomskoga studija iz područja Uređivanje šuma. Uveo je i novi predmet rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, koji predstavlja s predmetom uređivanje šuma temelj tog studija. Akademik Klepac odgojio je 14 magistara i nekoliko doktora šumarskih znanosti iz iste ili srodne oblasti, posto im je bio mentor. Osobita je njegova zasluga sto je teorijsku nastavu nadopunio terenskom. On je na nastavno-pokusnim fakultetskim šumskim objektima u fitocenozama Abieteto Ble-chnetum, Horv. i Fagetum abiete-tošum, Horv. (Zalesina) te u fitocenozi Genisteto elatae Quercetum roboris Horv. (Lipovljani) uspio tijekom 35 godina izgospodariti optimalne tipove šuma koji danas služe ne samo našim nego i stranim studentima i stručnjacima (iz Italije, Njemačke, Francuske) kao modeli za gospodarenje. Prof. dr. sc. Dušan Klepac istakao se u nastavnom radu i u inozemstvu: tijekom pune dvije godine (1966. i 1967. ) predavao je na Sveučilištu u Chapingu (Mexico), a povremeno na poslijediplomskoj nastavi na Sveučilištu u Padovi (1970. i 1977. ), Potenzi (1988. ) te 1987., 1988. i 1990. u Mediteranskom međunarodnom institutu u Xaniji na Kreti (Grčka) kao gost - profesor. God. 1985. kod akademika Klepca specijalizirao je dr. sc. Vitorio Du-coli sa Šumarskoga fakulteta u Padovi. Odgoju šumarskih kadrova i njihovom usavršavanju posvetio je prof. dr. sc. D. Klepac veliku pozornost, pa je za šumarske inženjere i poslijediplomate organizirao studijska šumarska putovanja gdje je bio predavač, prevoditelj i tumač iz oblasti šumarstva s naročitim osvrtom na uređivanje šuma u ovim zemljama: SR Njemačka, Švicarska i Francuska (1969. ), Grčka, Turska i Bugarska (1971. ), Švicarska, Francuska i Italija (1976. ), južna Engleska (1977. ), Italija (1984. ) i Belgija (1986. ). Osim obrazovanja šumara prof. dr. sc. Dušan Klepac bavio se i stručnim radom koji se sastojao u izradbi različitih osnova te davanju mišljenja, ekspertiza i recenzija. U njegovoj stručnoj aktivnosti najvredniji je rad na gospodarskim osnovama za nastavno - pokusne objekte Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, ali on se nije ograničio samo na te objekte nego je neposredno ili posredno djelovao u izradbi i drugih gospodarskih osnova: Park-šuma Marjan, NP Plitvice, Park-šuma Rovinj, gospodarske jedinice Lividraga (Gorski kotar), Učka, Liburnija itd. Odlikovanja i priznanja Akademik Dušan Klepac primjer je pravog znanstvenika i jedan je od hrvatskih vrhunskih šumarskih stručnjaka. Iako nije bio član nijedne političke stranke ili partije, za svoj uspješan rad u znanstvenoj, pedagoškoj i stručnoj aktivnosti prof. dr. sc. Dušan Klepac primio je vise odlikovanja, priznanja i nagrada: - Orden rada sa zlatnim vijencem (1961. ), - Orden rada sa crvenom zastavom (1976. ), - Srebrnu plaketu Udruženja inženjera šumarstva u Meksiku (1968. ), - Zlatnu plaketu i povelju Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske (Zagreb, 1976. ), - Republičku nagradu "Ruđer Bošković" za znanstvenu aktivnost u području prirodnih znanosti (Zagreb, 1980. ), - Srebrnu plaketu Šum. gospodarstva Delnice (1980. ), - Diplomu Šum. fakulteta u Zagrebu u povodu 125. obljetnice (Zagreb, 1985. ), - Republičku nagradu za životno djelo (Zagreb, 1986. ), - Plaketu i diplomu za uspješnu suradnju Šum. instituta Jastrebarsko (Jastrebarsko 1986. ). |