 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Sin Ivana i Jelisave r. Matković. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio vinogradar-podrumar, a majka domaćica. Osnovnu je školu polazio u rodnoj Vrboskoj, a završio 1951. g. u Jelsi. Srednju školu završio je u Zagrebu 1956. u IV. realnoj gimnaziji. Studirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1961. g. Od 1963. do 1968. g. zaposlen je kao stručni suradnik na Šum. fakultetu u Zagrebu. Istodobno studira i poslijediplomski studij na Šumarskom fakultetu, područje oplemenjivanje Šumskog drveća i magistrira 1966. Od 1966. do 1969. predavač je na Šum. fakultetu iz predmeta genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća. Godine 1968. izabran je za asistenta iz predmeta genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća na istom Fakultetu. Na tom je mjestu ostao do 1975. g. kada je stekao doktorat iz znanstvenog područja oplemenjivanje šumskog drveća. Od 1976. docent je na predmetu genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća, 1981. izabran je za izvanrednog profesora, a 1986. za redovnog profesora iz istog predmeta. Od 1983. g. bio je honorarni nastavnik na Šumarskom fakultetu u Sarajevu iz predmeta oplemenjivanje šumskog drveća. Na dodiplomskoj nastavi predaje II. godini studenata genetiku s oplemenjivanjem šumskog drveća. Voditelj je i poslijediplomske nastave na Šumarskom fakultetu u Zagrebu iz područja oplemenjivanje šumskog drveća te predaje genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća, a na poslijediplomskoj nastavi znanstveno područje silvikultura predaje oplemenjivanje šumskog drveća. Pod njegovim mentorstvom izrađeno je pet diplomskih radova, jedan magistarski i doktorski rad. Bio je član povjerenstva za ocjenu vise magistarskih i doktorskih rasprava. Boravio je na studijskim putovanjima i simpozijima u vise europskih zemalja: biv. čehoslovacka, Rumunjska, Mađarska, Italija, Francuska, Njemačka, Švedska, Danska i Grčka. S pozivnim referatima sudjelovao je na FAO sastanku u Li-sabonu i IUFRO kongresima u Oslu, Ljubljani i Montrealu. Prof. dr. sc. Ante Krstinić istaknuti je znanstveni djelatnik. Radio je na znanstvenim projektima: - "The effect of nitrogen fixed by Adler on the growth of White Wilow (Salix alba) clones and common oak (Quercus robur) seed-lings", američki podprojekt (Public Law 480); - Oplemenjivanje šumskog drveća, Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske; - Oplemenjivanje brzorastućih listača, JP "Hrvatske šume"; - Proizvodnja biomase u kratkim ophodnjama, JP "Hrvatske šume"; - Očuvanje genofonda hrasta lužnjaka, JP "Hrvatske šume"; - Oplemenjivanje topola i vrba, JP Hrvatske šume. Koautor je (80%) šest priznatih selekcija (klonova) stablastih vrba koje se uzgajaju kod nas i u svijetu. Napisao je blizu sto znanstvenih i stručnih radova. S akademikom M. Vidakovićem napisao je udžbenik pod naslovom "Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća" (1985. ), a u Šumarskoj enciklopediji od 1980. do 1983. objavljeno mu je pet priloga, član je uredništva i autor dva članka u monografiji Topole i vrbe u Jugoslaviji (1986. ). Zatim, član je uredništva i suautor jednoga članka u monografiji Burne u Hrvatskoj (1992. ). Autor je i monografije "Genetics of Black Alder" (1994. ). Tijekom rada na Šumarskom fakultetu u Zagrebu prof. dr. Ante Krstinić je obnašao različite društvene funkcije na Fakultetu i izvan Fakulteta. Bio je tajnik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, tajnik Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća ex Jugoslavije, tajnik Društva genetičara ex Jugoslavije, tajnik Hrvatskog genetičkog društva, tajnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu, predsjednik kadrovske komisije Šumarskog fakulteta u Zagrebu, član Komisije za priznavanje novih selekcija topola i vrba ex Jugoslavije, tajnik I. kongresa genetičara ex Jugoslavije, predsjednik Povjerenstva za priznavanje novih sorta u šumarstvu Republike Hrvatske, član Povjerenstva za topole i vrbe Republike Hrvatske, urednik u Šumarskom listu za znanstvena područja Genetika, Dendrologija i Botanika, zamjenik predsjednika republičke komisije za izradu zakona o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu, zamjenik voditelja IUFRO ekskurzije br. 4 (IUFRO kongres, Ljubljana, 1986., ), predstavnik Republike Hrvatske za EUFORGEN, u radnoj grupi za očuvanje genofonda europske crne topole (Populus nigra L. ), predstojnik Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Za uspješan znanstveni rad u svome području dobio je Zlatnu medalju za doprinos unapređenju uzgoja mekih listača na području bivše Jugoslavije. Član je Hrvatskoga genetičkog društva, Hrvatskog ekološkog društva i DITŠIDI (Hrvatskoga Šumarskoga društva). |