 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Otac mu je bio šumarnik kneza Lihtensteina. Realnu gimnaziju završio je 1862. u Troppa-u, a Šumarske znanosti u Šumarskom učilištu u Ausseeu (Njemačka) s odličnim uspjehom. Nakon završenog Školovanja dvije je godine u službi kneza Lihtensteina, zatim kod francuskog društva za iskorišćivanje šuma, koje je radilo u slavonskim šumama kod Pakraca. Godine 1871. stupio je u državnu Šumarsku službu, gdje radi vise godina kao taksator u šumama Vojne krajine i na pošumljavanju krša. U Senju je radio od 1874., i njegovom je zaslugom 1875. osnovan rasadnik u Sv. Mihovilu. Od 1878. g. upravitelj je netom osnovanog Nadzorništva za pošumljavanje krša u Senju. Izradio je prve osnove za pošumljavanje krša, koje se provodilo sustavno po uputstvima uglednog Šumarskog stručnjaka toga doba Josipa Weselyja. Malbohan je inzistirao na donošenju zakona o kršu. God. 1879. prisustvuje, kao nadšumar i upravitelj Nadzorništva, Velikoj kraškoj skupštini (Rijeka, Senj), na kojoj je jedan od govornika. Šumarnikom je imenovan 1886. godine. Od 1893. do 1899. predstojnik je Šumarskog ureda u Otočcu u Lici, kada je umirovljen i nastanio se u Karlovcu, gdje umire 1931. godine. Sahranjen je na karlovačkom groblju na Dubovcu. Bavio se i lovom i bio dobar poznavalac lova. Objavio je nekoliko radova kod nas i u svijetu o pošumljavanju krša. U radu "Pošumljavanje hrvatskog krasa" govori o Šumskouzgojnim radovima na ozelenjavanju krša, podizanju ograda, sadnji dvogodišnjih četinjača i jednogodišnjih listača i zonama pošumljavanja. Surađivao je u Šumarskom listu (1885.-1896)., a bio je i član Jugosl. Šum. udruženja. |