 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Sin Marcela, dr. ekonomskih znanosti i apsolventa prava te Cvijete r. Petrunić, nastavnice vise stručne škole. Hrvatske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu. Sedmogodišnju osnovnu školu završio je 1951., a na XI. (Križanićevoj) gimnaziji maturirao je 1956. g. Šumarstvo je počeo studirati na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu, a diplomirao je 1962. godine na već osamostaljenom Šumarskom fakultetu. Za vrijeme studija četiri je godine bio demonstrator u Zavodu za botaniku. Nakon diplomiranja prvo stalno zaposlenje dobio je u ŠG Karlovac na poslovima eksploatacije šuma (1963.-1964. ). Poslije toga dvije godine radi u Institutu za pedologiju i tehnologiju tla Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu na pedološkom kartiranju za izradu Osnovne pedološke karte Republike Hrvatske. Od 1966.-vise od trideset godina, radi u Šumarskom institutu Jastrebarsko, na mjestu pedologa u Odjelu za ekologiju. Kao znanstvenik čitav radni vijek nastojao je na svojem usavršavanju i postizanju novih znanja. Godine 1966. završio je tečaj iz fotogrametrije i fotointerpretacije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu (kod prof. dr. sc. Z. Tomašegovića). Godine 1974. izabran je u zvanje stručnog savjetnika, a 1976. postigao je akademski stupanj magistra znanosti na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, obranivši rad pod naslovom "Režim vlažnosti pseudogleja pod raznim načinima šumskog gospodarenja". Poslije toga (1977. ) izabran je u zvanje znanstveni asistent. Godine 1989. obranio je disertaciju na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom "Ekološki značaj režima podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Pokupskog bazena". U znanstveno-istraživačko zvanje znanstveni suradnik promaknut je 1989., u znanstveno - istraživačko zvanje visi znanstveni suradnik 1991., a u zvanje znanstvenog savjetnika 1998. godine. Za izvanrednog člana Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu izabran je 1997. Od 1992. glavni je urednik časopisa "Radovi" Šumarskog instituta Jastrebarsko, urednik znanstvene knjige "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava" (1996. ), urednik i suradnik monografije "Nizinske šume Pokupskog bazena" (1996. ), te urednik i suradnik "Bibliografije Šumarskog instituta Jastrebarsko 1986.-1995. " Tridesetak godina voditelj je tematskoga zadatka "Pedološka, uzgojna i biljno-hranidbena istraživanja stojbina sa svrhom unapređenja šumske proizvodnje". Izrađeno je vise od 320 elaborata, studija i ekspertiza za vise od 35. 000 ha površina - od primorskoga krša, preko zapadne Hrvatske do Slavonije. U okviru tih istraživanja određivana je proizvodnost tala u odnosu na pojedine šumske vrste. Pedološkim istraživanjima za rasadničarsku proizvodnju u okviru kontrole plodnosti tla bavio se sedamdesetih godina. Od 1973. godine do danas kontinuirano se bavi istraživanjima ekološkoga značenja vodnog režima za nizinske šume i šumske kulture u promijenjenim hidropedološkim uvjetima nakon opsežnih vodotehničkih zahvata. Iz toga područja izradio je magistarski rad i disertaciju, koji se temelje na podacima trajnog motrenja (monitoringa) podzemne i površinske vode i drugih elemenata vodnog režima iz nekoliko nizinskih šumskih bazena. U ta istraživanja dr. sc. Branimir Mayer uključio je kompjutorsku tehnologiju s programima orijentiranima na Geografski informacijski sustav (GIS), putem kojih se provodi organiziranje opsežne baze podataka te je osnivač Hidropedološkog sustava Hrvatskih šuma. U tijeku je akcija uključivanja interpretacije satelitskih snimaka za potrebe tih istraživanja, kao i za istraživanja proizvodnosti šumskih tala. Valja pripomenuti da je u tijeku jednog i pol desetljeća stjecao dopunska znanja iz zaštite voda putem aktivnosti u Hrvatskom društvu za zaštitu voda i mora, osobito u svezi unosa teških kovina onečišćenim poplavnim vodama u nizinske šume. Od 1964. do 1986. godine veliki dio raspoloživih radnih kapaciteta uložio je u projekt "Osnovne pedološke karte Republike Hrvatske" mjerila 1: 50. 000. Ukupno je izradio ili sudjelovao u izradi 22 lista te karte; od toga samostalno 11 listova s tumačima i 5 tumača u suradnji. Također je bio koautor i urednik pedološke karte Istre, mjerila 1: 150. 000, u monografiji "Tla Istre". Osobitu je pozornost posvetio istraživanju strukture zemljišnog pokrova. Za uspješan rad na toj karti 1986. primio je diplomu Skupštine Republičke zajednice za znanstveni rad Hrvatske. Od 1995. godine voditelj je projektnoga zadatka Ministarstva znanosti Republike Hrvatske o hidropedološkoj problematici nizinskih šuma Hrvatske. Rezultat opsežnog znanstvenog rada je oko 50 znanstvenih radova, tri stručna rada, oko 15 studija (u autorstvu i koautorstvu) i vise od 350 elaborata i ekspertiza. Rezultate istraživanja prezentirao je i na mnogim stručnim skupovima, kongresima i ekskurzijama u zemlji i inozemstvu. Član je nekoliko strukovnih udruga: HŠD, Hrvatskoga društva za proučavanje tla, Hrvatskoga društva za zaštitu voda i mora te Hrvatskog ekološkog društva. Na žalost njegov je životni put završen: samo nekoliko dana kako nam je dao imprimatur na ovaj životopis, smrtno je stradao sa još petoricom hrvatskih šumarskih znanstvenika i vrhunskih stručnjaka u saobraćajnoj nesreći kod Malovana (Gračac), 10.2.1998. godine. |