 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Sin Stjepana i Marije r. Moslavac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio vinogradar u vinogradu na Đurđevačkim peskima, Đurđevačke imovne općine. Pučku školu (1916.-1920.) polazio je u Đurđevcu, a gimnaziju u Vukovaru, Novom Sadu, Novoj Gradiški, Sisku i Koprivnici, gdje je i maturirao 1928. godine. Razlog mijenjanja gimnazije bio je selenje njegovog ujaka Viktora, željezničkog činovnika, kod kojeg je stanovao. Nakon diplomiranja, od ožujka do lipnja 1933. radi kao korektor u dnevniku Hrvatska straža, a u lipnju nastupa mjesto pisara nadničara u Sudu za ograničavanje državnih šuma Đeret, Paštrik, Koritnik i Šar planina sa sjedištem u Prizrenu (Kosovo). Po završetku rada toga suda, 1.11.1933. nastupa mjesto šumarskog vježbenika kod Kotarskog načelstva u Zagrebu. Tada je ministar šuma i ruda Pavao Matica dekretom namjestio 50 dipl. šum. inženjera, među kojima je bilo i onih koji su nekoliko godina čekali postavljenje. Tadašnji kotarski šum. referent dipl. ing. Ivo Čeović posvećivao je pozornost uvođenju vježbenika u rad i tako ga osposobio i za obavljanje dužnosti šumarskog referenta. Dipl. ing. Oskar Piškorić u Zagrebu ostaje do rujna 1934. kada je premješten Kot. načelstvu u Vrbovskom, gdje ostaje do kraja godine, jer je zbog vojne obveze bio otpušten iz službe, ali ubrzo i ponovo imenovan, u svojstvu šum. vježbenika, u Šum. upravi Čajniče, Direkcija šuma Sarajevo, gdje nastupa dužnost 5.1.1935. Iste godine polaže i državni ispit. Iz Čajniča premješten je za v.d. šefa Šumske uprave u Višegradu (BiH), gdje nastupa 15.6.1936. Godinu dana obavljao je i poslove kot. šum. referenta. Uspostavom NDH (1941.) prelazi u Ministarstvo šumarstva, gdje ostaje do lipnja 1945. godine. Tada je upućen na rad Oblasnom NOO za Istru i postavljen je za šum. referenta Kotarskoga NOO Pazin. Istodobno bio je šum. referent i susjednih kotarskih NOO, zadužen za središnji dio Istre od Čičarije do mora u Rovinju. U veljači 1947. premješten je Povjereništvu za šum. Okružnom NOO za Istru u Labinu, gdje je, preuzeo referadu za uzgajanje šuma i pošumljavanje. Kako je Okružni NOO za Istru rasformiran, 15.10.1947. odlazi u Split, gdje nastupa dužnost u referadi za pošumljavanje, Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša. Kada je 1950. ta uprava rasformirana, nastavlja isti posao u Povjereništvu za šum. Oblasnog NO za Dalmaciju, na kojoj dužnosti ostaje do ukidanja povjereništva. Godine 1958. izradio je Program za parkšumu grada Metkovića. Aktivnost dipl. ing. Oskara Piškorića očitovala se od mladosti i izvan šumarske struke: kao gimnazijalac četvrtoga razreda osniva Društvo protiv psovke, a u višim razredima, kao član Đačkog literarnog društva "Polet" na sisačkoj gimnaziji aktivno sudjeluje sa predavanjima na društvenim sijelima. Kao student i član Hrv. akademskog društva "Domagoj" u Zagrebu tri semestra je njegov dopredsjednik, a jedan semestar i predsjednik. Spisateljski rad dipl. ing. Oskara Piškorića vrlo je opširan, kako pokazuje iskaz samostalnih publikacija i iskaz publikacija u kojima su objavljivani njegovi radovi. On je pola stoljeća bio kroničar i popularizator hrvatskoga šumarstva pa njemu valja zahvaliti što su mnogi podaci o hrvatskim šumarima sačuvani za povijest. Iako u poodmaklim godinama, surađuje i u HŠŽ Leksikonu, i svojim prilozima i savjetima pomaže da leksikon bude potpuniji i kvalitetniji. Stoga dipl. ing. Oskar Piškorić, prof. i šum. savjetnik, zaslužuje priznanje i zahvalnost uredništva, ali i čitavog hrvatskoga šumarstva. Prva je njegova samostalna publikacija "Rješenja primjera iz udžbenika Dr. J. Majcena: Trigonometrija za više razrede srednjih škola", koju je izradio kao maturant 1928. godine. Kao nastavnik srednjih šumarskih ško la napisao je 10 skripata, na više od 1000 stranica teksta, od kojih se neka čuvaju u Nacionalnoj i sveuč. biblioteci u Zagrebu te u HŠD. Svoje radove objavio je u 64 publikacije (u novinama, kalendarima, zbornicima), od kojih su 24 publikacije tipa kalendara i zbornika, (vidjeti iskaz radova). Najopsežnija njegova suradnja nalazi se u Šum. listu, u kojem je od 1932. do 1998.g. objavljeno blizu 700 naslova na više od 1000 stranica. Od toga broja oko 50 članaka su stručnoznanstvenog sadržaja, polemike i sl., a ostalo su mnogobrojni prikazi stručne literature i stručnih časopisa 256 (hrvatskih, francuskih, njemačkih, talijanskih i sa svih slavenskih jezika). Rad i djelovanje dipl. ing. Oskara Piškorića, hrvatskoga šumarskoga barda može se podijeliti na dva područja: jedno je njegov rad u struci i drugo rad samostalnog djelatnika. Njegov spisateljski rad također je višeslojan: dio je obrada šumarskih tema na temelju opažanja i istraživanja, dakle, s elementima znanstvenog rada, i područja koje se može označiti kao rad šumarskoga prosvjetitelja, tj. prikaz pojedinih problema iz šumarstva najširem krugu čitatelja, sve do posljednje seoske kuće (do kojih je dolazio posebno kalendar Danica). U trećoj životnoj dobi naglašeno se bavio poviješću šumarstva. Pohvalnu ocjenu rada dobio je već 1938. godine kad ga Ing. O. Krstić u članku objavljenom u Šum. listu (s. 256), ocjenjuje kao "vrednog i energičnog šefa uprave u Višegradu". Vrlo su pozitivno mišljenje o njemu imali i đaci šumarskih škola, kojima je bio nastavnik. Za svoj rad nastavnika (1954.) NO grada Splita izvanredno ga je promaknuo za jedan viši činovni razred. |