 |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
 Sin Rudolfa i Marije r. Pivc. Slovenske narodnosti i državljanstva. Potječe iz seosko - šumarske obitelji koja se bavila i pilanarstvom. Osnovnu je školu završio je u Ribnici na Pohorju 1923. god., a 1930. maturirao je na Državnoj realki u Mariboru. Studirao je na Poljoprivrednošum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1933.-34., a diplomirao 24.6.1935. Stručni je ispit položio u Zagrebu 1941. iz područja uređivanje seljačkih šuma. Nakon diplomiranja radio je kao taksator u Taksaciji Direkcije šuma u Sarajevu do 1942., a zatim (1943.) vodio je Odsjek za pošumljavanje u istoj direkciji. Od 1943. do kraja II. svj. rata (1945.) bio je upravitelj Šum. uprave Podgrab u Sjetlini. U lipnju 1945. premješten je u Sloveniju. Od 1945. do 1948. radi kao šum. referent u Šum. području Maribor i Slovenska Bistrica, te kao taksator. Škol.g. 1948.-1949. postavljen je za direktora 1. slovenske srednje gozdarske šole (tehnikuma) u Mariboru. Od 1949. do 1952. direktor je takve škole u Ljubljani, a od 1952. do 1963. zaposlen je kao docent za dendrometriju i uređivanje šuma na Fakultetu za agronomiju, šumarstvo i veterinu, nakon preimenovanja - Biotehniška fakulteta u Ljubljani. Od 1958.-1960. predstojnik je Šumarskog odjeljenja, a od 1963. do umirovljenja (1976.) znanstveni je suradnik na istom fakultetu. Umirovljen je nakon 40 god. službe. Napisao je više udžbenika za srednje šum. škole. Izučavao je utjecaj sunčane energije na dinamiku prirasta šumskog drveća i sastojina. Sistematizirao je pojedina osobita stabla šumskog drveća kao kulturne i prirodne spomenike Slovenije, kao npr. "Sgermova smreka" u Zgornjoj Orlici, koja nije samo najviša u državi nego i među najvišima u Europi. Istraživao je i nastanak i razvoj pilanarstva na Pohorskom Podravlju od 1408. godine do naših dana. Proučavao je topolove plantaže na Dravi i Savi (1957. i 1977.). U tijeku radnog vijeka sudjelovao je na većem broju stručnih skupova i savjetovanja (Ohrid, Bled, Zagreb, Sarajevo, Beograd, Križevci o stotoj obljetnici šum. nastave). Za vođenje i predavanja na tečajima za šumske radnike, za ustrojenu okularnu taksaciju mariborskog područja i za osnivanje Šumarske škole u Mariboru dipl. ing. Franjo Sgerm primio je 1949. nagradu Ministarstva šumarstva SR Slovenije. Napisao je velik broj stručnih članaka i šumskoprivrednih elaborata, referata, skripta "Izmera lesa" na 162 stranice i 39 priloga sa 214 skica. Za prvo izdanje Šum. enciklopedije obradio je nekoliko pojmova (dendrometar, promjerka, temeljnica). Preveo je na slovenski jezik dvije knjige "Lovstvo" (Lončar) i "Iskorišćivanje šuma" (Mihajlović). Napisao je i velik broj prikaza i recenzija i ocijenio 221 diplomski rad. Napravio je inventarizaciju "zasebnih in državnih gozdov" (25.000 ha). Načinio je katastar postojećih pilana u Sloveniji. Pisao je i o lovačkim društvima. Za tisak ima pripremljena tri rada o slovenskim pilanama na Kolpi, Soči i Podravju. Član je DIT gozdarstva in lesarstva Slovenije. Živi u Ljubljani. |