![]() |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
![]() Osnovnu školu završio je na otoku Pagu, gimnaziju u Zadru i Makarskoj, a Srednju šumarsku školu za krš u Splitu. Nakon završetka srednje škole, tri godine službuje u svojstvu tehničara u Zadru, Šibeniku i Benkovcu. God. 1954. upisuje šumarstvo na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvira na Šum. odjelu Poljoprivr.-šum fakulteta škol.g. 1957.-58., a diplomira 6.6.1960. Nakon završetka studija, (1960.) izabran je za asistenta u zajedničkom Zavodu za pedologiju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta. A. Vranković pripada prvoj generaciji pedologa šumarske struke. U želji da afirmira šumarsku pedologiju kao samostalnu šumarsku disciplinu i da je poveže s ostalim graničnim znanostima, studira na PMF-u u Zagrebu, na Geološkopaleontološkom odjelu, predmete geologiju, petrografiju, mineralogiju i paleontologiju. God. 1963.-64. predavao je studentima šumarstva petrografiju i geologiju. U tu svrhu formirao je petrografsku zbirku na Šum. fakultetu i izradio pedološku zbirku monolita šumskih tala. Kao član Komisije UNESCO za Balkan surađuje na determinaciji i korelaciji tala pod naslovom: Third soil corelation for Europe-Bulgaria, Greece, Romania. Turkey, Yugoslavia - UNESCO, augustseptember, 1965., a 1973. bio je na specijalizaciji na Biološkopedološkom fakultetu u Moskvi, zatim radi u Libiji na projektu Bir Ayyad u organizaciji ZIŠ-a Šum. fakulteta u Zagrebu. U međuvremenu magistrirao je s temom "Tla na kalcitnim i nekim silikatnim metamorfitima metamorfnog faciesa zelenog škriljca u Zagrebačkoj gori i Papuku". Za višeg predavača pedologije na Šum. fakultetu u Zagrebu izabran je 1976. Od uspostave Katedre za pedologiju na Šum. fakultetu (1973.), sve do umirovljenja krajem 1995., predaje pedologiju za šumare na redovnom, postdiplomskom i specijalističkom studiju. U tijeku svih tih godina obavljao je i dužnost predstojnika Katedre za pedologiju, a od 1972. do 1992., bio je i upravitelj NPŠO Velika kod Požege. God. 1985. uključen je u timski rad oko ekološkog uređenja brane Zeralda u Alžiru. Objavio je samostalno i u suradnji sedamdesetak radova i pedoloških karata. Sudjelovao je u zemlji i inozemstvu na više stručnih skupova (kongresa, simpozija, savjetovanja), te na studijskom boravku u Čehoslovačkoj, Ukrajini, Nizozemskoj, Gruziji, Armeniji i dr. Član je profesionalnih organizacija: Međunarodnog pedološkog društva, hrvatskog pedološkog dru-štva (1986.-1988. predsjednik), ekološkog društva, te radnih grupa vezanih za strategiju i zaštitu tla, računanje i kartiranje kritičkog opterećenja šumskih ekosustava pri Državnoj upravi za zaštitu okoliša, te trajnog monitoringa tla Alpe-Adria i podunavskih zemalja. Znanstvenoistraživački rad A mr. sc. A. Vrankovića obasiže više tematskih područja iz predmeta pedologije: kartiranje, geneza i klasifikacija tala, erozija, zaštita i štetni kemizam (zagađenost) tla i vodnih tokova, ekološka valorizacija i plodnost tla radi podizanja šumskih kultura i rasadnika, pedološke prilike u svezi s promjenama vodnozračnog režima u hidromorfnim tlima, odnos između svojstava tla i šumske mehanizacije, kartiranje i računanje kritičkog taloženja "kiselih" sastojaka iz atmosfere za šumske ekosustave, više pedoloških studija u suradnji s drugim autorima, a u svezi sa zakorjenjivanjem, prirodnim pomlađivanjem, zdravstvenim stanjem sastojina, kao i detaljnim pedološkim kartama sadržanim u šum.-gospod. osnovama i dr. Sudionik je NOR-a od 1944. i Hrvatskog proljeća 1971. Odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima, a u povodu 40. godišnjice oslobođenja grada Poveljom Sveučilišta, te za uspješan rad na izradi Osnovne pedološke karte Diplomom RZ za znanstveni rad SR Hrvatske. |