![]() |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
![]() Otac mu je bio učitelj. U Otočcu je završio pučku školu, a gimnaziju je polazio u Senju i Zagrebu. Kao krajiški stipendist školovao se od 1857. do 1859. na Šum. zavodu u Mariabrunnu kod Beča. Dana 11.8.1859. imenovan je šum. vježbenikom pri Šum. ravnateljstvu u Zagrebu i ubrzo premješten u Korenicu. Krajem 1859. imenovan je okružnim šumarom u Krasnom, gdje je radio do 1860. Nakon polo-ženog državnog ispita, imenovan je 1861. šumarom kod Otočke krajiške pukovnije, gdje je obavljao mjerničkotaksatorske poslove. Od 1870. bio je šum. mjernik i taksator kod Kr. šum. prihodarskog ureda u Fužinama, gdje je imenovan nadšumarom. Nakon razvojačenja Vojne krajine i osnivanja krajiških imov. općina, imenovan je 1873. kr. zemaljskim šum. nadzornikom. Od 1894. do smrti djelovao je u istom svojstvu pri tada osnovanom Šum. odsjeku Zemaljske vlade u Zagrebu. Mijo Vrbanić pripada generaciji istaknutih hrvatskih šum. stručnjaka školovanih u Mariabrunnu, koji su djelovali u drugoj polovini XIX. stoljeća. To je djelovanje za vrijeme Vojne krajine bilo pretežito na području Like (tada Gornje Krajine), a nakon razvojačenja Krajine, kao zem. šum. nadzornik utjecao je na valjano gospodarenje i čuvanje šuma imovnih općina, ali i na sveukupnu šumarsku djelatnost tadašnje kontinentalne Hrvatske. Bio je dugogodišnji član povjerenstva za šum. državne ispite. Sudjelovao je u raspravama i radu Odbora za preustrojstvo Križevačkog učilišta (1877., 1884.). God. 1877. sastavio je prvu osnovu gospodarenja za gradske šume Medvednice. Svoj je doprinos dao i na polju šum. literature. Objavljivao je stručne rasprave i članke u raznim novinama. U Šum. listu objavio je desetak priloga (1887.-1892.). "Hrvatski šum. koledar" izdavao je 17 godina, namijenjen šumarima, lugarima, drvotršcima i prijateljima šumarstva. U HSŠD djelovao je od obnove društva 1876. do smrti 1896. Bio je tajnik, predsjednik (1877.-1883.) i od 1887. I. društveni podpredsjednik. U Zlatnu knjigu utemeljitelja upisan je 1884. Bio je i urednik Šum. lista od 1877. do 1880. te od 1887. do 1891. God. 1884. dovršio je redakciju nacrta Zakona o šumama, 1889. uključen je u aktivnosti oko izgradnje društvenog doma, a 1894. na izradi društvenih pravila. HSŠD predstavljao je na Međunarodnom šum. kongresu u Beču (1890.), zatim na Jubilarnoj gosp.-šum. izložbi u Zagrebu (1891.) te kao član izaslanstava za podnošenje prijedloga Zemalj. vladi, odnosno hrvatskom banu. God. 1896. izabran je za počasnog člana, što je zaslužio druš- tvenim radom i "promicanjem šumarskih prilika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji uobće". Bio je i vrijedan član Obćeg hrv. društva za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu. |