HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Maturirao je u rodnom gradu na Velikoj realki 1913. g. pa odlazi na odsluženje vojnog roka, ali zahvatio ga je I. svjetski rat i iz vojske se vraća tek 1919. g. Tada upisuje studij šumarstva na tek osnovanom Gospodarsko - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvira studij 1921.-22. škol. g., diplomira 1923. a s radom započinje 28.12.1923. kao šumarski vježbenik u Šumskoj upravi u Varešu (Bosna). Nakon pripravničkoga staža, 1925. premješten je za šumskog referenta u Duvno. Ondje on osniva rasadnik u želji da realizira "Županjski elaborat" za Pošumljavanje koji je načinjen potkraj XIX. stoljeća, ali ondje ostaje samo dvije godine i biva premješten u Trebinje, a 1930. u Rogaticu (Bosna). Godine 1934. premješten je za sefa Šumske uprave u Bihaću, gdje ostaje do 1940. g. kad je premješten u Ispostavu Banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu. Tu mu je povjerena referada za po-šumljavanje i na tom poslu, osim u toku II. svjetskog rata, kad je upravitelj Šumarije Karlovac, ostao je do kraja. Naime, 1947. g. postavljen je za šumarskog referenta NOO u Kninu, a kad je 1948. g. osnovana Sekcija za Pošumljavanje i melioraciju krša u Zadru, Dobrić prelazi u Zadar, gdje radi do 1951. godine kada zbog bolesti odlazi u invalidsku mirovinu. U tom kratkom razdoblju zahvatio je pošumljavanjem blizu 500 ha. Nakon što mu se zdravstveno stanje popravilo, reaktivirao se 1956. kao šumarski inspektor NO kotara Zadar i na tom mjestu ostaje do odlaska u starosnu mirovinu. Kao umirovljenik traga u zadarskom Povijesnom arhivu za dokumentima u kojima je riječ o šumarstvu. Tako je obradio 75 dokumenata. I tada je svojim savjetima pomagao mlađim šumarima u pošumljavanju krša. |