HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Maturirao je na osječkoj gimnaziji. Šumarstvo je apsolvirao na Šumarskoj akademiji u Zagrebu 1902., u trajanju od šest semestara. Kao privremeni asistent na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, imenovan je 1906. privremenim šumarskim vježbenikom kod Zemaljske vlade, odjel za unutrašnje poslove u Zagrebu. Asistent je geodezije na Šumarskoj akademiji od 1909. do 1913. godine. Kao šumarski vježbenik, 1911. imenovan je kotarskim šumarom kod Kotarske oblasti u Kutini. Iste je godine premješten kao kotarski šumar Kotarskoj oblasti u čabar, a 1917., u istom svojstvu, Kotarskoj oblasti u Križevcima. Poslije rata 1919. imenovan je šumarskim nadpovjerenikom i premješten iz Križevaca u Povjerenstvo za narodno gospodarstvo. U statusu šumarskoga činovnika kod političke uprave, 1920. je šumarski nadzornik kod Šumarskog odsjeka Ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu, kod kojeg je 1923. odlikovan Ordenom Sv. Save 4. reda i iste godine umirovljen. Nakon umirovljenja obavljao je stručne šumarske poslove kod velikih šumovlasnika. Bio je i prvi upravitelj Središnjice za ogrjev, a smrt ga je 1941. zatekla na dužnosti tajnika Saveza veleobrtnika i trgovaca šumskim proizvodima. Osim rada u državnoj šumarskoj službi zanimali su ga i opći gospodarski problemi. Bavio se i novinarstvom. Osnovao je gospodarski dnevnik "Hrvatski Lloyd", bio je nakladnik časopisa "Narodno gospodarstvo", "Narodno bogatstvo" i "Naše šume". Bio je suradnik u časopisima "Hrvatska smotra" i "Trgovački glasnik", a pokrenuo je i satirički list "Čaus". U Šum. listu javlja se 1908. i 1919. Godine 1932. izdao je knjigu "Naše šume", bogato opremljenu slikama i kartama, sa svrhom da prikaže značenje naših šuma, njihov uzgoj i iskorišćivanje sa šumarskog, industrijskog i trgovačkog aspekta, s obzirom na tadašnju ekonomsku krizu. Prikaz knjige dao je A. Panov (ŠL 1933. ) s primjedbama na općenite prikaze šuma i na pojmove, statističke podatke, stil, termine i metode obrade problematike u šumarstvu. Godine 1936. izdaje sadržajno originalno djelo "Svjetska kriza, kako je nastala i kako se razvija", koje je djelo pobudilo pozornost hrvatske javnosti, posebno zbog jasnoće prosuđivanja tadašnje gospodarske krize. Bio je dugogodišnji član HŠD, društveni tajnik (1919.-1920. ) i odbornik (1920.-1921. ), a kao član Jug. šum. udruženja bio je predsjednik Odsjeka za propagandu i financije (1926. ). Na skupštini 1928. u Beogradu sudjeluje u poznatoj raspravi o (lošem) gospodarenju šumama. |