HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Osnovno i gimnazijsko obrazovanje (1961. ) završio je u Osijeku. Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Istodobno je, kao redoviti student, odslušao i dvije godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu, na ŠG odjelu, 26.6.1969. g. Magistarski rad iz informacijskih i bioloških znanosti pod nazivom "Kompjutorizirani informacijski sustav radne organizacije u šumarstvu" obranio je 15.6.1988. pri Referalnom centru Sveuč, u Zagrebu. Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu obranio je 1996. godine disertaciju pod naslovom "Kompjutorizirani informacijski sustav u funkciji razvoja šumarske djelatnosti - strateški pristup". Na istom fakultetu održao je habilitacijske predavanje za zvanje docenta (24.4.1998.) Profesionalna, stručna, znanstvena i nastavna djelatnost U osječkom Centru za automatsku obradu podataka radi (1970.-1977. ) na svim informatičkim radnim mjestima - od operatora sustava, programera, sistemskog programera, sistemskog analitičara do projektanta informacijskih sustava i rukovoditelja službe programiranja. U tom razdoblju stjecao je informatička znanja u obrazovnom Centru IBM Radovijica (Slovenija) te upoznao vise programskih jezika (Assembler 360, Fortran IV, Cobol i PL/I) i operativnih sustava (DOS 360, DOS 370). Tu je razvio ili sudjelovao u razvoju velikog broja kompjutorskih aplikacija na području šumarske i poljoprivredne djelatnosti, državne i lokalne uprave, proizvodnje, usluga, transporta, planiranja poslovanja, u knjigovodstvu, financijama, a posebno u kompjutorskoj primjeni statističkih istraživanja. Od 1977. do 1990. g. djeluje kao direktor Službe za informacijski sustav i automatsku obradu podataka u ŠPP "Slavonska šuma" u Vinkovcima. Tijekom tog razdoblja obrazuje se za rad i operativno radi na opremi Digital Equipment Corporation (DEC) i proširuje znanja iz programiranja, dizajniranja i projektiranja baza podataka, zemljopisnih i zemljišnih informacijskih sustava i kompjutorskih komunikacija. U tom razdoblju obavio je pionirsku ulogu diseminacije ideje o potrebi i nužnosti korišćenja suvremene informatičke tehnologije u svim šumarskim djelatnostima (Projekt INFO-SUM 1977). Razvio je i izravno pridonio učinkovitom razvoju značajnih poslovnih i proizvodnih informatičkih sustava u šumarstvu Slavonsko - Baranjske regije i ostalim djelatnostima. Izradio je projektnu, organizacijsku i programsku osnovicu raznih interaktivnih aplikacija u komunikacijskom okruženju. Na tom je području 1977. godine izradio model za kompjutorsku izradu planova sjeća podržanu prvim sortimentnim tablicama za vise od deset gospodarski interesantnih vrsta drveća. Algoritme za model izrade i tablice sortimentne strukture nije posebno objavio u pogrešnom uvjerenju da radi svoj svakodnevni stručni posao, a ne posebno znakovit pionirski rad. Ulazne podatke za izradu sortimentne strukture dobio je u Katedri za organizaciju Šum. fakulteta u Zagrebu, koji su korišteni i za izradu normi i normativa sječe i izrade drva. Kao predavač i konzultant doc. dr. sc. Ninoslav Novak održavao je seminare i konzultacije iz područja informacijskih znanja i vještina za sudionike gotovo svih uzrasta i različitih područja rada - od gospodarstva, uprave, znanosti, obrazovanja, javnog zdravstva do informiranja i očuvanja okoliša. Nakon osamostaljivanja R. Hrvatske, pozvan je 1990. god. u Direkciju novoosnovanog JP Hrvatske sume u Zagrebu da osnuje Službu i osmisli način razvitka i primjene informacijske tehnologije u proizvodnoj, poslovnoj i upravnoj funkciji. Od 1991., na poziv Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, dolazi na mjesto načelnika i višeg savjetnika - šefa i odgovorne osobe razvoja upravnog, nadzornog, koordinativnog i poslovnog informacijskog sustava u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva te svih djelatnosti koje se iz njega izravno koordiniraju i upravljaju. Godine 1996. ponuđeno mu je da preuzme rukovođenje razvitkom državne informacijske infrastrukture koja se provodi i usklađuje iz Ministarstva znanosti i tehnologije R. Hrvatske, sto je prihvatio. Od 1971. godine aktivno sudjeluje u radu velikog broja domaćih i stranih skupova i projekata. Znanja iz informatike stjecao je u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Belgiji, iz svih područja primjene informatike. Dobro poznaje i služi se raznim operativnim sustavima (MS/DOS, Windows, LI-NOX), razvojnim (PowerBuilder, StarDesigner, Visual Basic) i aplikativnim alatima (Paradox, MS Office, Statistica) te pristupnim metodama bazama podataka (Watcom SQL, SyBase). Sudjelovao je na vise međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova i radionica u zemlji i inozemstvu. Na međunarodnim skupovima, sudjelovao je s radovima dva puta, a na domaćim vise od 40 puta. U vise ustanova i tvrtki pripremio je i izvodio razne oblike obrazovanja za različite skupine djelatnika: rukovoditelje, organizatore, analitičare, programere, nastavnike, knjižničare, djelatnike u nakladničkoj djelatnosti i za druge djelatnike. Kao ilustraciju pripomenut Ćemo kako je u suradnji s INA Informatikom u Zagrebu održao vise seminara iz suvremene informacijske tehnologije i korišćenja naprednih informatičkih alata na osobnim računalima. Aktivno je sudjelovao na vise međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova u svezi razvoja i primjene daljinskih istraživanja te implementiran ja zemljopisnih i zemljišnih informacijskih sustava u poljoprivredi i šumarstvu (Edingburg, Strassbourg, Enschede, Eger, Houston, Seattle). U tijeku svog radnoga vijeka doc. dr. sc. Ninoslav Novak bavio se i nastavnim radom. Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i Gospodarskoj komori Slavonije i Baranje u Osijeku predavao je tijekom vise godina (1971.-1988. ), na seminarima za obrazovanje uz rad, informatičke kolegije: uvod u automatsku obradu podataka, osnove programiranja, programski jezik Fortran IV, programski jezik PL/I, projektiranje informacijskih sustava i dr. Godine 1975. biran je u zvanje predavača informatičkih predmeta na Višoj građevinskoj školi (kasnije Građevinskom fakultetu) u Osijeku. Nastavno-pedagoški rad nastavio je kao predavač iz područja informacijskih znanosti za studente završne godine Šum. fakulteta u Zagrebu, u skladu s preporukama da se podrži i unaprijedi nastavni plan i program šumarskog studija vezano za primjenu novih tehnologija. Od 1996. predaje informacijske znanosti na Prehrambeno - tehnološkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku: na prvoj godini studija osnove računarstva, a na drugoj programiranje i programski jezici. Pomagao je mentorima kod nekoliko diplomskih radova i aktivno sudjelovao u kompjutorskoj pripremi i obradi vise magistarskih i doktorskih radova. U posljednje vrijeme bavi se zemljopisnim i zemljišnim (prostornim) i komunikacijskim sustavima za podršku odlučivanju u državnoj upravi, posebice poljodjelstvu. Znanstvena društva i funkcije Doc. dr. sc. Ninoslav Novak član je društva inženjera i tehničara Hrvatske, Informatičke zajednice Hrvatske, stručne GIS udruge pri Informatičkoj zajednici Hrvatske i član Udruženja pronalazača u grupi za informacijske sustave. Od 1977. do 1987. bio je predsjednik Projektnog savjeta za razvoj informatike u šumarstvu, čiji je jedan od glavnih zadataka bio evaluacija i promicanje ideje o primjeni kompjutorskih metoda u šumarstvu Republike Hrvatske. Bio je predsjednik organizacijskog i programskog odbora simpozija pod nazivom "Standardizacija informacijskog sustava za šumarsku djelatnost Republike Hrvatske, (Vinkovci, 1990. ). Zatim, bio je predsjednik Informatičke zajednice Hrvatske i Informatičke zajednice Slavonije i Baranje, član je Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj. Dobitnik je društveno-stručnog priznanja "Informatika" u 1985. godini za osobni doprinos razvoju i primjeni informacijske tehnologije. Znanstveno - istraživački i stručni rad Njegov veliki rad u informatičkoj struci možemo prikazati samo u kratkim crtama. Znanstveno istraživačku djelatnost na Sveučilištu u Osijeku započeo je 1988. godine, kada je i upisan u znanstveni Registar znanstvenih djelatnika (157901). Od 1991. do 1994. bio je suradnik na znanstvenom projektu GIZIS. Istodobno od 1992. do 1994. surađivao je na istraživačkom projektu "Prostorno uređivanje šuma" Šum. instituta u Zagrebu. Kao nacionalni ekspert za informatiku i statistiku sudjelovao je, na poziv FAO, u radu međunarodnog tima za izradu strategije razvitka hrvatske poljoprivrede u 1994. i 1995. godini. Povrh toga vodio je, projektirao i/ili sudjelovao u izgradnji na vise od 20 znanstveno-istraživačkih projekata, sto je pretočio u znanstvene i stručne radove pa rezultate svoga rada učinio dostupnim javnosti. Knjige, udžbenici i priručnici Samostalno je objavio četiri knjige, a sadržajno, grafički i tehnički sudjelovao u mnogim izdavačkim poduhvatima (Osijek, Zagreb, Vinkovci, Čakovec, HAZU, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i dr. ) Za potrebe razvoja i obrazovanja djelatnika u šumarstvu objavio je i samostalno izdao knjigu "Informatika u šumarstvu" (1988. ). Radi potrebe brzog i učinkovitog informiranja svjetske i domaće stručne javnosti uredio je i pripremio "Pregled poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hrvatske", a za potrebe permanentnog informatičkog obrazovanja službenika, djelatnika i dužnosnika u državnoj upravi objavio je knjigu o korišćenju osobnog računala kod pripreme teksta "Word 5. 0" u izdanju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Tehnički i grafički oblikovao je skupno autorsko izdanje "Hrvatski farmer" (1992. ). Kao suautor i suurednik sudjelovao je u pripremi i tehnički uredio "Priručnik o sredstvima za zaštitu bilja u R. Hrvatskoj" (1993. ), a kao ekspert za informacijske sustave i statističku obradu podataka sudjelovao je u pripremi i izradi projekta "Strategija razvoja hrvatske poljoprivrede" (1994.-1995. ). |