HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Od 26.10.1916. radi na mjestu demonstratora Botaničko fiziološkog zavoda Fil. fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1917. Od 1918. namjesni je učitelj, dodijeljem Botaničkom zavodu, gdje je službovao do imenovanja profesorom. Habilitirao je 1923. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (sistematika i geobotanika). Od 1919. predavao je botaniku na Gospodarsko šum. fakultetu u Zagrebu. God. 1924. imenovan je izvanrednim, a 1926. redovitim profesorom na tom fakultetu. Osnovao je Zavod za botaniku, Botanički vrt i znanstvene kolekcije tropskog i suptropskog bilja. Od 1959. do odlaska u mirovinu 1963. godine redoviti je profesor Šum. fakulteta u Zagrebu. Na svom stručnom obrazovanju i uzdizanju radio je čitav život. Već 1914. godine bio je u Hidrobiološkoj stanici u Lunzu (Austrija), a 1921.1922. radio je u Botaničkom muzeju u Berlinu (Dahlem). Sudjelovao je na Sveslavenskom kongresu geografa i etnografa u Pragu 1924., a 1926. bio je na fitosociološkom tečaju u Švicarskim Berninima (Braun Blanquet). Godine 1928. bio je s ekspedicijom Braun Blanqueta u Africi (Alžir, Maroko i Sahara). Iste godine prešao je i biv. Čehoslovačku i Poljsku s Internacionalnom biljno geografskom organizacijom (I.P.E.), a 1931. Rumunjsku. Sudjelovao je na Limnološkom kongresu u Jugoslaviji 1934., a 1957. na Internacionalnoj uniji za zaštitu prirode (U.I.P.N.) u Danskoj. Bio je pozvan da kao gost sudjeluje na zasjedanju o zaštiti prirode istočnih zemalja u Berlinu 1957. god. Jedan je od naših najboljih i međunarodno priznatih istraživača i poznavalaca flore, osobito alga, gljiva i biljaka sedrotvoraca. Otkrio je mnoge vrste i nekoliko novih rodova dez midiacea, koje su endemične za naše krajeve. Istaknuo se proučavanjem geneze, razvitka i biodinamike sedrenih barijera fitogenog podrijetla u našim rijekama i jezerima (npr. Krka, Plitvička jezera). Prikupio je, obradio i svome Zavodu ostavio golem materijal za svoje djelo "Flora Croatica", koje nije dospio objaviti. Zaslužan je začetnik i vrlo aktivan rješavatelj različitih problema zaštite prirode. Predlagatelj je osnutka NP Plitvička jezera. God. 1975. osnovana je u njegovu čast na Plitvičkim jezerima Znanstvena postaja "Ivo Pevalek". U nekoliko navrata bio je dekan Poljoprivredno šum. fakulteta u Zagrebu (1929.-30., 1940.-41., 1949.-1950.). Neko je vrijeme predavao i na Veterinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1926. god. bio je dopisni, a od 1960. god. redoviti član JAZU. Ostavio je golem opus znanstvenih i stručnih radova, koje je objavljivao kao samostalne edicije, ali mnogo više u botaničkim i drugim časopisima i biltenima, (vid. Leksikon Minerva, Zagreb 1936.). Napisao je i velik broj priloga za "Hrvatsku enciklopediju", Zagreb 1941. Dao je znatan doprinos osnivanju i razvoju biblioteke Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu. Odlikovan je 1960. državnim Ordenom rada II. reda. |