HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
U Češkoj je završio osnovnu školu i realku, a zatim šumarstvo u Šum. školi u Branoj i Bieloj Vodi. Od 1867. u vlastelinskoj je službi. Istodobno na Politehnici u Pragu usavršava se u mjerničkoj struci. God. 1873. radio je kao šum. vježbenik u Insbrucku (Austrija). Iste godine dolazi u Hrvatsku, te kod Šumske uprave Nuštarskog vlastelinstva radi kao šumar. God. 1877. prelazi u službu vlastelinstva baruna Prandaua u Valpovo, sa sjedištem u Petrijevcima. Pod utjecajem upravitelja vlastel. šumarstva A. Danhelovskog usavršava se u šumarstvu i lovstvu. Tada je konstruirao stroj za sadnju žira. God. 1892. povjerena mu je uprava šuma netom izdvojenog Bizovač- kog vlastelinstva, gdje je 1906. unaprijeđen za šumarnika. Svojim je promišljenim stručnim radom utjecao na razvoj šumarstva i lovstva tog područja. Krajem 1907. napušta službu, odlazi na liječenje u Zagreb, ali bezuspješno, te umire u 61. godini. U Zagrebu je i sahranjen. Surađivao je u LRV (1900.-1908.). U stranim lovačkim časopisima piše o stanju lovstva u Hrvatskoj. Bečki "Jagdfreund" donosi vijest o njegovoj smrti i piše da je bio "točan poznavalac hrvatskih lovnih prilika". Bavio se kinologijom i slovio kao poznati uzgajivač lovačkih pasa, pa je o tome objavljivao vrijedne radove. Na prvoj hrvatskoj izložbi pasa 1907. u Zagrebu sudjeluje kao porotnik. Aktivno je sudjelovao u radu raznih društava. Pravi član HSŠD postao je 1876. Bio je član Obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva, odbornik Hrvatskoslav. gospodarskog društva u Osijeku, osnivač i predsjednik DVD i Gospodarske podružnice u Petrijevcima. Obnašao je i dužnost zemaljskog kulturnog vijećnika (1886.-1897.) i narodnogospodarskog izvjestitelja virovitičke županije. Iako rodom Čeh, svojim je djelovanjem pokazao da je prihvatio Hrvatsku kao svoju novu domovinu. |