HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Potječe iz obrtničke obitelji. U Karlovcu je završio osnovnu školu i 1913. maturirao je na realnoj gimnaziji. Iste se godine upisuje na Šum. akademiju u Zagrebu, ali prekida studij zbog sudjelovanja u I. svj. ratu. Nakon rata nastavlja studij šumarstva, pa na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu diplomira 4.5.1921. Šumarsku je službu započeo 5.8.1921. u Cetingradu, a nakon toga radi kod Brodske imovne općine u Vinkovcima i na tom području djeluje i tokom II. svj. rata. Radio je kao kotarski šumar - upravitelj Šumarije Pleternica i Rajevo Selo, zatim kao taksator i šum. nadzornik, te viši šum. savjetnik. Bio je taksator od 1929. do 1941. godine i, kao izvrstan poznavalac tehničkih, bioloških i ekonomskih odnosa u šum. proizvodnji, radio je u interesu brodske imovne općine u pitanjima asanacija, financija, zaštite i uzgoja šuma, a posebno na uređivanju šuma i procjeni slavonskih hrastika. Od 1933. do 1938. uredio je sve šume te imovne općine. "Preko dvije decenije službe provedene samo u slavonskim šumama ostavljaju vidnog traga u šumarstvu tog područja, gdje će ime taksatora ing. I. Smilaja biti zapisano krupnim slovima" (M. Strineka). Od 1945. referent je za uređivanje šuma pri Okružnom NO u Slav. Brodu, zatim je radio u Ministarstvu šumarstva NRH, pa Glavnoj upravi za šumarstvo i lovstvo i Sekretarijatu za šumarstvo NRH. Radio je na ustroju službe uređivanja šuma, ističući značaj sastava šumskogospod. planova. Posljednje dvije godine radio je na reviziji dugoročne osnove sječa zalažući se da prikaže stvarno stanje šuma Hrvatske. U Zagrebu 1954. i Beogradu 1957. aktivno sudjeluje na savjetovanju o uređivanju šuma. Umirovljen je 1957. kao rukovodilac uređivanja šuma. Umirovljen želio je pridonijeti rješavanju problema pri sastavu dugoročnih gospodarskih elaborata, no umire radeći na području Šumarije Rakovica. Sahranjen je na Mirogoju u Zagrebu, gdje mu je HŠD u povodu svoje 130. obljetnice kao zaslužnom velikanu položilo lovorvijenac (1976.). I kao suradnik Šum. lista (1933.-1957.) pretežito je objavljivao radove značajne za uređivanje šuma u Hrvatskoj. U posljednjem svom članku "Pro storno uređenje šuma u NR Hrvatskoj" (1957.) donosi gospodarsku podjelu šuma na šumskogospodarske oblasti (3), ŠG područja (31) i ŠG jedinice, napominjući da je kod te razrade uzeo u obzir i fitocenološke odnose. "Smilajeva razdioba šuma osnovica je prostornog uređenja šuma u Hrvatskoj", (D. Klepac). Bio je dugogodišnji aktivan odbornik JŠU (1933.-1940.) i član HŠD. Zaslužni je član ŠD Vinkovci. Dipl. ing. Ivan Smilaj svojim je sveukupnim djelovanjem dao značajan doprinos razvoju hrvatskoga šumarstva, poglavito uređivanju šuma. |