HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Mate i Katarine r. Lovašen. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Koriji kod Virovitice 1935., a maturirao je na realnoj gimnaziji u Virovitici 1943. godine. Studirao je na Poljoprivrednošum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1949.-50., a diplomirao 24.1.1951. na šum skouzgojnom smjeru. Nakon diplomiranja zaposlio se 1.3.1951. kao pripravnik u ŠG "Kapela" Gospić. Radio je na poslovima uređivanja šuma do 1.6.1951. god. kada preuzima dužnost upravitelja Šumarije Plaški, koja od 1.1.1952. prelazi u sastav ŠG "Javornica" Ogulin. Tu je sudjelovao pri izradbi gospodarskih osnova, izgradnji šumskih cesta i vlaka te melioraciji dijela degradiranih šuma - proširenjem prirodnog areala jele. Od 1.11.1955. do početka 1960. bio je upravitelj Šumarije Virovitica. U toj je šumariji, osim šumskouzgojnih radova i rasadničke proizvodnje, radio na izgradnji i rekonstrukciji šumskih prometnica, uvođenju šumske mehanizacije, proizvodnom uzgoju jelenske i srneće divljači, te umjetnom uzgoju fazana. Nakratko bio je na dužnosti tehničkoga direktora ŠG "Papuk" Voćin (1961.), a potom prelazi u Kotarsku komoru Virovitica na poslove šumarstva i lovstva. Nakon reorganizacije gospodarskih komora, prešao je na rad u Privrednu komoru Bjelovar i tu je ostao do 1.9.1963. godine. Bio je zadužen za poslove uzgoja i zaštite šuma te razvoja i unapređenja lovnoga gospodarstva. Od rujna 1963. preuzeo je duž- nost upravitelja Šumarije Đurđevac u Šum.-poljoprivrednom kombinatu Koprivnica. Preustrojem kombinata (ŠPK) u 1964. godini postavljen je za direktora pogona Đurđevac, ŠG Koprivnica. Sve do 31.5.1983. bio je direktor OOUR "Gospodarenje šumama" Đurđevac. Kao istaknuti šumarski i gospodarski stručnjak sudjelovao je u ustroju i radovima na uzgoju brzorastućih vrsta listača i četinjača, izgradnji i modernizaciji šumskih prometnica, uvođenju suvremene mehanizacije u šumarstvu, unapređenju vlastite poljoprivredne proizvodnje i lovnoga gospodarstva. Podignuo je više od tisuću hektara plantaža topola i više od sto hektara brzorastućih nasada johe, vrbe i četinjača. U rasadničkoj proizvodnji pod njegovim rukovodstvom usavršena je metoda uzgoja sadnica crne johe iz sjemena. Korištenjem šljunka iz prirodnih nalazišta kod Drave i na Bilogori zaslužan je za izgradnju cesta, pa je na đurđevačkom području postignuta otvorenost šuma sa više od 12 km na 1.000 ha. Pod njegovim rukovodstvom povećane su drvne zalihe i šumski fond te produžena ophodnja u najkvalitetnijim sastojinama. Dipl. ing. Luka Šabarić posebno je zaslužan za lovstvo. U Đurđevcu je podignut Centar za uzgoj pernate divljači: fazana, trčaka i divljih pataka. U prirodnom uzgoju znatno je povećano brojno stanje jelenske i srneće divljači kao i divljih svinja. Zajedničkim zalaganjem šumarstva i drvne industrije 1973. pu-šteno je u rad DI postrojenje u Đur-đevcu. Od 1.6.1983. na dužnosti je potpredsjednika Poslovodnog odbora SOUR "Bilo Kalnik" Koprivnica u čijem se sastavu nalazilo i ŠG Koprivnica. Tu je bio zadužen za poslove koordinacije planiranja, informatike i organizacije sustava SOUR, a posebno za odnose šumarstva i drvne industrije. Kad je ukinuto ŠG Koprivnica, od 1.9.1985. prelazi na rad u RZ Zajednički poslovi ŠG "Mojica Birta" u Bjelovaru, gdje je bio do 31.5.1986. na mjestu savjetnika za uzgoj šuma. Tada je izabran za predsjednika Skupštine općine Đurđevac i na tom je mjestu ostao do isteka mandata 31.5.1990., kada odlazi u mirovinu. U jesen 1960 bio je u SR Njemačkoj na studijskom putovanju, kao stipendist međunarodne tehničke pomoći u trajanju mjesec i po dana. Tema studija bila je "Suvremene metode uzgoja šuma u svrhu povećanja prirasta i vrijednosti šuma". Dugogodišnji je član HŠD. |