HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Polazio je Politehniku i Sveuč. u Beču. Šumarske je znanosti završio na c. kr. Šum. učilištu u Mariabrunnu kod Beča. Nakon rada u državnoj službi, kod koje je 1851. bio c. kr. ministarski perovođa u Beču, povjereno mu je 1852. osnivanje i uređenje moravsko-šleskog Šum. učilišta u Ausseu, gdje je radio kao prvi učitelj šumarstva. God. 1855. stupio je u službu Upraviteljstva državnih željeznica i postao upravitelj njezinih domena u Banatu. Kasnije je djelovao kao vrhovni nadzornik dobara austrijske carevine. Od 1867. do 1870. bio je ravnatelj c. kr. Šum. akademije u Mariabrunnu. Zatim ga je bečko Ministarstvo vojske uputilo na proučavanje Deliblatskih pijesaka u Banatu (1870.-71.), pa je svoja opažanja i prijedloge o smirivanju pijesaka i privođenju kulturi objavio u djelu "Der europäische Flugsand..." (1873.). Bio je jedan od najodličnijih austrijskih šumara. Ugled šumarskog zvanja podigao je na doličnu visinu. Bio je jednako uspješan kao učitelj šumarstva, organizator i kao šum. stručni pisac. Svojedobno mu je dodijeljen Viteški red Franje Josipa I. Njegov stručni rad znakovit je i za hrvatsko šumarstvo, posebno za pošumljavanje krša Vojne krajine. Temeljem naloga austrijske vlade da se hrvatski krš treba "zagajiti i privesti kulturi" i zadaće koju mu je povjerio Karlovački generalat, tijekom 1875. proučio je primorski vojni krš i u opširnom djelu, tiskanom 1876. na njemačkom i hrvatskom jeziku (u prijevodu I. Viteza Trnskog) pod naslovom "Kras hrvatske Krajine..." detaljno je opisao prilike na kršu i predložio mjere za poboljšanje stanja. Smatrao je da će radovi na pošumljavanju krša utjecati i na poboljšanje ekonomskih i socijalnih prilika područnog stanovništva. Osim toga J. Wessely utjecao je i na osnivanje Kr. nadzorništva za pošumljavanje kraša krajiškoga područja u Senju (1878.). God. 1879., kao izaslanik austrijskog držav. šum. društva, predsjedava i sudjeluje u raspravama i praktičnom dijelu programa Treće kraške skupštine održane na području Divače, Rijeke i Senja, sa zadatkom proučavanja radova na pošumljavanju krša. HSŠD biralo ga je za počasnoga člana (1851., 1877.). Na skupštini HSŠD u Sisku 1877. u stručnoj raspravi govorio je o korišćenju hrastove kore kao taninske sirovine. Tom je prilikom naglasio da je uvijek nastojao unaprijediti hrvatsko šumarstvo. |