HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Istvana i Terezije r. Keller. Po narodnosti je Mađar. Od 1913. do 1920. imao je mađarsko državljanstvo, od 1920. do 1939. jugoslavensko, a od 1943. mađarsko. Rimokatoličke je vjere. Otac mu je bio diplomirani učitelj, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Bezdanu 1925., a Državnu dječačku gimnaziju 1931. u Subotici. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 1936. godine. U šumarskoj struci zaposlio se najprije kao volonter (1937.) u Šumskoj upravi Kozara, općina Bezdan. God. 1938. dobiva mjesto u Voćinu kod firme Gutmann d.d. gdje radi na uređivanju šuma i vodi stručni nadzor u iskorišćivanju šuma. Naredne godine (1939.) vršilac je dužnosti šefa Šumske uprave u Ljubinju, Direkcije šuma u Mostaru. Zatim prelazi u Mađarsku gdje radi kao ugovorni inženjer na pošumljavanju nizinskih parcela u Županiji Hajdu, Direkcija Debrecen (1939.-1940.). Potom je u službi u šum. građevinarstvu kod Direkcije Bustvahaza u podkarpatskoj Rusiji (1940.-1941.). God. 1941. postavljen je za šefa Šumske uprave u Bezdanu (Kozara), a zatim 1942.-1944. nalazio se na mjestu šefa Šum. upr. u Doroslovu (Bačka). Nakon II. svj. rata odlazi u Mađarsku gdje radi na održavanju šuma (1945.) u Šumskom nadzorništvu Pecs, zatim je šef Šumske uprave u gradu Dombovar (1946.-1949.) te nad-inženjer u privrednom odjeljenju Direkcije šuma Županije Baranya i Tolna (1950.), a 1951.-1952. predvoditelj je šumskih grupa u Zemaljskoj Direkciji šuma u Budimpešti. Dvadesetak godina (1953.-1973.) bio je voditelj šumskih grupa, odnosno Odjeljenja u Ministarstvu poljoprivrede (sa šumarstvom). Nakon toga radi kao ugovorni inženjer istraživač u Znanstvenom institutu za preradu drveta (1975.-1976.). Dipl. ing. Istvan Abonvi u tijeku radnog vijeka sudjelovao je na većem broju stručnih kongresa i savjetovanja. God. 1957. bio je u Moskvi na FAO-kongresu o organizaciji šumskih radova i zaštiti šum. radnika od nezgoda, te na FAO-kongresu u Pragu (1959.). Sudjelovao je i na kongresu Saveza šum. društava Jugoslavije na Bledu (1957.). Bio je u Danskoj na obučavanju šumara za nastavnike šum. radnicima (1967.), na simpoziju europskih instituta za istraživanja u šumama (1970.) u Budimpešti i Sopronu. Bio je u Poljskoj na razmjeni iskustva o temi zaštite zdravlja šum. radnika (1976.) i na Svjetskoj izložbi lovstva u Budimpešti. Sudjelovao je i na Međunarodnom simpoziju specij. šumskih strojeva i briketiranja u Bosanskom Grahovu i poljoprivredno-šum. izložbi strojeva u Novom Sadu (1987.). Bio je i u Australiji na znanstvenom šum. putovanju (1981.).šumarstvu (1955.); Medalju izvrsnog radnika u šum. praksi (1958.); Medalju izvrsnog namještenika drvne industrije (1963.) te Srebrnu medalju Ministarskog savjeta za rad na sociološkom terenu (1966.) i Medalju izvrsnog službenika Ministarstva poljoprivrede (uz šumarstvo) (1973.). Od 1957. do 1989. uspješno je surađivao sa hrvatskim šumarskim stručnjacima: sa prof. dr. sc. Brankom Kraljićem u šumsko-privrednim temama, osim toga, medu ostalim, u temama iz povijesti šumarstva sa šum. savjetnikom dipl. ing. šumarstva Oskarom Piškorićem (Zagreb) i sa dr. sc. Vicom Ivančevićem (Senj). Napisao je i znatan broj zapaženih stručnih radova na hrvatskom i mađarskom jeziku. Sa kongresa i savjetovanja objavio je nekoliko ogleda i članaka u mađarskim časopisima. Surađivao je i u Šumarskom listu. Od stručnih udruga član je Zemaljskog šum. udruženja Mađarske, a od političkih član je Narodne demokratske partije kršćana Mađarske. Kao umirovljenik živi u Budimpešti (1999.). |