HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Apsolvirao je škol. g. 1931.-32., a diplomirao na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu 1934. g. G. 1935.-36. nastavnik je korepetitorija "Lopašić" u Karlovcu, zatim na konsignaciji G. J. "Garjevica" Šumarije Novoselec-Križ. God. 1937. na uređajnih je radovima u Sumi ZZ "Novi zagon", Novi Vinodol, a od 1937.-1939. kod Privremene državne uprave ekspropriranih šuma Delnice. Od 1939.-1943. radi kod Direkcije šuma Brodske imovne općine u Vinkovcima. G. 1943. upravitelj je Šumarije Daruvar, a 1944. g. na radu je u Šumariji "Trstika" u Novskoj. 1945. g. zaposlen je kao Šumar u KNO Zagreb, a od 1946.-1948. u Ministarstvu poljoprivrede i Šumarstva u Zagrebu referent je u Odjelu za iskorišćivanje šuma, te u Odsjeku za stručnu nastavu. G. 1949.-1952. u Saveznoj je planskoj komisiji i Privrednom savjetu, Saveznoj upravi za unapređenje proizvodnje, Odsjeku za tehničku pomoć i Centru za tehničku dokumentaciju u Beogradu. Poslije vrlo bogate, raznolike i plodne šumarske prakse u Gorskom kotaru, Slavoniji, Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu i saveznim institucijama, savjetnik Bastjančić - kao iskusan šumarski stručnjak - dolazi na Š.F., gdje je od 1953. do 1959. g. tajnik ZIŠ-a Šumarskog odjela Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu. G. 1960. postavljen je za rukovoditelja Šumarske knjižnice na kojem radnom mjestu je ostao do odlaska u mirovinu (1979.). Kao tehnički urednik "Glasnika za Šumske pokuse" Š.F. u Zagrebu uredio je osam brojeva (2692 stranice) toga godišnjaka. Učinio je mnogo za popularizaciju hrvatskoga šumarstva u svijetu. Kao odličan i vrlo svestran šumarski stručnjak te kao poznati poliglot uspio je sastaviti na stranim jezicima takve sažetke da su se stranci mogli upoznati s radovima naših šumarskih stručnjaka i razumjeti ih. Zahvaljujući njemu, mnogobrojni radovi naših šumarskih stručnjaka recenzirani su i zabilježeni u stranim časopisima. Na engleski jezik prevodio je čak i cijele udžbenike. Na engleski, njemački, francuski, pa čak i latinski preveo je oko 1000 znanstvenih i stručnih radova, referata, izvještaja, projekata i si. "Taj njegov rad ostat će zapisan vječito na fakultetu, i tako je ime Ing. Bastjančića time utkano u razvoj zagrebačkog Šumarskog fakulteta", (D. Klepac). I. Bastjančić bio je i dugogodišnji (1953.-1979.) prevodilac naslova članka i sažetaka objavljenih u Šumarskom listu. Za velik doprinos afirmaciji hrvatskoga šumarstva u svijetu i radu u Društvu inženjera i tehničara, Savez inženjera i tehničara Šum. i drvne industrije Hrvatske -prigodom proslave 130. obljetnice osnivanja Hrvatsko - slavonskoga šum. društva i 100. obljetnice izlaženja "Šumarskog lista" dodijelio mu je povelju i zlatnu medalju "za primjerne zasluge u dugogodišnjoj i stručnoj suradnji oko ostvarivanja ciljeva Saveza ITŠDI Hrvatske kao i za doprinos na unapređenju šumarstva i drvne industrije Hrvatske". "Ivica Bastjančić bio je šumar - entuzijasta, veliki rodoljub, volio je šume, svoj rodni Karlovac, svoju zemlju i ljude. Bio je odličan prijatelj i kolega... ", (D. Klepac). |