HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Alojza i Franjke r. Naglić. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio šumski radnik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u mjestu Stara Cerkev (Slovenija) 1947., a gimnaziju u Kočevju 1955. godine. Na Šumarskom odjelu Fakulteta za poljoprivredu, šumarstvo i veterinu upisao je 1957.-58. škol. g. šumarstvo, a diplomirao je 8.3.1963. na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, Šumarski odsjek. Kao đak i student radio je na različitim poslovima u šumarstvu i to: na uređivanju suma u Š. G. Kočevje te na pedološkom i fitocenološkom kartiranju u Slovenskom primorju. Po odsluženju vojnog roka godine 1964. zaposlio se u Birou za šumsko projektiranje i radio na problemima fitocenološkog kartiranja i primjeni rezultata u uređivanju i gospodarenju sumama te u prostornim planovima. U radu je prošao sve faze - od pripravnika do samostalnog fitocenologa ekologa i uređivača prostora. Od 1970. do 1981. bio je direktor tog Biroa, ne napuštajući daljnju aktivnost na ekološkom proučavanju i kartiranju šumske vegetacije Slovenije, njezinim aplikacijama u šumarstvu te u različitim prostornim i društvenim svrhama. Pripajanjem Biroa Institutu za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehničkom fakultetu u Ljubljani 1981. g. L. Čampa, uz ostale poslove, predstojnik je Znanstveno-istraživačkog odsjeka za uređivanje i prostorno planiranje u Institutu. Poslije završenih brojnih znanstveno - istraživačkih i stručnih radova, naročito opsežne studije dugoročnog razvoja hrvatsko — slovenskog područja Žumberak -Gorjanci L. Čampa je započeo raditi doktorat na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1991. g. i doktorirao. Naslov doktorske disertacije glasi Vrednotenje naravnega prostora na osnovi različnih faktorjev, (Vrednovanje prirodnog prostora na osnovi različitih čimbenika). Obranivši disertaciju, stekao je zvanje doktora biotehničkih znanosti, područje šumarstva. U cilju usavršavanja u znanstveno - istraživačkom radu obavio je vise stručnih putovanja po Sloveniji i Hrvatskoj, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, češkoj i Slovačkoj. U radu služi se slovenskim i hrvatskim jezikom te njemačkim, engleskim i poljskim. Kao predstojnik Odsjeka za uređivanje i prostorno planiranje surađuje s mnogim znanstvenim i stručnim institucijama kojih područja sačinjavaju šumski i siri prirodni prostor. Često vodi stručna i znanstvena savjetovanja na Institutu i drugim organizacijama, instrukcije i mentorstva po terenu, voditelj je mnogih projekata i zadataka; značajna su njegova predavanja za savjetnike u poljoprivredi, razvoju sela i pokrajina Slovenije. Cjelokupni radni odnos Lojzeta Čampe, vezan na Biro za gozdarsko nacrtovanje i na Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehnički fakulteti v Ljubljani, sastoji se iz znanstveno - istraživačkog, stručnog i društvenog rada. Znanstveno-istraživački razvoj dr. sc. L. Čampe potječe od fitocenologije i ekologije, proučavanja sastojina i uređivanja suma, preko razrješavanja različite problematike vezane na šumski i nešumski prostor do proučavanja općeg prirodnog prostora, njegovih funkcija i vrijednosti za potrebe čovjeka i društva u cjelini. Iz takvog razvojnog opredjeljenja proizlazi sadržajna i funkcionalna heterogenost i dinamičnost radova, timskih i interdisciplinarnih pristupa, traženje novih metodologija, pratnja aktualnih društvenih događaja, stalno provjeravanje usklađenosti teorije i prakse - sve u cilju optimalne, okolini i društvu najprimjernije upotrebe prirodnog prostora. Kompleksnost pristupa cesto otežava razgraničenje znanstvenih i stručnih radova. Unatoč tome moguće je odrediti područja u kojima prevladava znanstveni karakter istraživanja: - Fitocenološke - ekološka proučavanja (i kartiranja) šumske vegetacije Slovenije, u koje se sistematski uključuje već 1964. g., gdje intenzivno radi do izrade Gozdno-vegetacijske karte Slovenije u 1975. g. - Proučavanje uporabe fitocenoloških osnova u šumarstvu (kod šumskogospodarskih i šumskouzgojnih osnova, planiranja šumskih komunikacija, eksploatacija suma i si. ), poljoprivredi, vodnome gospodarstvu i u prirodnom prostoru općenito. Radovi se vremenski poklapaju s fitocenološkim kartiranjem, a intenziviraju poslije 1975. g. - Proučavanje proizvodnih sposobnosti šumskih staništa i poljoprivrednih površina u zarašćivanju (t. j. siva cona), te stupanj iskorišćenosti stanišnih potencijala, vezano na kartirane šumske vegetacije i evidentiranja površina u zarašćivanju. - Istraživanje odnosa između suma i divljaci, naročito na područjima narušene ravnoteže. - Proučavanje mogućnosti aktiviranja visokih stanišnih potencijala malodonosnih i degradiranih suma i zemljišta u zarašćivanju u gospodarnije oblike. - Uvođenje šumarstva u sistem društvenog i prostornog planiranja - teorijska, metodološka i sadržajna polazišta. Radovi se intenziviraju oko izradbe područnih šumskogospodarskih osnova, naročito za razdoblja 1980. do 1990. g. i 1990. do 2000. g., te srednjoročnih i dugoročnih društvenih planova. - Modeliranje ravnomjernijeg razvoja Slovenije i uloga prirodnih resursa u tome, isprobano na razvojnim principima policentrizma. - Proučavanje uloge šuma i njezinih funkcija u razvoju sela. Aktualizirana je problematika naročito u vremenima gospodarskih i socijalnih kriza. - Vrednovanje šumskog i prirodnog prostora te optimalnija uporaba i funkcioniranje prostora. Dr. sc. L. Čampa samostalno ili timski, osim dvadesetak znanstvenih radova, izvodi oko 60 stručnih radova koji se mogu klasificirati po homogenijim skupinama: - fitocenološke kartiranje šumske vegetacije, - valorizacija šumskog prostora na osnovi ekosustava (fitocenoza), - gospodarsko planiranje na razini šumsko-gospodarskih područja, - društveno i prostorno planiranje općina, regija i Republike, - aktiviranje stanišnih potencijala, - čimbenici koji ugrožavaju šume i šumski prostor, - ravnomjerniji razvoj Republike i uloga šuma, - procjena utjecaja na šume i okolinu... Dr. sc. Lojze Čampa na vlastitu je želju umirovljen 1994. g. kako bi kao samostalni istraživač imao vise mogućnosti raditi na sirim, interdisciplinarnim znanstveno-istraživačkim područjima i javno značajnim aktivnostima kao što su: - Suosnivač je Instituta za pratnju klimatskih promjena za područje Slovenije s međunarodnim povezivanjem; - Radi na provođenju Agende 21, Konvencije iz Rio de Janeira i Montrealskog protokola; - Inicijator je međunarodnog savjetovanja o prirodnoj baštini i Čuvanju okoliša na području država Srednjeeuropske pobude (SEP), - Inicijator je organiziranja nevladine organizacije Pokret za očuvanje šuma u Sloveniji; - Radi sa više nevladinih organizacija (REC) u svezi očuvanja okoline u Sloveniji; - Predaje za različita područja: šumarstvo, poljoprivredna, vodno gospodarstvo, energetika, prometne infrastrukture, urbanizam, elementarne nepogode i dr; - Suautor je znanstvenih monografija; - Istražuje područje ekologije, ekosistema, fitocenoza, funkcija šuma, valorizacije prostora, procjene utjecaja antropogenih faktora na životnu sredinu i okoliš i dr. - Član je udruge DIT područja šumarstva Ljubljane; - Kandidat je za eksperta Republike Slovenije Ministarstva za znanost i tehnologiju. |