HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Eduarda i Josipe r. Troha. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz ugledne trgovačke obitelji. Otac mu je bio pilanar, a majka poljodjelka. Osnovnu školu završio je u Vrbovskom 1942., a srednju u Gimnaziji Ogulin, gdje je maturirao 1950. g. Šumarstvo je studirao na Poljopr.- šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je 1954/55, a diplomirao je DI smjer 1956. godine. Poslijediplomski studij polazio je na istom fakultetu. Magistrirao je 1978. na znanstvenom području eksploatacija šuma, obranivši rad Mogućnost primjene i ekonomičnost rada kamiona s hidrauličnom dizalicom na prijevozu drvnih sortimenata s obzirom na relaciju prijevoza, nosivost kamiona i snagu motora. U državnu službu stupa odmah po okončanju studija 1956., zapošljavajući se kao pripravnik u Šumariji Vrbovsko, u kojoj Će sredini provesti zapravo cio svoj radni vijek. Prošavši sve faze rada u šumarstvu, 1960. g. imenovan je upraviteljem Šumarije Vrbovsko, na kojoj dužnosti ostaje do 1973. g., kad je unaprijeđen na položaj direktora novoustanovljenoga Šumskoga gospodarstva Vrbovsko. Pod rukovođenjem magistra šumarskih znanosti Tomislava Heskija to je gospodarstvo, sve do ukidanja 1985., bilo jedno od najuspješnijih šumarskih organizacija u Hrvatskoj, kako u proizvodnji i proizvodnosti rada tako i u odnosu na financijske učinke. To omogućuje značajna ulaganja u šumske prometnice (godišnji prosjek l km/ 1000 ha), obnovu prometala, kupnju odmarališta, izgradnju proizvodnih pogona drvne galanterije i mehaničke radionice, povećani opseg uzgojnih radova, adaptaciju upravne zgrade i dr. Još kao upravitelj šumarije posebno se zalaze za uvođenje šumske mehanizacije u fazu iskorišćivanja suma, počevši od primjene motornih pila lančanica do traktora za privlačenje i hidrauličnih dizalica na kamionima za utovar drvnih sortimenata. Inicira i osobno vodi poslove na parkiranju površina uz škole (u Vrbovskom i Moravicama), memorijalnom centru u Lukovdolu, starom dvorcu u Severinu na Kupi i drugim lokalitetima. Njegovom zaslugom revitaliziran je šumski rasadnik u Oštarrjama i osnovan novi za potrebe Šumarije u Senjskom. Svoje najbliže suradnike poticao je i omogućavao im da se uz rad i visi stupanj obrazovanja usavršavaju u šumskoj struci. Kao ugledan i vrstan stručnjak, a nadasve domoljub, bio je angažiran i na izgradnji komunalne infrastrukture, te u radu sportskih i kulturno - umjetničkih društava. Jedan je od organizatora izgradnje turističke staze i mostova kroz kanjon Kamačnika. Znakovito je njegovo angažiranje u domeni ekologije, posebno u akciji zabrane izgradnje TE Plomin na ugalj, sa velikim postotkom sumpora i drugih onečišćivača. Utihnućem rada ŠG Vrbovsko, od 1985. do 1990. g. član je poslovodnog odbora novo ustanovljenog Goransko - primorskoga ŠG Delnice, zadužen za razvitak i unapređenje proizvodnje. Osnutkom JP "Hrvatske sume" p. o. Zagreb 1991. g. neko je vrijeme radio na poslovima rukovoditelja Odjela za komercijalne poslove US Delnice, a neposredno pred umirovljenje 1994. imenovan je šumarskim savjetnikom. Kroza svo vrijeme aktivnog rada aktivan je lovac koji se zalagao za unapređenje lovstva, lovačke etike i kulture. Jedan je od organizatora održavanja općih i regionalnih lovačkih izložbi te sudionik mnogobrojnih šumarskih i lovačkih manifestacija u zemlji i svijetu. Ima položen ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja i stalni je član stručnih komisija za održavanje lovačkih ispita. Inicijator je osnutka internoga glasnika ŠG Vrbovsko "Naše šume", suradnik i neko vrijeme član uredništva "Drvosječe", "Goranskoga lista", "Lovačkoga vjesnika" i "Šumarskoga lista". Član je uređivačkoga odbora monografija "Gorski kotar" i "Općina Vrbovsko". Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru od 1967. do 1971. g. Za rad na unapređenju šumarstva, lovstva, inovatorstva i općenito gospodarskog razvoja dobio je više važnih priznanja i odlikovanja. Član je Hrv. šum. društva. Živi u Senjskom kod Vrbovskog. |