HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
U Zemunu je završio pučku školu, a zatim i realnu gimnaziju 1895. g. Tehniku je studirao u Beču i 1900. g. diplomirao je na Građevno-inženjerskom odsjeku. Nakon diplomiranja najprije radi u Bosni na gradnji željeznica, pa se vraća u Zemun i služi u Vodnoj zajednici za isušenje jugoistočnog Srijema, a zatim kao gradski inženjer. Od 1911. do 1919. g. stalno je namješten kao profesor Šumarske akademije u Zagrebu. Predaje geodeziju (1911.-1919. ), opće Šumarsko graditeljstvo (1911.-1918. ), gradnju cesta i željeznica (1911.-1919. ), šumska otpremna sredstva (1912.-1919. ), tehničku i građevnu mehaniku (1911.-1912. ) i tlocrtno crtanje (1911.-12. ). Bio je pročelnik Akademije škol. g. 1912.-13. i 1915.-16. i predstojnik Kabineta za geodeziju. G. 1911. na Akademiji je postojao i dvogodišnji geodetski tečaj, osnovan na početku 1908.-09. škol. g. (s obilježjima visokoškolske nastave). Uz šumarske stručnjake na Šumarskoj akademiji obrazuje u Geodetskom tečaju i specijalne stručnjake za geodeziju. Od 1919. g. redovni je profesor Tehničke visoke škole (od 1926. Tehnički fakultet) u Zagrebu. Istodobno predaje na Šumarskom odjelu Gospodarsko - šumarskog fakulteta u Zagrebu geodeziju (1919.-1930. ), šumske komunikacije (1919.-1926. ) i terensko crtanje (1926.-1928. ). "Brojne šumarske generacije prošle su kroz njegove ruke, brojni šumari zahvaljuju mu svoje obrazovanje. Bio je rijetko obljubljen među svojim đacima. Vjerovao je mladosti i osvajao ju tom vjerom kao i svojom neposrednošću i blagošću" (N. N., Šum. list 1938. ). Geodetski tečaj prelazi 1919. na Tehničku visoku školu. Zaslugom prof. P. Horvata u siječnju 1920. g. Geodetski tečaj prerasta u Geodetsko-inženjerski odjel sa osam semestara, a 1923. g. spaja se sa već postojećim Kulturno - inženjerskim odjelom u jedinstveni Kulturno-tehnički i geodetski odjel. Pavle Horvat, kao osnivač Odjela, bio je i dugogodišnji predstojnik i organizator Odjela. Na Odjelu je predavao nižu geodeziju, geodetsko računanje i agrarne operacije. Također je bio osnivač i dugogodišnji predstojnik Geodetskoga zavoda, kao najstarijeg zavoda Odjela, osnovanog kada i Tehnička visoka škola (1919). P. Horvat uviđao je golem značaj geodezije i kulturne tehnike za razvoj sela i tome je razvoju posvetio sav svoj život. Kao predstojnik Odjela za geodeziju i kulturnu tehniku Tehničkog fakulteta u Zagrebu bio je i tehnički nadzornik komasacijskih radova. Zaslužan je za unapređivanje tih radova i razvitak agrarnih operacija u Hrvatskoj. Da je imao pravo u svojim nastojanjima, dokazuje golema površina od 750 tisuća katastralnih jutara komasiranog i isušenog zemljišta od 1926.-1943. g., sto je, osim malih iznimaka, djelo đaka zagrebačkog Geodetskog tečaja i Kulturno-geodetskog odsjeka. Prof. Pavle Horvat samoprijegorno je obavljao nastavničke i mnogobrojne druge dužnosti na Tehničkom i Gospodarsko - odnosno Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu uvjeren da ih ne smije napustiti dok se za njih ne odgoje mladi. "Naša je dužnost da stvorene institucije sačuvamo budućoj generaciji, a ona neka gradi dalje, " znao je govoriti prof. P. Horvat. Pisao je udžbenike iz geodezije i objavio nekoliko zapaženih članaka. Ali, njegov organizam nije mogao izdržati sve te napore i teška bolest prerano ga je slomila. Bio je potpredsjednik prve Glavne uprave Udruženja geometra i geodeta Kraljevine Jugoslavije. |