HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Šumarstvo je apsolvirao 1872. na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. Prema pronađenim podacima, 1874. sudjeluje kod primopredaje šuma Križevačke imovne općine u Bjelovaru, a 1879. bio je šumar u istoj imovnoj općini, gdje se nalazi i 1882. Zatim je radio kao nadšumar kod Slunjske imovne općine, a 1888. vraćen je u Bjelovar za upravitelja Gospodarstvenog ureda Đurđevačke imovne općine (1888.-1901. ). Godine 1897. imenovan je šumarnikom, a 1901. je umirovljen na vlastitu zamolbu, ali se ubrzo vraća u službu, pa je od 1903. do 1905. obnašao dužnost upravitelja Gospodarstvenog ureda Križevačke imovne općine u Bjelovaru. Nakon toga je umirovljen. Bio je suradnik Šumarskog lista (1879.-1908. ) s temama iz područja uzgajanja šuma (1880. ), općekorisnih funkcija šuma i zakona o šumama (1883. ), te o prinadležnostima (1900. ) i zavičajnosti činovnika imovnih općina (1907. ). Hrvatsko-slav. šum. društvu pristupio je 1877.-bio je članom i nakon umirovljenja, te njegov odbornik (1907. ). Prisustvuje (1879. ) Velikoj kraškoj skupštini (Rijeka, Senj) i o tom savjetovanju objavljuje izvješće u Narodnim novinama. Na društvenoj skupštini u Vinkovcima (1880. ) koreferent je o pitanju uvođenja uzgajanja šuma četinjača u Hrvatskoj i Slavoniji. Na skupštini u Zagrebu (1882. ) referent je (sa V. Dojkovicem) o "Osnovama za šumski zakon", a na skupštini, također u Zagrebu, 1884. "pospješuje shodnu reorganizaciju učilišta u Križevcih". Zabilježena je i njegova aktivnost na skupštinama u Varaždinu (1892. ), u Zagrebu (1903. ) i 1921. na društvenoj sjednici. |