HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
LONČAR, Ilija
rođen
2. 8. 1890.
Slavsko Polje /Gvozd/
diplomirao
1913.
Banska Šćavnica
karijera
1913.
Žarnovnica /Slovačka/
1941.
Direkcija šuma na Sušaku
djelovao
Žarnovnica, Sveti Rok, Vranovina, Sokolovac, Zagreb, Sušak
umirovljen
1950.
umro
2. 5. 1971.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Potječe iz šumarske obitelji. Zavolio je šume, pa je nakon završene gimnazije u Bjelovaru posao na studij šumarstva.
korekcija 200
Šumarstvo je završio u Banskoj Štiavnici 1913. god. Od 1913. do 1916. radio je kod Direkcije šuma u Žarnovici (tada Mađarska, a sada Slovačka). Kasnije je bio upravitelj Šumarija Sveti Rok, Vranovina i Sokolovac. Od 1927. god. bio je rukovoditelj Odsjeka za uređivanje šuma kod Zagrebačke direkcije. Od 1941. na čelu je Direkcije šuma na Sušaku, a nakon 1945. radi u Odsjeku za uređivanje šuma Ministarstva šumarstva. Od 1949. god. radi u Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu, 1950. odlazi u mirovinu.
korekcija 300
Opsežan znanstveni i stručan rad mu se odnosi uglavnom na uzgajanje i uređivanje šuma. U stručnim krugovima poznat je kao odličan poznavalac rasta i razvoja sastojina.
korekcija 400
Napisao je nekoliko knjiga i velik broj znanstvenih, stručnih i poučnih članaka u Šum. listu, Šumarskim novinama, Lovačko-ribarskom vjesniku i Gozdarskom vestniku.
korekcija 600
Obnašao je važne dužnosti u Šumarskom društvu. Za svoj predani rad proglašen je 1961. zaslužnim članom Saveza ITŠID.
korekcija 700
Za vrijeme školovanja i studija bavio se slikarstvom (ugljen i akvarel), a naročito se isticao kao portretist. Bio je istaknuti stručnjak za lov i pčelarstvo.
korekcija 500
"Od osobite su vrijednosti radovi o uzgoju mješovitih i otpornijih sastojina. Vrlo su zanimljivi članci o pretvorbi čistih sastojina, uzrocima degradacije sastojina, važnosti grmlja u sastojini i ulozi pomoćnih stabala u sastojini. Vrijedan doprinos proučavanju obnove šuma daje svojim radovima o sadnji prikraćenih biljaka, presađivanju, pošumljavanju i oplodnim sječama. U studiji o kestenu i bagremu zalaže se za siru upotrebu tih dviju vrsta kod obnove naših šuma", (Hren, V., 1971. ).
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...