HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
PIŠKORIĆ, Oskar
rođen
29. 11. 1909.
Đurđevac
apsolvirao
1931.
diplomirao
10. 10. 1932.
umro
19. 4. 1998.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 2100
U službeničkoj karijeri bio je na raznovrsnim djelatnostima: od upravnih poslova (kao kotarskoga šum. referenta) ili u upravi šuma (kao upravitelja šumarije) do viših organizacija, oblasti, uprava i ministarstva. Druga je cjelina nastavnički rad tijekom 18 godina u srednjim šumarskim školama u Splitu i u Karlovcu. Treća je njegova aktivnost rad na zaštiti prirode u Republičkom zavodu u Zagrebu.
korekcija 3000
Dipl. ing., prof. Oskar Piškorić umro je u Zagrebu 19. travnja 1998. Rodbina, prijatelji i šumarska javnost ispratila ga je (22.4.1998.) u krematoriju na Mirogoju. Oproštajne riječi izrekli su dipl. ing. Mladen Stojković, prof. dr. sc. Branimir Prpić i razredni kolega iz koprivničke gimnazije dipl. ing. E. Gold.
korekcija 2300
Njegov spisateljski rad također je višeslojan: dio je obrada šumarskih tema na temelju opažanja i istraživanja, dakle, s elementima znanstvenog rada, i područja koje se može označiti kao rad šumarskoga prosvjetitelja, tj. prikaz pojedinih problema iz šumarstva najširem krugu čitatelja, sve do posljednje seoske kuće (do kojih je dolazio posebno kalendar Danica). U trećoj životnoj dobi naglašeno se bavio poviješću šumarstva.
korekcija 2400
Rad dipl. ing. O. Piškorića vrednovan je posebno unutar struke, o čemu svjedoče: - Povelja i zlatna medalja prigodom 100. obljetnice Šum. lista (1976.); - Izbor za počasnog člana Saveza ITŠDI Jugoslavije (1982.); - Pismeno priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav uz proslavu 150. obljetnice postojanja HŠD (1997.).
korekcija 2800
Pohvalnu ocjenu rada dobio je već 1938. godine kad ga Ing. O. Krstić u članku objavljenom u Šum. listu (s. 256), ocjenjuje kao "vrednog i energičnog šefa uprave u Višegradu". Vrlo su pozitivno mišljenje o njemu imali i đaci šumarskih škola, kojima je bio nastavnik. Za svoj rad nastavnika (1954.) NO grada Splita izvanredno ga je promaknuo za jedan viši činovni razred.
korekcija 100
Sin Stjepana i Marije r. Moslavac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio vinogradar u vinogradu na Đurđevačkim peskima, Đurđevačke imovne općine. Pučku školu (1916.-1920.) polazio je u Đurđevcu, a gimnaziju u Vukovaru, Novom Sadu, Novoj Gradiški, Sisku i Koprivnici, gdje je i maturirao 1928. godine. Razlog mijenjanja gimnazije bio je selenje njegovog ujaka Viktora, željezničkog činovnika, kod kojeg je stanovao.
korekcija 200
Šumarstvo je diplomirao 10.10.1932. na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu.
korekcija 300
Nakon diplomiranja, od ožujka do lipnja 1933. radi kao korektor u dnevniku Hrvatska straža, a u lipnju nastupa mjesto pisara nadničara u Sudu za ograničavanje državnih šuma Đeret, Paštrik, Koritnik i Šar planina sa sjedištem u Prizrenu (Kosovo). Po završetku rada toga suda, 1.11.1933. nastupa mjesto šumarskog vježbenika kod Kotarskog načelstva u Zagrebu. Tada je ministar šuma i ruda Pavao Matica dekretom namjestio 50 dipl. šum. inženjera, među kojima je bilo i onih koji su nekoliko godina čekali postavljenje. Tadašnji kotarski šum. referent dipl. ing. Ivo Čeović posvećivao je pozornost uvođenju vježbenika u rad i tako ga osposobio i za obavljanje dužnosti šumarskog referenta. Dipl. ing. Oskar Piškorić u Zagrebu ostaje do rujna 1934. kada je premješten Kot. načelstvu u Vrbovskom, gdje ostaje do kraja godine, jer je zbog vojne obveze bio otpušten iz službe, ali ubrzo i ponovo imenovan, u svojstvu šum. vježbenika, u Šum. upravi Čajniče, Direkcija šuma Sarajevo, gdje nastupa dužnost 5.1.1935. Iste godine polaže i državni ispit. Iz Čajniča premješten je za v.d. šefa Šumske uprave u Višegradu (BiH), gdje nastupa 15.6.1936. Godinu dana obavljao je i poslove kot. šum. referenta.
korekcija 400
Osnivanjem Banovine Hrvatske (1939.), premješten je potkraj godine za kotarskog referenta u Vrbovskom i na tome mjestu ostaje do kraja veljače 1941., kada je premješten Banskoj upravi u Zagreb s glavnom dužnosti tajnika HŠD.
korekcija 600
Uspostavom NDH (1941.) prelazi u Ministarstvo šumarstva, gdje ostaje do lipnja 1945. godine. Tada je upućen na rad Oblasnom NOO za Istru i postavljen je za šum. referenta Kotarskoga NOO Pazin. Istodobno bio je šum. referent i susjednih kotarskih NOO, zadužen za središnji dio Istre od Čičarije do mora u Rovinju. U veljači 1947. premješten je Povjereništvu za šum. Okružnom NOO za Istru u Labinu, gdje je, preuzeo referadu za uzgajanje šuma i pošumljavanje. Kako je Okružni NOO za Istru rasformiran, 15.10.1947. odlazi u Split, gdje nastupa dužnost u referadi za pošumljavanje, Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša. Kada je 1950. ta uprava rasformirana, nastavlja isti posao u Povjereništvu za šum. Oblasnog NO za Dalmaciju, na kojoj dužnosti ostaje do ukidanja povjereništva.
korekcija 700
Službovanje nastavlja 15.5.1950. kao profesor Savezne srednje šumarske škole za krš, u kojoj je već 1948/49. i 1949/50. predavao honorarno. U splitskoj Šumarskoj školi ostaje do kraja šk. god. 1962/63., kada prelazi u Srednju šumarsku školu u Karlovcu, gdje radi do kraja šk. god. 1967/68. kad prelazi u Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu. Tu 31.10.1973. god. završava službenički radni vijek.
korekcija 800
Kako kronologija službovanja pokazuje, dipl. ing. Oskar Piškorić najduže je bio u nastavničkoj dužnosti 18 godina. K tome se može pribrojiti i dvogodišnji (1945.-47.) honorarni nastavnički rad na Vojnoj gimnaziji i Nižoj poljoprivrednoj školu u Pazinu s nastavom iz botanike. U šumarskoj školi glavni mu je predmet bio pošumljavanje melioracija krša, ali predavao je i druge predmete: u Splitu uzgajanje šuma (uključujući sjemenarstvo i šumski rasadnici); zatim, zaštita šuma, uređivanje bujica, kraški pašnjaci, lovstvo, planiranje i Zakon o šumama, a u Lugarskom tečaju uzgajanje šuma. U Karlovcu predavao je: uzgajanje šuma, šum. sjemenarstvo i rasadnici, šum. građevinarstvo, organizacija privrednog poslovanja i ekonomika šumarstva. Napisao je i skripta iz tih predmeta, (skripta su pohranjena u HŠD u Zagrebu). U Splitu bio je i organizator godišnjih praktičnih radova učenika. Za vrijeme ferijalne prakse 1955. rukovodio je poslovima na inventarizaciji šuma dijela GJ Crno Jezero, tada Šumarija Ličko Lešće, a 1957. god. na zapadnom dijelu NP Plitvička jezera.
korekcija 1100
Godine 1958. izradio je Program za parkšumu grada Metkovića.
korekcija 1200
Aktivnost dipl. ing. Oskara Piškorića očitovala se od mladosti i izvan šumarske struke: kao gimnazijalac četvrtoga razreda osniva Društvo protiv psovke, a u višim razredima, kao član Đačkog literarnog društva "Polet" na sisačkoj gimnaziji aktivno sudjeluje sa predavanjima na društvenim sijelima. Kao student i član Hrv. akademskog društva "Domagoj" u Zagrebu tri semestra je njegov dopredsjednik, a jedan semestar i predsjednik.
korekcija 1300
Osim već spomenutog tajništva HŠD (1941.-45.), bio je tajnik Šumarskog kluba DIT Split. Bio je višegodišnji član Školskog savjeta Srednje šumarske škole za krš u Splitu i član Odbora Društva nastavnika stručnih škola u Splitu, član Stambene zajednice "Lučac" i član U. O. Društva "Marjan" u Splitu.
korekcija 1400
Dio vremena uložio je u urednički rad i spisateljstvo. Od 1942. do 1944. god. tehnički je urednik Šumarskog lista, 1958. član je uredništva Zbornika DIT-a Split za šumarstvo. U 1976. izabran je za tehničkog urednika Šumarskog lista, koje poslove obavlja do uključivo 1986. Od 1976. član je i uredništva Šumarskog lista za povijest šumarstva i publicistiku. Član je i uredništva jubilarnih izdanja HŠD "Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976. kroz stranice Šumarskog lista" (Zagreb 1976.) te knjige "Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996." (Zagreb 1996.). Od 1980. uređuje životopise šumara u Hrvatskom biografskom leksikonu HLZ "Miroslav Krleža" u Zagrebu. Bio je i urednik za gospodarstvo i šumarstvo u tjedniku "Hrvatska straža" (1942.) te za šumarstvo i drvarstvo u dnevniku "Hrvatsko gospodarstvo" (1942.).
korekcija 1500
Spisateljski rad dipl. ing. Oskara Piškorića vrlo je opširan, kako pokazuje iskaz samostalnih publikacija i iskaz publikacija u kojima su objavljivani njegovi radovi. On je pola stoljeća bio kroničar i popularizator hrvatskoga šumarstva pa njemu valja zahvaliti što su mnogi podaci o hrvatskim šumarima sačuvani za povijest.
korekcija 1600
Iako u poodmaklim godinama, surađuje i u HŠŽ Leksikonu, i svojim prilozima i savjetima pomaže da leksikon bude potpuniji i kvalitetniji. Stoga dipl. ing. Oskar Piškorić, prof. i šum. savjetnik, zaslužuje priznanje i zahvalnost uredništva, ali i čitavog hrvatskoga šumarstva.
korekcija 1700
Prva je njegova samostalna publikacija "Rješenja primjera iz udžbenika Dr. J. Majcena: Trigonometrija za više razrede srednjih škola", koju je izradio kao maturant 1928. godine. Kao nastavnik srednjih šumarskih ško la napisao je 10 skripata, na više od 1000 stranica teksta, od kojih se neka čuvaju u Nacionalnoj i sveuč. biblioteci u Zagrebu te u HŠD.
korekcija 1800
Svoje radove objavio je u 64 publikacije (u novinama, kalendarima, zbornicima), od kojih su 24 publikacije tipa kalendara i zbornika, (vidjeti iskaz radova).
korekcija 1900
Najopsežnija njegova suradnja nalazi se u Šum. listu, u kojem je od 1932. do 1998.g. objavljeno blizu 700 naslova na više od 1000 stranica. Od toga broja oko 50 članaka su stručnoznanstvenog sadržaja, polemike i sl., a ostalo su mnogobrojni prikazi stručne literature i stručnih časopisa 256 (hrvatskih, francuskih, njemačkih, talijanskih i sa svih slavenskih jezika).
korekcija 2000
Rad i djelovanje dipl. ing. Oskara Piškorića, hrvatskoga šumarskoga barda može se podijeliti na dva područja: jedno je njegov rad u struci i drugo rad samostalnog djelatnika.
korekcija 3100
Kolega s kojim je Oskar Piškorić radio još u u Šumarskoj školi u Karlovcu 60-tih godina prošlog stoljeća i surađivao s njim do njegove smrti 1998. - prof. Mladen Skoko - priredio je najvećim dijelom ovaj životopis cijenjenoga kolege. Prije odlaska njemu je kolega Piškorić ostavio i obimnu dokumentaciju o svome životu i radu. Mladen Skoko priredio je i objavio u Šumarskom listu obiman In memoriam sa kompletnom bibliografijom:
Skoko, M.: Oskar Piškorić, dipl. inž. šum. (1909-1998). In memoriam. ŠL 3-4, 1998., s. 200-204, (s bibliograf.).
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...